Rijeka brani dvostruku titulu najpametnijeg velikog grada u zemlji, u finalu ponovo Dubrovnik, Karlovac i Zagreb, po prvi put u pet najboljih i Sisak

Proglašenjem gradova dobitnika nagrada Smart i Eco City u zagrebačkom hotelu Westin 14.prosinca ove godine biti će zaključen ovogodišnji, četvrti po redu izbor najboljih hrvatskih gradova u pametnim i ‘zelenim’ rješenjima koji organiziraju Hanza Media i portal Gradonačelnik.hr uz suradnju s agencijom Apsolon.

Grad Rijeka ove godine u našem velikom izboru za Najbolji grad ide po svoju treću titulu najpametnijeg velikog grada u zemlji. Rijeka je naslov najboljeg Smart-city grada osvojila u  našem prvom izboru za Najbolji grad, 2018. godine, godinu poslije ‘preoteo’ ju je Dubrovnik, a Rijeka se na prijestolje vratila prošle godine kada smo prvi put nagradu za Smart-city dodjeljivali temeljem posebne Apsolonove metodologije temeljene na analizi digitalne spremnosti gradova.

Nagrada Smart City izbora najboljih gradova u organizaciji Jutarnjeg lista i portala Gradonačelnik.hr u suradnji s agencijom Apsolon i ove će godine biti dodijeljena u tri konkurencije, malih, srednjih i velikih gradova.

Uz Rijeku, svojim su se rješenjima i rezultatima za finale izbora u kategoriji velikih gradova ove godine ponovo izborili Dubrovnik, Karlovac i Zagreb, a prvi put među pet najboljih našao se i Sisak.

Grad Dubrovnik već je godinama etabliran kao jedan od najnaprednijih hrvatskih gradova kada su u pitanju pametna rješenja i projekti. Među tridesetak kriterija koji se u ovom izboru uzimaju u obzir, Dubrovnik je u čitavom nizu u samom vrhu, pa tako i po broju potpornih institucija specijaliziranih za IKT, start-upi, inovacije i održivi razvoj u kategoriji velikih gradova – imaju ih četiri. Nadalje, u top tri su po udjelu visokoobrazovanog stanovništva – 21,69 posto Dubrovčana imaju završenu višu ili visoku stručnu spremu ili su, pak, doktori znanosti.

Gotovo 76 posto dubrovačkih kućanstava ima brzi Internet, preko trećine mjernih mjesta u sustavu vodoopskrbe opremljeno je senzorima za prikupljanje podataka, a u top 3 su i prema udjelu spremnika sa sustavom dojave popunjenosti u ukupnom broju spremnika za otpad.

Karlovac je svoj drugi ulazak u finale izbora za najpametniji grad izborio, među ostalim, jednim od najvećih proračunskih ulaganja u obrazovanje za koje izdvajaju 40,94 posto godišnjeg proračuna. Nadalje, u samom su vrhu prema broju stručnih učitelja informatike zaposlenih u OŠ  na području grada na svakih 1.000 stanovnika u kategoriji velikih gradova (0,41 na 1.000 stanovnika). Sva parkirna mjesta pokrili su mobilnom naplatom, među tri su grada koja godišnje proizvode najviše energije iz obnovljivih izvora (iz postrojenja i izvora kojima upravlja Grad i gradske tvrtke i institucije) u kategoriji velikih gradova, kao i po broju mjernih mjesta za mjerenje kvalitete zraka u kategoriji velikih gradova (3 mjerna mjesta).

 

Rijeka svoju titulu najboljeg Smart-city grada u Hrvatskoj brani nizom pametnih rješenja i dostignuća, pa su tako i među tri najnaprednija grada kad je u pitanju digitalna spremnost gradske uprave. Imaju pet potpornih institucija specijaliziranih za IKT, start-upove, inovacije i održivi razvoj i čak 17 različitih programa visokog obrazovanja u području IKT-a.  U top 3 su prema udjelu spremnika sa sustavom dojave popunjenosti u ukupnom broju spremnika za otpad u kategoriji velikih gradova (40 %), a čak 90 posto stanovništva povezano je na sustav pročišćavanja odvodnih voda.

Sisak se ove godine po prvi put našao u finalu izbora za najbolji grad u Smart-city kategoriji među ostalim i zato što su u samom vrhu, među tri velika grada s najvećim izdvajanjima za potpore  za tvrtke koje se bave IKT-om, start-upe i inovacije, te za  obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje. U vrhu su i po udjelu energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima u kategoriji velikih gradova (80 %), kao i po stopi  odvojeno prikupljenog otpada u kategoriji velikih gradova.

 

Grad Zagreb drugu je godinu zaredom u najužem izboru ove nagrade zahvaljujući, među ostalim, jednim od najvećih udjela zaposlenih u kreativnim industrijama, istraživanju i razvoju, te broju putnika u javnom gradskom i prigradskom prometu (231,65 po stanovniku). Zagreb je i u top 3 prema količini energije koju godišnje proizvede iz obnovljivih izvora (iz postrojenja i izvora kojima upravlja Grad i gradske tvrtke i institucije), kao i prema udjelu mjernih mjesta sa senzorskim prikupljanjem podataka u sustavu vodoopskrbe u odnosu na ukupan broj mjernih mjesta u kategoriji velikih gradova (31 %). Sa sedam mjernih mjesta su u top 3 i prema broju mjernih mjesta za mjerenje kvalitete zraka u kategoriji velikih gradova.

Čiji će argumenti za pobjedu u Smart City u konkurenciji velikih gradova biti najjači, saznat ćemo 14.prosinca kada će biti proglašeni gradovi dobitnici nagrade. (Marija Pulić Drljača)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Moglo bi vas zanimati

Dubrovnik uvodi pametni nadzor parkiranja uz automatsko prepoznavanje registracija

Crikvenica nastavlja razvijati „Gradsko oko“ za učinkovitije komunalno redarstvo

Grad Crikvenica uveo Nodeu – AI podršku za brže i jednostavnije informiranje građana

Krk: Na digitalnom info ekranu predstavljeni europski projekti PESTOUR i DYGOV