Samo u jednom danu, u ponedjeljak, na natječaj za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća Fonda za zaštitu okoliša stiglo je čak 7.386 prijava pa je isti dan natječaj zbog dostizanja limita i zatvoren. Najviše je prijava stiglo iz gradova Zagreba, Petrinje, Varaždina, Vukovara, Osijeka, Karlovca, Otočca, Čakovca, Slavonskog Broda, Požege, Bjelovara… Ukupna sredstva ove godine namijenjena za energetsku obnovu obiteljskih kuća su 211 milijuna kuna.
Iz do sada zaprimljenih podataka, kako ću priopćili iz Fonda, po kući je u prosjeku zatraženo oko 70-ak tisuća kuna, što znači da je u većini slučajeva planirana primjena više mjera energetske obnove. Građani koji planiraju provoditi ove projekte sredstva najčešće žele uložiti u postavljanje toplinske izolacije i zamjenu stolarije. Ove mjere omogućuju i najveće uštede energije jer sprječavaju energetske gubitke, a ujedno osiguravaju i zdraviji život u obnovljenim kućama.
Najviše je prijava stiglo iz gradova, odnosno mjesta i općina – Zagreba, Petrinje, Varaždina, Vukovara, Osijeka, Karlovca, Otočca, Čakovca, Slavonskog Broda, Požege, Bjelovara…
Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović komentirao je tako dobar odaziv svojih sugrađana i istaknuo kako će Petrinja očito opet biti lider što se energetske obnove tiče.
Dumbović podsjeća kako je veliki broj realiziranih projekata energetske obnove omogućen zahvaljujući odluci da građani budu oslobođeni komunalnog doprinosa. „Ako pogledamo da smo mi sa prvom idejom išli, kada sam preuzeo odgovornost za Grad, da oslobodimo komunalnih doprinosa kod legalizacije objekata. Tu je bio ključ cijele priče, to je oko 10,6 milijuna kuna, iznos za kojeg smo oslobodili građane Petrinje komunalnog doprinosa. To kod legalizacije i kod omjera 20:80 bilo strašno puno jer toga nigdje u Hrvatskoj nije bilo. Tu je grad ostao bez tih 10 milijuna kuna, no to je bio zamašnjak u kojem smo mogli ići. Svi su uzeli svoje, država je uzela svoje, no Grad Petrinje nije. Znao sam ako oslobodimo građane komunalnog doprinosa da ćemo prije doći do energetske obnove i svega što je trebalo da bi se apliciralo“, dodaje Dumbović. Ističe kako će svi imati višestruke koristi od energetske obnove. „Kroz energetsku obnovu dobivamo višestruke koristi. Imati danas objekt koji ne radi problem ozonu to je ogroman doprinos. Uštede i novac da ne govorim. Meni je žao samo što se nismo mogli izboriti da to bude 80:20. To je ovo područje koje trajno zaostaje u razvoju jzaslužilo, a ne 60:40. Nije pravedno da to ima i Zagreb i Čakovec i svi gradovi koji nikada u životu nisu izgubili ni crijep sa svoga krova imaju isti omjer. Tu bi država trebala malo više ovo područje vidjeti, područje koje je bilo ratom zahvaćeno“, kazao je Dumbović.
Smatra kako će rezultati novog natječaja također biti zamašnjak za Petrinju, ali i za građevinski sektor, no ponavlja kako nam u tom segmentu nedostaje radne snage. „Ja sam znao reći više puta, prije pet-šest godina, imat ćemo toliko EU projekata da neće biti dovoljno ljudi koji će te poslove moći napraviti. Tu kada pogledamo kolika će sredstva doći kroz ono financijsko razdoblje 2021.-2027.godina, u toj projekciji, Petrinja ima veliku priliku. Ja si samo postavljam pitanje, ja se samo bojim tko će to sve napraviti u Hrvatskoj jer radno sposobno stanovništvo je otišli iz Hrvatske, radno sposobno stanovništvo, neću reći da ovdje više ne živi i da mi više nemamo onu struku koju smo mi imali i koja to može pratiti“, zaključio je Dumbović.
Podsjetimo, na prošlom natječaju Fonda za energetsku učinkovitost za energetsku obnovu obiteljskih kuća, iz Petrinje je stiglo gotovo 400 prijava. Radilo se o projektima koji su bili vrijedni 35,7 milijuna kuna, od čega je Fond sufinancirao 25,2 milijuna kuna. Bolji uvjeti stanovanja tada su omogućeni za oko 1300 stanovnika Petrinje.
Iz Grada Petrinje je stiglo čak 188 prijava. Iz Požege 84 prijava građana za obnovu obiteljskih kuća.
‘To je projekt koji su naši sugrađani dugo iščekivali budući da se u više navrata pokazao kao vrlo dobar i poželjan. Naša LORA je zato ovdje i besplatno je pomogla svima koji su se željeli prijaviti na poziv za sufinanciranje energetske obnove. Nadam se da smo makar jednim dijelom učinili da našim sugrađanima postupak prijave bude što jasniji i jednostavniji’ – kazao je gradonačelnik Darko Puljašić.
Budući da se na javni poziv za dodjelu sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje mjera energetske obnove obiteljskih kuća na području Republike Hrvatske jako dugo čekalo i da je za isto bio zainteresiran iznimno velik broj građana, Lokalna razvojna agencija Grada Požege je u suradnji sa svojim osnivačem, Gradom Požegom, odlučila organizirati informativne radionice, kroz koje smo građanima prezentirali sam poziv, uputili ih na prihvatljive aktivnosti, opravdanost troškova, obveznu dokumentaciju i sam postupak prijave, te smo nastojali odgovoriti na sve upite građana koji su u našoj domeni. – rekla je Andreja Menđel, ravnateljica Lokalne razvojne agencije Grada Požege.
U prvih deset po broju dospjelih prijava, ne računa li se Grad Zagreb, je i Grad Bjelovar koji je informirao građane o natječaju Fonda na svojim internetskim stranicama.
Grad Bjelovar je inače još 2011. godine s Fondom pokrenuo i sudjelovao u provedbi projekta “Poticanja uređenja fasada i zamjene građevne stolarije na području Grada Bjelovara” pa su već tada građani informirani i poticani na primjenu mjera energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama (od 2015. godine Fond provodi program energetske obnove obiteljskih kuća na nacionalnoj razini, bez sudjelovanja JLS-a u provedbi programa).
Ono u čemu Grad Bjelovar sudjeluje, a vrijedno je napomenuti, je sufinanciranje Programa sanacije i obnove pročelja i krovova građevina. Tako je Grad u prošloj godini sufinancirao šest investicija obnove i sanacije pročelja i krovova zgrada u središtu grada, a koje se nalaze unutar prostornih međa kulturno-povijesne cjeline Grada Bjelovara. Za sufinanciranje svih šest programa ugovoren je iznos od 353.582,13 kn. Najviši odobren iznos je 100 tisuća kuna, a najniži 17.875,00. Ukupna vrijednost svih šest investicija iznosila je 1.572.414,00. Takav Javni poziv, na koji su se mogle javiti i pravne i fizičke osobe prvi put je proveden prošle godine, a do kraja godine očekuje se i novi Javni poziv.
S obzirom da se očekivao veliki interes za obnovu obiteljskih kuća, planirani budžet od 171 milijun kuna povećan je za dodatnih 40 milijuna kuna, kako bi što veći broj građana već ove godine dobio sredstva za energetsku obnovu svojih domova. Fond planira objaviti novi javni poziv u 2021., tako da će se svi zainteresirani građani imati prilike prijaviti i u sljedećoj godini.
Od ukupnog iznosa predviđenog za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, 32 milijuna kuna namijenjeno je za financiranje energetske obnove obiteljskih kuća građana koji su u opasnosti od energetskog siromaštva.
S do 60% bespovratnih sredstava, građanima će se sufinancirati povećanje toplinske zaštite svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora: energetska obnova vanjskog zida, stropa, poda, krova (sva potrebna oprema i radovi vezani uz povećanje toplinske zaštite, uključujući npr. hidroizolaciju, zamjenu konstrukcijskih elemenata krova i dr. – detalji se propisuju u javnom pozivu); zamjena stolarije ovojnice grijanog prostora novom te cjelovita energetska obnova, koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnje sustava za korištenje OIE (sustavi s sunčanim toplinskim pretvaračima, sustavi na drvnu sječku/pelete, dizalice topline zrak-voda, voda-voda ili zemlja-voda i fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju).
Maksimalni iznosi sufinanciranja određeni su za svaku pojedinačnu mjeru, a kombinacijom različitih mjera kućanstvo može dobiti i do 204 tisuće kuna bespovratnih sredstava.
Obiteljske kuće čine 65% stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40% od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70% energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošnje tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60% u odnosu na trenutnu. (L.K.)
