Hrvatski gradovi za zaštitu okoliša lani su, prema dostupnim podacima iz izvršenja proračuna, izdvojili 212.391.488 eura. I dok ukupna izdvajanja pokazuju koliko su značajna sredstva koja se na lokalnoj razini usmjeravaju u zaštitu okoliša, velike su razlike vidljive kada se gradovi usporede prema iznosu po stanovniku, udjelu tih rashoda u ukupnim proračunima i povećanju izdvajanja. Prosjek izdvajanja je oko milijun eura, a apsolutni rekorder izdvajanja za zaštitu okoliša je Varaždin sa preko 15 milijuna eura.
Zaštita okoliša već je desetljećima jedna od važnijih tema javnih politika, a posljednjih je godina sve izraženije i pitanje koliko u zelene politike i projekte ulažu gradovi. Od gospodarenja otpadom, izgradnje i opremanja reciklažnih dvorišta, nabave spremnika i vozila, ali i sanacije odlagališta, do projekata energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, zaštite prirode i prilagodbe klimatskim promjenama – lokalne vlasti imaju sve širi krug obveza, ali i odgovornosti za kvalitetu okoliša u svojim sredinama.
Vidljiv iskorak, ali nezaokružen sustav
Poseban izazov i dalje predstavlja gospodarenje otpadom. Hrvatska je posljednjih godina napravila vidljiv iskorak u odvojenom prikupljanju, no sustav još nije u potpunosti zaokružen, prema službenim podacima, u 2024. godini stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada dosegnula je 49 posto, uz rast od jednog postotnog boda u odnosu na godinu ranije, dok je stopa recikliranja iznosila 37 posto. Istodobno, Hrvatska preklani još uvijek nije bila dosegnula cilj od 50 posto recikliranja i pripreme za ponovnu uporabu koji je trebao biti ostvaren do 2020. Na lokalnoj je razini slika pritom vrlo različita…
Dok pojedini gradovi već godinama ostvaruju visoke stope odvojenog prikupljanja i ulažu u infrastrukturu, drugi još uvijek traže način kako ubrzati uspostavu sustava. Problem nije samo u prikupljanju otpada, već i u njegovoj obradi i oporabi, odnosno osiguranju dovoljnog kapaciteta za sve faze sustava. Upravo zato ulaganja gradova u zaštitu okoliša treba promatrati šire od same stavke gospodarenja otpadom – ona uključuju cijeli niz programa i projekata kojima se nastoji smanjiti pritisak na okoliš i podići kvaliteta života građana.
Da su izdvajanja lokalne razine posljednjih godina u velikoj većini sredina snažno rasla, potvrđuju i podaci Ministarstva financija. Hrvatski su gradovi primjerice u 2024. za zaštitu okoliša iz konsolidiranih proračuna izdvojili ukupno 432.759.284 eura, dok je godinu ranije taj iznos bio značajno manji – 185.122.413 eura. U samo godinu dana izdvajanja su, dakle, snažno porasla, a kada se promatra cijelo proteklo mandatno razdoblje, naši gradovi su za ovu namjenu izdvojili više od 861 milijun eura. U prošloj godini su, pak, izdvojili gotovo dvostruko manje nego preklani – 212,39 milijuna eura. Veliki je to “minus” i “strmoglavi” pad u odnosu na 2024., odnosno smanjenje od čak 220,37 milijuna eura ili 50,92 posto. No, iza tog pada gotovo u potpunosti stoji Grad Zagreb, koji je predočena službena izdvajanja usmjerena za ovu proračunsku stavku smanjio za 230,82 milijuna eura, konkretno s 312,35 milijuna u 2024. na 81,53 milijuna eura u 2025. Kada se Zagreb izuzme iz usporedbe, ostali su gradovi, prema dostupnim podacima, zapravo povećali ukupna izdvajanja – s oko 120,41 milijun na 130,86 milijuna eura, odnosno za oko 10,45 milijuna eura ili ostvarenih 8,68 posto porasta.
Otpad u fokusu javnosti: Novi propisi, stroži nadzor, sanacije odlagališta, Lika…
Koliko je pitanje zaštite okoliša i gospodarenja otpadom aktualno i danas, pokazuje i činjenica da je upravo u rujnu u saborsku proceduru upućen prijedlog izmjena Zakona o gospodarenju otpadom. Njime se, među ostalim, predviđaju stroži mehanizmi nadzora, GPS praćenje vozila koja prevoze otpad i videonadzor lokacija na kojima se otpad gospodari, uz cilj veće sljedivosti otpada i učinkovitijeg uklanjanja nezakonito odloženoga. Istodobno, država nastavlja sanirati problematične lokacije – samo je za sanaciju dviju lokacija u Poznanovcu s oko 13.200 tona nepropisno odloženog otpada nedavno odabrana ponuda vrijedna 11,7 milijuna eura bez PDV-a, dok je za uklanjanje još 4.500 tona otpada u Gospiću odabrana ponuda vrijedna 8,77 milijuna eura.
A koliko je pitanje gospodarenja otpadom i zaštite okoliša osjetljivo i aktualno, posljednjih mjeseci snažno pokazuje i slučaj nezakonito odloženog otpada u Lici. Problem otpada u Gospiću prerastao je lokalne okvire, otvorio burne političke rasprave o odgovornosti i učinkovitosti sustava, ali potaknuo i snažan angažman građana i udruga koji traže što skoriju sanaciju lokacije i jasne odgovore o mogućim utjecajima na okoliš. U rujnu je u Zagrebu održan i veliki prosvjedni skup posvećen stanju u Lici, dok su nadležna državna tijela istodobno najavila i počela provoditi aktivnosti na uklanjanju otpada.
Prema najnovijem planu sanacije, na lokaciji bivšeg PPK Velebit procjenjuje se oko 44.000 tona opasnog i neopasnog otpada, a uklanjanje je predviđeno u četiri faze, slučaj je pritom ponovno otvorio šire pitanje funkcioniranja sustava gospodarenja otpadom, od nadzora i kontrole tokova otpada do pravodobnog reagiranja i sanacije lokacija na kojima otpad predstavlja potencijalni rizik za okoliš i zdravlje stanovništva. Baš zato pitanje ulaganja u zaštitu okoliša više nije samo pitanje iznosa u lokalnim proračunima, već i pitanje kvalitete, infrastrukture i učinkovitosti cijelog sustava.
Tko izdvaja najviše među gradovima?
Koliko se razlikuju izdvajanja pojedinih gradova i gdje su najveći iznosi, provjerili smo u našoj najnovijoj analizi. Promotrili smo najaktualnije dostupne podatke i usporedili koliko su hrvatski gradovi iz svojih konsolidiranih proračuna u 2025. godini izdvojili za čistoću svog okružja, odnosno za aktivnosti, mjere, programe i projekte usmjerene na zaštitu okoliša. Nedvojbeno, zaštita okoliša i održivo upravljanje prostorom posljednjih su godina sve važniji dio lokalnih proračuna i obuhvaćaju širok raspon raznovrsnih aktivnosti, programa, mjera i projekata koje gradovi financiraju iz svojih proračuna – od gospodarenja otpadom i sanacije onečišćenih lokacija do ulaganja u infrastrukturu, očuvanje prirode, uređenje javnih površina i druge mjere usmjerene na kvalitetnije i održivije životno okruženje gradskih sredina. Upravo zbog različite veličine gradova i njihovih proračuna, za usporedbu je uz ukupne iznose posebno važno promatrati izdvajanja po stanovniku, njihov udio u ukupnim rashodima, kao i dakako sam trend izdvajanja eko-sredstava…
Gledano u apsolutnim iznosima, apsolutni rekorder je Varaždin koji je u 2025. izdvojio čak 15,1 milijun eura, više nego dvostruko spram drugoplasiranog Dubrovnika, koji pak, sa svojih 6,45 milijuna, uz Rijeku sa 6,23 milijuna eura i Slavonski Brod sa 6,12 milijuna eura uvjerljivo prednjače pred svim ostalima čija su izdvajanja ispod četiri milijuna. Poredak Top 10 čine redom i Glina (3,82 milijuna), Koprivnica (3,68 milijuna), Zadar (3,49 milijuna), Crikvenica (3,25 milijuna) i Našice (3,09 milijuna eura). Petrinja je među deset gradova s najvećim izdvajanjima, s 2,87 milijuna eura. Tu su još blizu vrha izdvajanja za zaštitu okoliša i Sisak – 2,84 milijuna, Velika Gorica – 2,70 milijuna, Makarska – 2,51 milijun, Karlovac – 2,37 milijuna.
Promatrano kroz izdvajanja za zaštitu prirode i okoliša “po glavi stanovnika”, na prvom se mjestu u 2025. godini našla Glina s uvjerljivih i čak rekordnih 567,28 eura. Iza nje, slijedi Supetar s 380,22 eura, dok je Varaždin na trećem mjestu s 339,29 eura “per capita”. Četvrti je Biograd na Moru s 330,64 eura, a petu poziciju zauzela je Crikvenica s 326,30 eura. U Top 10 još su Hrvatska Kostajnica s 284,79 eura, Slunj s 261,04, Orahovica s 250,23, Obrovac s 235,56 i Našice s 225,48 PC eura. Među prvih 20 po ovom pokazatelju našli su se i Novalja, Otok, Korčula, Hvar, Nin, Slatina, Makarska, Umag, Dubrovnik i Valpovo, izdvajanja po stanovniku kod svih tih gradova kretala su se od 224,54 eura do 152,99 eura…
Još jasniju sliku o tome koliko je zaštita okoliša zastupljena u gradskim proračunima daje podatak o udjelu tih rashoda u ukupnim rashodima. Na prvom je mjestu ponovno Glina, koja je za ovu namjenu izdvojila preko četvrtine, odnosno 26,88 posto, ukupnih rashoda. U toj tablici slijedi opet Supetar s 19,51 posto, dok je Orahovica na trećem mjestu s 15,52 posto. Hrvatska Kostajnica izdvojila je 14,75 posto, Slunj 14,57, Slatina 14,50, a Varaždin 14,38 posto ukupnih rashoda. U Top 10 prema udjelu izdvajanja za zaštitu i ćistoću okoliša još su Korčula s 14,03 posto, Našice s 13,35 posto i Obrovac s 12,54 posto. Među prvih 20 nalaze se i Otok s 12,38 posto, Valpovo s 11,43, Crikvenica s 11,23, Biograd na Moru s 10,75, Benkovac s 10,32, Sinj s 10,15, Prelog s 9,55, Beli Manastir s 8,47, Delnice sa 7,99 i Nin sa 7,65 posto proračunskog udjela.
Kada se pak usporede izdvajanja iz 2025. s onima iz 2024., vidljivo je da su pojedini gradovi u samo godinu dana višestruko povećali sredstva namijenjena zaštiti prirode i okoliša svojih područja. Najveći nominalni rast među gradovima iz aktualnog Top 10 ostvario je Slavonski Brod, koji je izdvajanja povećao za popriličnih 4,31 milijun eura, s 1,81 na 6,12 milijuna eura. Na drugom je mjestu Koprivnica s povećanjem od 3,36 milijuna eura, dok je Crikvenica povećala izdvajanja za 2,83 milijuna, a Glina za 2,60 milijuna eura. Potom idu Supetar na otoku Braču s rastom od 1,15 milijuna eura, Našice s +1,03 milijuna, Slatina +1,02 milijuna, Valpovo s +883.091 eurom, Korčula s +846.550 i Dubrovnik s +835.077 eura. Blizu vodećima s preko pola milijuna porasta su Sveti Ivan Zelina, Rijeka, Mali Lošinj, Slunj, Makarska, Orahovica, Otok, Rovinj, Zadar, Varaždin, Novalja i Vinkovci, od + 820.683 do +504.778 eura većim godišnjim izdvajanjima…
Naročito su izraženije razlike kada se promatra postotni rast izdvajanja. Na samom vrhu je Skradin, koji je sredstva za zaštitu okoliša povećao s 2.500 eura u 2024. na 180.222 eura u 2025., što predstavlja impresivan rast od čak 7.108,88 posto, Vrgorac je izdvajanja povećao za 1.412,23 posto, odnosno s 33.918 na 512.915 eura, dok je Koprivnica zabilježila rast od 1.051,32 posto, s 320.043 na 3,68 milijuna eura. U nastavku Top 10 po postotnom povećanju nalaze se Crikvenica s rastom od 672,89 posto, Mali Lošinj s 633,44 posto, Ludbreg s 630,91, Kutjevo s 606,31, Korčula s 288,85, Krapina s 248,34 i Slunj s +239,74 posto porasta. Nadomak njih su Slavonski Brod koji je povećao izdvajanja za 237,57 posto, Glina za 212,68, Sveti Ivan Zelina +200,20, Supetar +184,81 posto, a Valpovo, Vrlika, Orahovica, Otok, Pag, Novalja, Slatina i Kraljevica zatvaraju redoslijed sa 100 i iznad posto porasta izdvajanja. Gotovo polovica gradova, njih 68, bilježi pozitivan trend, s povećanjem izdvajanja, 53 ima negativan, sa smanjenjem izdvajanja, dok za 7 nismo imali službenih podataka.
Mali gradovi mogu prednjačiti po rastu, veliki po iznosima…
Zanimljivo je da se među gradovima s najvećim rastom nalaze i oni koji su u prethodnoj godini imali relativno mala izdvajanja, pa već i realizacija nekog pojedinačnog projekta može značajno utjecati na godišnji postotak. Upravo zato postotni trend treba promatrati zajedno s apsolutnim iznosima: velik postotak rasta ne znači nužno i najveće povećanje u eurima, što ustvari u aktualnoj nam analizi dobro ilustriraju podaci za Skradin i Vrgorac s jedne, odnosno Slavonski Brod i Koprivnicu s druge strane izračuna.
Podaci tako pokazuju da se slika gradskih ulaganja u zaštitu okoliša ne može promatrati samo kroz jednu brojku, mali gradovi s manjim brojem stanovnika mogu, i često jesu, prednjačiti po izdvajanju po stanovniku ili udjelu u proračunu, dok veći gradovi zbog opsega i “debljine” svojih proračuna i projekata mogu izdvajati višestruko veće apsolutne iznose, a istodobno, velika povećanja u samo godinu dana često su povezana s realizacijom pojedinačnih većih projekata, zbog čega je za cjelovitu sliku potrebno promatrati i ukupne iznose i njihove promjene u vremenskim intervalima… (Pero Livajić)
*Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani izvještaj o izvršenju proračuna prema funkcijskoj klasifikaciji (razina 23 – RAS). Izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pravu na pristup informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvještajima, a njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-ova.
