Dubrovnik, kao jedna od najatraktivnijih i najposjećenijih mediteranskih destinacija, svoju poželjnost umnogome duguje bogatoj kulturnoj i povijesnoj baštini, a pored materijalnog spomeničkog blaga ovaj grad može se podičiti brojnim visokokvalitetnim kulturnim događanjima. Iako je zbog pandemije izdvajanje za kulturu bilo značajno manje nego u predpandemijskoj 2019. godini, Grad Dubrovnik, pokazala je naša analiza podataka Ministarstva financija, svejedno se našao među gradovima koji su za nju najviše izdvojili i u 2020-oj.
Ipak, kako pojašnjavaju iz dubrovačke gradske uprave, prihodi od kulturne djelatnosti (muzejske ulaznice, posjeti zidinama, Dubrovnik Card) u analiziranoj godini ostvareni su na razini samo 10 posto prihoda iz 2019. godine. Međutim, kultura je i u takvim prilikama zadržala visok udio u gradskom proračunu. U prvom redu financirale su se ustanove u kulturi čiji je Grad osnivač, zahvaljući čemu je osigurano uredno funkcioniranje njih dvanaest, kao i redovna mjesečna primanja zaposlenih te održavanje programske djelatnosti. Uz nedostatak uobičajenih prihoda, dionici u kulturi suočili su se i s drugim otegotnim okolnostima, u prvom redu restriktivnim epidemiološkim mjerama, uslijed kojih se brojna kulturna događanja nisu mogla odvijati u fizičkom već su se morala prilagođavati virtualnom okruženju.
Usprkos tome, ustanove su i u toj prvoj kriznoj godini realizirale preko 450 programa prilagođenih novoj stvarnosti, a među njima je više od 30 izložbi, preko 100 dramskih izvedbi, tri festivala i Dubrovačke ljetne igre, oko 60-ak edukativnih radionica, brojni koncerti, kino projekcije, čak 226 filmskih naslova uključujući i 15 tematskih programa, nekoliko desetaka predavanja, stručnih vodstava i promocija novih kulturnih proizvoda.
U 2020. godini realizirano je i 13 projekata obnove kulturne baštine putem programa Zavoda za obnovu Dubrovnika, a ustanove su nastavile i obogaćivati svoje funduse. Uslijed nemogućnosti održavanja kulturnih programa u prostorima ustanova u kulturi, Grad je, u suradnji s njima, pokrenuo projekt „Kultura u điru“ uz partnerstvo Turističke zajednice i sudjelovanje gradskih kotara i mjesnih odbora. U sklopu projekta na brojnim lokacijama na otvorenom izvodili su se koncertni, dramski, folklorni i drugi programi, kao i niz kreativnih radionica. U okviru Dubrovačkog zimskog festivala realizirano je 45 različitih programa u organizaciji Dubrovačkih ljetnih igara te sudjelovanje kulturnih ustanova. U vrijeme zabrane javnih okupljanja, gradske ustanove putem dostupnih on-line kanala svojoj publici nudili su različite kvalitetne i atraktivne sadržaje. I tijekom posljednje dvije godine nastavljena je suradnja na zajedničkim programima u okviru različitih manifestacija poput Feste sv. Vlaha, Dubrovačkog karnevala, Svjetskog dana kulturne baštine te „Godine Dubrovačkog statuta“ koja se obilježava ove godine. Uspostavljena je suradnja između Zavoda za obnovu Dubrovnika i Dubrovačkih muzeja u pripremi projektne dokumentacije za revitalizaciju ljetnikovaca u vlasništvu Grada Dubronika, gdje su Muzeji zaduženi za izradu koncepcije stalnih postava.
Uz financiranje ustanova u kulturi, Grad je tijekom 2020. izdvojio i 1,2 milijuna kuna za programe udruga, umjetničkih organizacija i pojedinaca koji su prije samog početka pandemije potpisali ugovore o sufinanciranju i započeli s realizacijom te je na taj način ukupno sufinancirano preko 200 programa.
U 2021. godini proračun za kulturu iznosio je 69,9 milijuna kuna što je činilo i dalje visokih 13,62 posto ukupnog proračuna. Ustanove kojima je osnivač Grad Dubrovnik producirale su oko 400 različitih kulturnih programa s preko tisuću kulturnih susreta s publikom. Osim programa ustanova u kulturi, Grad je kroz Program javnih potreba u kulturi s 442,7 tisuća kuna sufinancirao programe udruga, umjetničkih organizacija i pojedinaca koji su tako održali oko 70 programa. Ove godine planirano je veće izdvajanje pa će kultura ponovno zauzeti 15 posto gradskog budžeta. Pritom se najveći porast izdvajanja odnosi na samu programsku djelatnost, kako ustanova tako i vaninstitucionalnih korisnika pa se očekuje i ostvarenje znatno većeg broja kulturnih programa. (V.H.)
