Teško je pronaći nekoga tko nije čuo za hodočašće u Camino de Santiago, koji već tisuću godina privlači veliki broj hodočasnika iz cijeloga svijeta. Put svetog Jakova dug oko 800 kilometara, koji kreće iz Francuske, je najpoznatiji, no Europa je ispresjecana mrežom hodočasničkih putova koji vode prema svetištu svetog Jakova Apostola u Santiago de Composteli. I Imotska krajina dobiva svoju hodočasničku stazu – Camino Imota.
Hodočasničke rute danas doživljavaju veliku popularnost, a procjenjuje se kako ih godišnje prehoda oko milijun i pol ljudi. Ono što je nekada bio isključivo hodočasnički put, danas je ujedno i pustolovina za brojne hodače, ali i izvrsna turistička priča. Tako će hodočasnička staza Camino Imota nastati zahvaljujući suradnji Turističke zajednice Imota i Bratovštine svetog Jakova koja je službeni predstavnik Hrvatske u nadbratovštini Svetog Jakova koja djeluje u Santiago de Composteli.
Nakon Krka koji je u Camino obitelj ušao 2019. godine, Imotska krajina dobiva dionicu ove najpoznatije mreže hodočasničkih putova. Camino Imota predstavlja dionicu na općem pravcu Međugorje – Sinj, u sklopu hrvatske mreže putova Sv. Jakova. Ova dionica je koncipirana i kao zasebni turistički proizvod, motiv dolaska za višednevni boravak na području Imotske krajine, piše hrturizam.hr.
“Obzirom da me Camino i osobno zanima i planiram jednog dana tamo otići, pratim sve što se oko Camina događa. Ideja je nastala nakon Camina Krk i mnogih pozitivnih reakcija i dolazaka gostiju na Krk upravo zbog staze. Početkom 2020. stupio sam u kontakt s Vedranom Praženom iz Bratovštine sv. Jakova i održali smo nekoliko sastanaka. Obzirom na bogatstvo Imotske krajine sakralnim, kulturnim, prirodnim znamenitostima vjerujemo da će ova staza, kao i one koje planiramo ubuduće, biti uistinu zanimljiva”, rekao je za specijalizirani turistički news portal Luka Kolovrat, direktor Turističke zajednice Imota.
Aktivnosti i planiranja započela su početkom 2020. godine, a u siječnju ove godine od Hrvatske turističke zajednice, iz Fonda za udružene turističke zajednice, Turistička zajednica Imota dobila je sredstva za prvu fazu ovog projekta.
Camino Imota bit će dugačak oko 75 kilometara i predviđeno je kako za prelazak dionice treba tri dana hodanja. Ruta će, kao i u ostatku Europe, biti označena jarko žutom stiliziranom školjkom – Jakovljevom kapicom, apliciranom na tamnoplavu podlogu, kao prepoznatljivim svečevim atributom.
“Vjerujemo da će nova staza potaknuti nove dolaske u Imotsku krajinu, pogotovo ako odradimo dobru promociju na ciljanim tržištima, ali računamo i na veliki broj domaćih posjetitelja”, naglašava Kolovrat.
Početak i kraj staze moraju se vezati na buduću trasu Sinj – Međugorje i treba obuhvatiti što je moguće više sakralnih, prirodnih i kulturnih znamenitosti. Dionica staze trebala bi biti duga 20 do 25 kilometara, a početak i kraj dionice trebaju biti na lako dostupnom mjestu. Nužno je izbjegavati glavne prometnice i prelazak preko neobilježenih pješačkih prijelaza, a poželjno je što više makadama i slično. Također, poželjno je da staza svakih pet do deset kilometara prođe kroz naseljeno mjesto s trgovinom i ugostiteljskim sadržajem, navodi
Start staze je u Biorinama, pa preko crkve Sv. Jakova i lokaliteta Crkvine ide prema Lovreću gdje je i kraj prvog dana. Drugi dan započinje iz Lovreća pa preko Nikolića, Strinića, Lokvičića do Prološkog Blata i dalje kroz Proložac do Zelene katedrale. Treći dan put vodi od Zelene katedrale preko Kamenmosta, Zmijavaca i Runovića do Vinjana i Imotskog, gdje je u crkvi Sv. Frane završetak puta.
Camino Imota će prolaziti pokraj izuzetno zanimljivih sakralnih objekata, ali i značajnih lokaliteta prirodne i kulturne baštine, na ukupno 12 lokaliteta nalazit će se i prigodni pečati za hodočasničke putovnice kao dokaz o prijeđenom putu. Svi s ispunjenom hodočasničkom putovnicom u uredu Turističke zajednice Imota mogu dobiti potvrdu o obavljenom hodočašću – Compostelu.
“Teško možemo sve odraditi za nekoliko mjeseci, ali ovo je uistinu dugoročan projekt koji je prepoznala i Hrvatska turistička zajednica te nam sufinancira prvu fazu projekta”, kaže Kolovrat i dodaje kako se do ljeta planira još čitav niz radnji.
Između ostaloga će se izraditi digitalne karte dnevnih dionica, prikupiti podaci o trgovinama, te ugostiteljskim i smještajnim objektima na putu. Također će se izraditi dizajn i definirati lokacije za pečate i vizuale., izraditi web stranicu, mobilnu aplikaciju i offline interaktivnu kartu s GPS navigacijom.
Prvi Camino Imota vikend koji se ljetos održao u organizaciji Turističke zajednice Imota i Bratovštine svetog Jakova, u tri dana okupio je više od sto sudionika. Bilo je to prvo organizirano hodočašće novom rutom Camino Imota, no osim hodočašća, u sklopu manifestacije održan je međunarodni okrugli stol “Camino hodočašće u 21. stoljeću” i izložba fotografija.
Koliko je vladalo veliko zanimanje za sudjelovanju na Camino Imota vikendu, govori i podatak kako je Turistička zajednica Imota organizirala besplatan autobusni prijevoz iz Imotskog do početnih točaka pojedinih dionica kao i povratak u Imotski nakon hodočašća.
“Zanimanje za Camino Imota rutu, prema broju hodočasnika, ali i prema broju zainteresiranih koji žele proći rutu, je veliko. Facebook grupa vrlo brzo je skupila više od 600 članova, dva dana nakon manifestacije već smo imali i prve individualne hodočasnike, koji su odlučili proći Camino Imota stazu”, rekao je Luka Kolovrat.
Novom Camino Imota rutom šetao je veliki broj hodočasnika. Unatoč visokim temperaturama njihovi dojmovi vrlo su pozitivni, a to i ne čudi s obzirom na spektakularan krajolik koji nudi Imotska krajina. No osim prirodnih ljepota na ruti Camino Imota nalaze se i brojni sakralni objekti, te značajni lokaliteti prirodne i kulturne baštine, hodočasnici su u svoje hodočasničke putovnice dobili prigodne pečate, koji služe kao potvrda o prijeđenoj ruti – Camino Imota Compostela.
“Prvoga dana imali smo oko 40 hodočasnika, drugoga oko 60, a trećega oko 90. Neki od njih su hodali sva tri dana, a neki samo jedan, pa možemo reći kako je prvi Camino Imota vikend posjetilo više od 100 hodočasnika. Zadovoljni smo odazivom, a sudionici su izrazili zadovoljstvo stazom. Dvadesetak njih već je imalo iskustva s Camino rutama, posebice onom koja kreće iz Francuske. Kada su prošli rutu s nama su podijelili svoje dojmove i dali nam sugestije. Prema njihovim riječima Camino Imota podsjeća na stazu kroz Galiciju”, kaže Kolovrat.
A kako bi Camino Imota u potpunosti opravdao svoje ime, vrlo je važna i suradnja s domaćim stanovništvom, koje se na ovom prvom hodočašću pokazalo kao izvrstan domaćin nudeći hodočasnicima okrjepu tijekom puta.
“U travnju smo održali sastanke sa župnicima župa koje se nalaze na ruti i upoznali smo ih s našim planovima. Oni su to prenijeli svojim župljanima što je dalo izvrsne rezultate, a stanovnici na ovom području vrlo su rado pomogli hodočasnicima”, ističe Kolovrat.
A osim samog hodočašća na novoj ruti, Camino Imota vikend imao je i popratni prigodni program u koji je uvršten i okrugli stol pod nazivom “Camino hodočašće u 21. stoljeću”. Okrugli stol okupio je predstavnike Camino udruga, svećenike, teologe i znanstvenike iz čak devet zemalja. Poseban gost bio je Igor Vidmar, predsjednik Bratovštine svetog Jakova iz Slovenije, koji je najavio dolazak slovenskih hodočasnika na Camino Imota stazu već sljedeće godine, 2022.
“Na Okruglom stolu, koji je ustvari bio video konferencija, raspravljalo se o tome zašto se ljudi odlučuju za Camino hodočašće, je li to iz vjerskih ili pustolovnih razloga, te zašto je hodočašće steklo toliku popularnost. Trenutno Camino hodočasti oko milijun i pol ljudi, a taj broj je iz godine u godinu sve veći”, naglašava Kolovrat.
“Nakon prvog Camino Imota vikenda koji je bio veliki uspjeh, još smo optimističniji i vjerujem kako će ova ruta zaživjeti u budućnosti. Već sada nam se javljaju zainteresirani pojedinci, ali i čitave župe, koje žele organizirano prošetati stazom”, naglašava Luka Kolovrat i dodaje kako je upravo Camino Imota vikend poslužio i za dogovor o intenziviranju radova na drugoj fazi, odnosno spajanju rute u smjeru Sinja i Međugorja…
No, Camino Imota, podsjetimo, nije jedina novina na kojoj rade u Turističkoj zajednici Imota. Naime, početkom 2018. godine pokrenuta je inicijativa za osnivanje UNESCO Geo parka Imotska jezera. Godinu kasnije osnovana je Udruga Geopark Imotska jezera, koja je u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Biokovo pokrenula inicijativu zajedničke prijave i utemeljenja Geoparka Biokovo-Imotska jezera s ciljem pristupanja u UNESCO Global Geoparks.
“Imamo i tu još dosta posla oko označavanja geoloških poučnih staza i izrade zajedničkih promotivnih materijala, ali vjerujemo kako će biti sve u redu i kako bi početkom 2022. ušli u prestižnu UNESCO obitelj”, optimističan je Kolovrat.
Granice budućeg Geoparka Biokovo-Imotska jezera već su utvrđene, a ukupna površina iznosi 431 četvorni kilometar. Zahvaća područja grada Imotskog, kao i susjednih općine – Podbablje, Zmijavce, Lokvičiće, Lovreć, Zagvozd, Runoviće i Proložac. (hrturizam.hr/PL)
