Bjelovarski proračun 2016. godine je iznosio 134,7 milijuna kuna (izvršenje), u 2017. 136,6, 2018. 153, a 2019. čak 190,3 milijuna kuna. Ulaganja u infrastrukturu povećana su sa 54 milijuna kuna u 2015. godini na 84 milijuna kuna koliko planiraju ove godine. Što se EU fondova tiče, sa 2,4 milijuna kuna koliko je Gradu Bjelovaru odobreno u 2016., pa onda 35,6 milijuna kuna u 2017., Hrebakov odjel za EU fondove u 2018. je ugovorio čak 57,6 milijuna kuna EU projekata.
Nedavno su gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak i njegovi zamjenici Igor Brajdić i Valna Bastijančić Erjavec održali konferenciju za novinare na kojoj su govorili o racionalizaciji poslovanja gradske uprave od 2017. do danas. Naveli su, tako, kako je smanjen broj radnih mjesta, a 13-ero ljudi u Gradu je manje. Također, još šestero ljudi najavilo je odlazak u mirovinu krajem ove ili početkom sljedeće godine.
Brojke, tako pokazuju da je bjelovarska gradska uprava u protekle tri godine smanjena za 17,3 posto, gotovo dvostruko više od ciljanih 10 posto smanjenja broja zaposlenih, koje je na samom početku mandata najavljivao gradonačelnik Hrebak.
Iako su na samom početku mandata, kao jedan od rijetkih gradova u zemlji, uveli sustav nagrađivanja i stimulacija na plaće za najbolje i najefikasnije djelatnike gradske uprave, racionalizacijom gradske uprave Hrebak i njegov tim smanjili su troškove i rashode za zaposlene za gotovo pola milijuna kuna u odnosu na odnosu na 2017. godinu.
Uz to što su jedan od tek nekoliko gradskih uprava u zemlji koje su u ovome mandatu krenule u proces racionalizacije i smanjile broj zaposlenih, Hrebak i njegova ekipa od samog početka etablirali su se i kao jedna od najefikasnijih i najtransparentnijih gradskih uprava u zemlji. Grad Bjelovar je tako prvi u zemlji građanima u potpunosti otvorio uvid u gradske financije, i to u realnom vremenu – moguće je doslovno iz dana u dan pratiti sve isplate iz gradskog proračuna.
Što se efikasnosti tiče, najbolji pokazatelj su vjerojatno podaci o samom proračunu koji je u protekle tri i pol godine uvećan za više od 40 posto – 2016. godine bjelovarski proračun iznosio je 134,7 milijuna kuna (izvršenje), u 2017. 136,6, 2018. 153, a 2019. čak 190,3 milijuna kuna. Ulaganja u infrastrukturu povećana su sa 54 milijuna kuna u 2015. godini na 84 milijuna kuna koliko planiraju ove godine.
Podjednako govore i brojke i podaci o korištenju EU fondova – sa 2,4 milijuna kuna koliko je Gradu Bjelovaru odobreno u 2016., pa onda 35,6 milijuna kuna u 2017., Hrebakov odjel za EU fondove u 2018. je ugovorio čak 57,6 milijuna kuna EU projekata.
Od većih projekta ovdje treba spomenuti gradnju reciklažnog dvorišta vrijednog 6,6 milijuna kuna, od čega su 4,5 milijuna kuna bespovratna sredstva, obnovu gradskih bazena vrijednu oko 2,6 milijuna kuna zahvaljujući kojoj su Bjelovarčani ponovo dobili svoju ‘rivijeru’, kao i obnovu sportsko-rekracijskog centra Borik u koji je uloženo oko 1,6 milijuna kuna. Za projekt ZAŽELI kojim se dugotrajno nezaposlene žene educiraju i zapošljavaju kao gerontodomaćice koje brinu i skrbe za stare i nemoćne korisnike Grad Bjelovar povukao je najviše od svih u zemlji, 9,9 milijuna kuna. U drugoj fazi osigurali su 4,6 milijuna kuna od maksimalno mogućih 5 milijuna kuna. Nadalje, preko 6,6 milijuna kuna osigurali su iz EU fondova za četverogodišnji program pomoćnika u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju vrijedan preko 7,2 milijuna kuna, za kojega je iz gradskog proračuna izdvojeno preko 579 tisuća kuna. Tu je i projekt Djetinjstvo bez gladi za kojega su u partnertstvu sa bjelovarskim školama iz EU fondova osigurali gotovo milijun kuna i osigurali prehranu za 990 djece u riziku od siromaštva, dok su za energetsku obnovu Doma kulture vrijednu preko 17 milijuna kuna osigurali oko šest milijuna kuna, a ostatak osigurali u proračunu…
Grad Bjelovar najviše je od svih u zemlji povukao za projekt ZAŽELI
Trenutno, kažu, čekaju rezultate provjere za još dva europska i tri nacionalna nacionalna projekta, a za jedan europski ovih dana očekujemo Ugovor o financiranju. Pripremljena dokumentacija je vezana uz projekte energetske obnove koji su trebali biti objavljeni u listopadu ove godine, te postoji gotova dokumentacija za izgradnju vrtića u naselju Sjever, kažu u gradskoj upravi.
Impozantne su i brojke o rastu izdvajanja za potpore gospodarstvu u Bjelovaru. Potpore za poduzetnike tako su u 2016. godini iznosile milijun kuna, a ove godine zbog korona krize rastu na čak 6,7 milijuna kuna. Broj poduzetnika narastao je pak sa 78 u 2016. na 179 krajem prošle godine. Što se tiče potpora za poljoprivrednike, one su sa 187 tisuća kuna u 2016. narasle na 859 tisuća u ovoj godini.
No, potpore su samo jedna u nizu mjera kojima gradonačelnik Hrebak i njegova gradska uprava daju vjetar u leđa svom gospodarstvu u sklopu čitavog programa transformacije Bjelovara u najtransparentniji, tax free i business friendly grad okrenut poduzetništvu i novim tehnologijama, a koji daje itekako dobre rezultate. Grad Bjelovar uspio je tako u proteklih nekoliko godina privući na desetke novih tvrtki, od čega nekoliko ozbiljnih i velikih IT kompanija, otvoreno je preko 800 novih radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti pala je sa 14,4 posto u 2016. na 6,9 posto na kraju prošle godine.
Što se tiče demografije, Grad Bjelovar najbolji je primjer kako je dobro gospodarstvo najbolja demografska mjera. U posljednjih nekoliko godina, paralelno sa rastom gospodarskih pokazatelja, rastu im i demografski – doseljavaju im se mlade obitelji, pa su tako prošle godine bili i jedini grad s troznamenkastim porastom broja vrtićanaca – u vrtiće im je krenulo 122 djece više nego godinu ranije, a rast je nastavljen i ove godine sa porastom od dodatnih 33 djece više u vrtićima, po čemu su drugi grad s najvećim porastom u zemlji. Što se mjera tiče, cijene vrtića smanjili sa 750 na 500 kuna, sufinanciraju roditeljima nabavku školskog pribora sa 700 tisuća kuna, a ukupna izdvajanja za škole i vrtiće premašuju 50 milijuna kuna. Jedan su od gradova koji je, također, povukao najviše EU sredstava za uvođenje dvosmjenskog rada i novih programa u vrtićima – za projekt ‘Vrtić po želji’ povukli su 13,8 milijuna kuna. Najveća novost i korist ovog projekta za bjelovarske roditelje svakako je produljenje rada vrtića, odnosno uvođenje popodnevne smjene. Roditelji koji rade u smjenama tako više ne moraju brinuti gdje s djecom u popodnevnim satima jer je projektom ‘Vrtići po želji roditelja’ osiguran smještaj za 140 djece, i to 80 u produljenom boravku a 60 u poslijepodnevnoj smjeni. Zahvaljujući ovom projektu u vrtiću je zaposleno 56 osoba, stručnog osoblja, od čega 26 odgajatelja ili učitelja razredne nastave, 10 kuhara, 14 čistačica, te dva rehabilitatora i pet kineziologa. Osim produljenog rada, u vrtić se uvode i dodatni programi, sportski i glazbeni, folklor, strani jezici, igraonice, kao i nove edukacije za odgajatelje i stručno osoblje. Ovih dana upravo su krenule edukacije za uvođenje čak 17 novih programa – od kemije, matematike i robotike pa do ekologije i folklora….
‘Sve što smo obećali građanima u kampanji vrlo brzo smo i ispunili zajedno sa svim onim što smo dodatno uradili, a što nije bilo obećano. Ako nam budu dali novo povjerenje, definitivno ćemo pokušati još više iskoristiti EU fondove za projekte poput Termi Bjelovar, nove škole, nove tržnice, studentskog doma i Poduzetničkog parka i Digitalnog inovacijskog huba kojim planiramo dalje nastaviti graditi moderno bjelovarsko gospodarstvo 21.stoljeća uz punu uključenost našeg Veleučilišta’, kaže gradonačelnik Dario Hrebak. (Marija Pulić Drljača)
