foto: CROPIX/Goran Mehkek

Sveta Nedelja, obranivši naslov najboljeg srednjega grada za gospodarstvo, ostvarila je već prije dvije godine teško dostižan rezultat u tradicionalnom izboru za Najbolji grad kojeg zajednički organiziraju portal Gradonačelnik.hr i Hanza Media – otkako se priređuje izbor konstantan su i neizostavan akter u velikoj završnici, a gotovo redovito i pobjednik natjecanja. Četiri godina zaredom osvajali su titulu najboljeg grada za gospodarstvo među srednjim gradovima, jedino im je prošle godine naslov preotela Opatija. U 2023. su „krunu“ vratili natrag…

Aktualni i sada čak peti put ekonomski pobjednik, sjedište nekih iz redova perjanica hrvatskog gospodarstva, poput Rimac Automobila, Medical Intertradea i Stanića, skoro redovito je imao najbolje ukupne pokazatelje niza kriterija koji su razmatrani u rangiranju gradova. A izvrsnim parametrima se može pohvaliti i ove godine kada je zasluženo prigrlio novi naslov prvaka u gospodarskoj  kategoriji, no to nije i sve – u finalu se našao u još dvije prestižne kategorije izbora – Smart city i Kvaliteti života.

Sveta Nedelja iz godine u godinu nedvojbeno postaje sve privlačnija destinacija za poslovanje i život, a to definitivno potvrđuju i brojke zahvaljujući kojima se iz godine u godinu plasira u samo finale našeg velikog izbora za Najbolji grad. Aduti kojima su zaokružili kvintet naslova u gospodarstvu su najviši prosječni dohodak po stanovniku (43803 kuna), ali i najviše zaposlenih na 1000 stanovnika  u kategoriji srednjih gradova (472,09), prvi su i po udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima (78,32 posto), drugi su najefikasniji po prosjeku ukupnih gradskih prihoda po zaposlenome (829.448,23 kuna), peti u stopi siromaštva prema dohodovnoj metodi- 11 posto stanovništva. U svih pet nabrojanih kriterija Sveta Nedjelja je unutar Top 5 srednjih gradova.

Preuzimajući prošlih godina i sada nagradu na svečanosti proglašenja pobjednika izbora najboljih gradova, gradonačelnik Dario Zurovec izrazio je naročito zahvalnost poduzetnicima Svete Nedelje na priznanju koje je također naravno rezultat i poduzetih mjera…

-Poduzetnici su ti koji nas dižu, koji i mene plaćaju – poručio je u više navrata gradonačelnik koji je završio Fakultet elektronike i računarstva i osoba koja je u politiku ušla iz privatnog sektora.

Kako bi olakšali poduzetnicima, ali i svojim sugrađanima, Grad Sveta Nedelja proveo je uz ostalo proteklih godina najveće porezno rasterećenje, ukinuo prirez sa 6 posto na 0 posto, kao i komunalni doprinos za proizvodnju, kreativne industrije (IT sektor, marketing, dizajn, moda, R&D…), financijski sektor, kulturu, obrazovanje i zdravstvo s 40,00 kuna/mᵌ na 0,00 kuna/mᵌ, ukinuta je i komunalna naknada za hotele, kampove i apartmanska naselja s 1,5 posto ukupnih prihoda na 0, komunalni doprinos za stanogradnju ukinut je za gradnju tri i više stanova s 40 na 0 kuna/mᵌ, dok je za gradnju jednog do 2 stana smanjen upola. Za gradnju niskoenergetskih kuća doprinos je smanjen za 80, a čak 90 posto za gradnju pasivnih kuća.

Poslovni subjekti oslobođeni komunalnog doprinosa, oslobođeni su i komunalne naknade u prvoj godini poslovanja, a smanjen je i paušalni porez po krevetu za male iznajmljivače na zakonski minimum- 150 kuna (20 eura). Poreznim rasterećenjem povećali su broj novih investicija i prihode od poreza na dohodak, pa je tako kompenziran proračunski manjak. Politika vodstva grada je porezno rasterećenje, kroz njihovo smanjenje ili ukidanje, umjesto uobičajena davanja potpora. Ukidanjem prireza i komunalnih naknada poduzetnicima su omogućili višemilijunske uštede, ukidanjem poreza na potrošnju i komunalne naknade za hotele i kampove potaknuli su investicije na području turizma i ugostiteljstva, dok je ukidanje prireza rezultiralo većim plaćama građana. Propoduzetničke mjere su odmah privukle i investitore, pa je primjerice tvrtka Gebrüder Weiss, jedna od vodećih kompanija u Europi za transport i logistiku, investirala upravo u Svetoj Nedelji, a riječ je o ulaganju vrijednom preko 17 milijuna eura. Nekoliko manjih poduzeća planira proširenje i otvaranje novih pogona…

-Sveta Nedelja je najbolji primjer kako se dobrim upravljanjem i odgovornim trošenjem novca građana mogu smanjiti porezi i parafiskalni nameti, a sve kako bi se dodatno rasteretili građani i gospodarstvo, postigli željeni učinci – povećanje ulaganja, proizvodnje i zaposlenosti te bolje plaće i mirovine za sugrađane- ponovio je gradonačelnik  više puta o izlasku ususret financijskoj stabilnosti i podršci sugrađanima i poduzetnicima.

Komunalna naknada smanjena je za većinu građana Svete Nedelje u rasponu od 2 do 30 posto, a ukinuta je i naknada za izdavanje taxi dozvola. Na samom početku pandemije koronavirusa poduzete su mjere za pomoć gospodarstvu, pa je tako primjerice, ukinuta naplata javnih površina i najma javnih prostora na 3 mjeseca, obustavljene su ovrhe, naplate komunalnih naknada za poslovne subjekte na tri mjeseca…

U Svetoj Nedelji su i četiri poduzetničke zone, a peta se gradi. U potpunosti su usklađene zemljišne knjige i katastar, odnosno, imovinsko pravni odnosi su čisti, pa je i ulaganje olakšano, a za zone postoje i urbanistički i prostorni planovi uređenja, koji omogućuju ishođenje potrebne dokumentacije za brzi početak izgradnje novih poslovnih prostora. Najveća radna zona je Sveta Nedelja, površine 120 ha. Udaljena je svega pola kilometra od autoceste Bregana –Zagreb – Lipovac, dijela desetog paneuropskog prometnog koridora, odnosno desetak kilometara od međunarodne željezničke pruge M101, smjer Zagreb – Ljubljana. Na istoku grada nalazi se radna zona Novaki i druga je radna zona po veličini. Tu su i Rakitje i Top Kerestinec, dok su ostale manje radne zone raspoređene po naseljima. Istodobno, kontinuirano se provode  veliki infrastrukturni projekti koji će pridonijeti većoj kvaliteti i standardu života za građane, ali i prometnoj povezanosti što će olakšati poslovanje poduzetnicima i tvrtkama.

Grad Sveta Nedelja, svojevrsna gospodarska ‘meka’ ZG županije, sufinancira i kamatu na poduzetničke kredite za investicije do ukupno 6 posto, a krajnje pozitivnu gospodarsku klimu koja je privukla i privlači brojne uspješne poduzetnike iz zemlje i inozemstva prepoznao je i Mate Rimac koji je, uz postojeću proizvodnju u Svetoj Nedelji, započeo u Kerestincu s  povijesnom investicijom – izgradnjom Kampusa Rimac. Vrijedan 200 milijuna eura, prostirat će se na 200 tisuća m² s proizvodnim i istraživačkim objektima na 95.000 m², dok će 35 posto zemljišta biti pokriveno vegetacijom. Prva faza kampusa je gotova s izgradnjom, proizvodnja se lagano useljava do kraja godine, a početkom iduće dolaze i zaposlenici. Projekt bi trebao osigurati najmanje 700 novih radnih mjesta – u bliskoj perspektivi i 2.500- pružiti primjer i poticaj ostalim lokalnim upravama.

Kada bude dovršen, Rimac Kampus će biti sjedište tvrtki Bugatti Rimac i Rimac Technology te jedan od najvećih razvojno-istraživačkih i proizvodnih kompleksa u Europi, ne samo u automobilskoj industriji. Novi kompleks omogućit će tvrtki povećanje razvojnih i proizvodnih kapaciteta od maloserijskih projekata, koji su donedavno bili dominantni posao tvrtke, do velikoserijske proizvodnje sustava električnih pogona, baterijskih sustava i ostale tehnologije, razvijene za globalne automobilske tvrtke, ističu iz tvrtke i Grada.  Zemljište na kojem će se u mega-projektu izgraditi kampus nalazi se iza dvorca Kerestinec, te će istim tvrtka Rimac Automobili d.o.o. upravljati sljedećih 69 godina. Sukladno potpisanom Ugovoru, gradnja kampusa treba biti završena najkasnije tri godine od početka radova. Investicija je značajna ne samo za Svetu Nedelju već i za cijelu RH. Ovako velika ulaganja ne vide se svaki dan, a zasigurno će  otvoriti perspektivu i budućim naraštajima.

Rimac surađuje s najvećim automobilskim industrijama na svijetu, uz sva strateška partnerstva i izniman uspjeh na svjetskim tržištima. Inovacijska jezgra kampusa bit će središte za istraživanje i razvoj od 1.100 ljudi, zajedno s upravljačkim centrom, dizajnerskim studijem, laboratorijima i VR sobama. Na kampusu će se nalazi i testna staza za automobile, kao i izložbeni salon u kojem će kupci moći vršiti individualnu prilagodbu svog vozila. U sklopu kampusa bit će smješteni i uredi i proizvodnja električnih bicikala. U skladu s certifikatima o održivosti, u obzir su uzeti i planovi za organsku proizvodnju hrane na licu mjesta, kao i obilje zelenih površina.

Sveta Nedjelja, uz ekonomski bila je i ovogodišnji finalist u kategoriji smart city – time ponovivši lanjski sjajan rezultat- i ‘kategoriji svih kategorija’ – kvaliteti života u kojoj je prošlu godinu i pobijedila.

Veliku završnicu, Top 5, u prvoj spomenutoj zaslužila je među ostalim, jer ima niz tehnoloških rješenja pa onda i za informiranje građana o događanjima u gradu te dvosmjernju komunikaciju s građanima. Građani tako kroz aplikaciju Popravime.hr mogu prijavljivati komunalne nedostatke, kroz sustav Otvoreni grad mogu sudjelovati u savjetovanjima o gradskim politikama, mjerama i odlukama, a preko aplikacije Sveta Nedelja na dlanu dobivaju sve informacije o događanjima te mogu rezervirati termine za gradska događanja poput klizanja u sklopu adventa. U izradi je, pak, Omni komunikacijska platforma, odnosno cloud omnichannel kontakt centar gdje se u većem dijelu za redovne upite građana u kreiranju odgovora koristi umjetna inteligencija. Koncem rujna digitalizirali su i rad Gradskog vijeća, uz premijerno korištenje ‘eGlasanje’ sustava.

U suradnji s Končar institutom na jednoj lokaciji u Sv. Nedelji vrši se monitoring elektromagnetskih polja, te se u nekoliko navrata lokacija mijenjala, sukladno interesu i potrebama građana, a podaci su na poveznici https://mep.koncar-institut.hr/smart-environment dostupni 24/7. U suradnji s HT-om izveden je, pak, razvojni projekt primjene naprednih Smart City i IoT rješenja na infrastrukturi javne rasvjete – postavljeno je 100 stupova javne rasvjete koji uključuju praćenje osnovnih vremenskih uvjeta (temperaturu, vlagu, tlak i UV zračenje), praćenje kvalitete zraka, mjerenje energetskih pokazatelja svjetiljke, a dio stupova ima funkciju mjerenja buke u prometu i-  detektiranja prolaska pješaka….

Finale druge navedene kategorije- kvaliteta života- izborili su kao prvi po prosječnom dohotku po stanovniku u kategoriji srednjih gradova (43803 kuna) i prosječnom broju zaposlenih na svakih 1000 stanovnika (472,09 zaposlenih), drugi po Indexu općeg kretanja stanovništva (101,14 posto) i po efikasnosti gradske uprave/prosjek ukupnih prihoda grada po zaposlenome (829448,23 kuna), a treći po iznosu porodiljine naknade po novorođenom (4370,45 kuna), sve u kategoriji srednjih gradova…

-Opet smo najbolji srednji grad u Hrvatskoj!  Izuzetno mi je drago što smo opet osvojili nagradu u kategoriji gospodarstva te što smo u sve više kategorija u samom vrhu RH. Kvaliteta života, smart city rješenja, pomoć građanima i efikasnost uprave, samo su neke stavke u kojima smo među top 3 u državi, što je izniman napredak. Prvenstveno se moram zahvaliti našim poduzetnicima koji kod nas rade i stvaraju jer ova nagrada sigurno ne bi bilo bez njihovog truda. U situaciji kada je svaki sedmi radnik u Hrvatskoj stranac, kada nas je još 50.000 manje u državi, a potražnja za poslovima je sve veća, uspješan razvoj naših tvrtki je vrijedan našeg naklona- komentirao je nagradu i trostruko finale izbora gradonačelnik Dario Zurovec, naglašavajući kako če Grad Sveta Nedelja ‘koliko god će to moći, s lokalne razine pomoći lokalnim tvrtkama jer na koncu, bez zdravog gospodarstva kao temelja razvoja, nema ni razvoja grada’. (Pero Livajić)

U vrhu i po izboru samih poduzetnika…

 Sveta Nedelja predvodi i listu najboljih gradova za poslovanje u zemlji po izboru samih poduzetnika. Ima najveći indeks lakoće poslovanja kojega je početkom 2023, temeljem istraživanja među samim poduzetnicima provela Udruga Glas poduzetnika (UGP). Kako bi rangirali gradove prema tome kako se odnose prema privatnom sektoru, posebno malom i srednjem poduzetništvu, UGP je napravio anketu među takvim poduzetnicima, velikom većinom članovima UGP-a. Kako navodi Boris Podobnik iz UGP-a, poduzetnike su pitali tridesetak pitanja – od toga jesu li zadovoljni brzinom kojom se dobivaju razne dozvole kao što su urbanističke, građevinske, uporabne, postoji li industrijska zona, potiče li samouprava izvoz, inovacije i obrazovanje za realni sektor i daje li potpore, vide li korupciju i nepotizam među namještenicima i što im se čini koji postotak djelatnika je zaposlen preko veze i kažnjavaju li se oni koji su primili mito. Pitali su još i koliki su prirezi i jesu li s njima zadovoljni, jesu li se samouprave digitalizirale ili vjeruju u papir, babilonski i kineski izum, a posebno im je bilo važno pitati ih jesu li natječaji transparentni ili se unaprijed zna kome su namijenjeni i maltretiraju li ih  s inspekcijama. To su samo neka u čitavom setu pitanja i da ne bi pravili razliku među njima sva su uzeli jednako važnima. Temeljem ocjena razrađen je indeks i rang lista gradova najboljih za poslovanje poduzetnika…

14 pokazatelja

U izračunima temeljem kojih u našem tradicionalnom izboru biramo najbolje gradove u području gospodarstva je čak 14 pokazatelja koji su grupirani u grupnim indeksima. Među ostalim, tu su prosječni dohodak po stanovniku, prosječni izvorni prihodi po stanovniku, pokrivenost ukupnih gradskih rashoda prihodima, stopa prireza i efikasnost gradske uprave, te ulaganja samih gradova u poticanje gospodarstva kroz subvencije trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora.

Izbor na temelju transparentnih, utemeljenih i obrazloženih kriterija

Pobjednici ovogodišnjeg izbora proglašeni su na završnoj svečanosti u Zagrebu, u hotelu ‘Esplanade’, 4.listopada. Iako je kroz protekle godine  izbor najboljih gradova ‘Jutarnjeg lista’ i portala ‘Gradonačelnika.hr’ uz suradnju agencije ‘Ipsos’ mijenjao broj nagrađenih gradova i kategorije izbora, osnovna ideja, ističu organizatori, uvijek je bila ista – izabrati najbolje hrvatske sredine na temelju jasnih, transparentnih, čvrsto utemeljenih i detaljno obrazloženih kriterija.

Foto: Vanesa Pandzic / CROPIX