Hvar nastavlja nositi titulu grada koji najviše iz svog proračuna izdvaja za kulturu. Istodobno je vodeći i po izdvojenim sredstvima u odnosu na broj stanovnika. Pokazuje to konsolidirano izvješće FINA-e za 2018. godinu. Prema udjelu izdvojenog novca iz proračuna za kulturu, slijede Dubrovnik, Zlatar, Sinj, Đakovo, Rijeka, Donja Stubica, Šibenik, Otočac i Ogulin. Među vodećih deset u jednakom su se omjeru uvrstili i gradovi s mora i oni s kontinenta. Gleda li se pak odnos izdvojenog novca za kulturu u odnosu na broj stanovnika, među prvih deset, devet ih je uz more, a predvodnici su opet gradovi Hvar i Dubrovnik. Slijede Opatija, Stari Grad, Rijeka, Mali Lošinj, Gospić, Šibenik, Cres i Supetar. Osim Rijeke, svi gradovi su u kategoriji malih i srednjih.
Kulturna događanja postaju sve rašireniji oblik promocije gradova, te sve više traže poveznicu i u turizmu, ali ne samo u jadranskim središtima, nego i u gradovima na kontinentu. Đakovački vezovi ili Dani kajkavske riječi u Zlataru su neki od njih. Svi gradovi velik dio sredstava izdvajaju i za obnovu spomenika, pa je to često i najveća stavka u dijelu proračuna namijenjenom kulturi. Primjerice, u Zlataru se obnavlja Sokolana, nakon tri desetljeća nedavno je obnovljeno europsko najstarije povijesno kazalište u Hvaru, ove je godine bilo otvorenje Logera – jedrenjaka koji je pretvoren u interpretacijski centar u Malom Lošinju, u Šibeniku predstoji uređenje i treće tvrđave, sv. Ivana, a u Cresu se obavlja završno uređenje Palače Moise. Izdvajanja gradova za projekte i programe udruga u kulturi isto se povećavaju, a njima se upotpunjavaju kulturne ponude gradova. Grad Rijeka je ove godine domaćin projektu Europske prijestolnice kulture, grad partner je Opatija pred kojom je trenutačno također niz priprema, ali i u Cresu kao jednom od ’27 susjedstva’ projektu.
Hvar: Otvoreno najstarije povijesno kazalište u Europi
Vodeću poziciju i prema izdvajanju iz proračuna sa 27,25 posto i u odnosu na broj stanovnika sa 3.280,44 kuna zauzima grad Hvar.
– Sustavan i naporan rad na valoriziranju i promociji bogate kulturne i povijesne baštine te obnovi povijesnih spomenika započet prije više od desetljeća sada pokazuje svoje rezultate. Osobito smo ponosni na otvaranje našeg povijesnog kazališta, najstarijeg komunalnog kazališta u Europi, u obnovljenoj zgradi Arsenala, što je uistinu bilo kulturni događaj sezone ne samo u Hvaru, već i na nacionalnoj razini.
Upravo je na obnovu spomenika i prošle godine utrošeno najviše sredstava namijenjenih kulturi: dodatna ulaganja u zgradu Arsenala s iznosila su više od 6 milijuna kuna, za obnovu gradske Lođe iz 16. st. izdvojeno je 900 tisuća kuna, te za održavanje i opremanje još gotovo 1,8 milijuna kuna.
Svjesni važnosti razvoja civilnog društva, prošle godine smo izdvojili više od pola milijuna kuna za projekte i programe udruga u kulturi koje su svojim programima unaprijedile kulturnu ponudu Grada, jednako kao i Gradska knjižnica i čitaonica Hvar i Muzej hvarske baštine čije programe redovito financijski i logistički podržavamo.
Hvarske ljetne priredbe u organizaciji Grada Hvara, kao jedan od najdugovječnijih festivala u Hrvatskoj, u svom 57. izdanju učinile su značajan programski iskorak: uz izuzetna glazbena ostvarenja ugostile su i ponajbolje nacionalne kazališne izvedbe iz prošle sezone te spremno odgovorile na zahtjevne produkcijske izazove. Uz velik broj koncertnih i kazališnih izvedbi te niz manjih izložbi postavljenih tijekom prošle godine u organizaciji ili suorganizaciji Grada (ukupno više od 160 kulturnih događanja), obnovljena zgrada Arsenala tijekom ljeta bila je mjesto dvaju iznimnih likovnih događanja: izložbe suvremenih hrvatskih autora „Ljeti“ iz palmižanske zbirke Dagmar Meneghello te retrospektivne izložbe akademskog kipara Kuzme Kovačića „Lik uzorit, kip uznosit“ koju je prema procjenama posjetilo više od 60 tisuća ljudi.
Kultura je jedan od najvažnijih segmenata identiteta grada Hvara te jedan od temelja duge tradicije organiziranog turizma koja je započela upravo u našem gradu i čiju smo 150. obljetnicu obilježavali prošle godine. Stoga ćemo čvrsto držati zacrtani smjer s ciljem repozicioniranja Hvara na istaknutim kulturnim mapama Hrvatske i Europe, kojima je stoljećima pripadao – kaže gradonačelnik Rikard Novak.
Dubrovnik je preklani iz proračuna izdvojio 22,18 posto za kulturu, što je po stanovniku 2.983,37 kuna.
Zlatar: Obnova Sokolskog doma
Treću poziciju zauzeo je grad Zlatar s preklani izdvojenih 16,79 posto proračuna u kulturu. Najveći projekt je Rekonstrukcija i dogradnja Sokolskog doma, građevine sagrađene 1910. godine u secesijskom stilu. Riječ je originalnom spomeniku koji ima ambijentalnu, arhitektonsku, kiparsku i slikarsku vrijednost. Dom nije samo spomenik, već je kao tip «zgrade s dvoranom» neprekidno u funkciji kao poprište kulturno-prosvjetnih aktivnosti koje u Zlataru nema alternativu. Procijenjena vrijednost radova iznosi 10,5 milijuna kuna. U sanaciju i dogradnju ovog spomenika dosad je uloženo preko 8,7 milijuna kuna, od čega je 7,9 milijuna kuna osiguralo Ministarstvo kulture, a dio sredstava uložili su Županija i Grad. Dovršeno je 70% građevinskih radova, a radovi se nastavljaju i u 2019. godini uz 800.000 novoodobrenih sredstava Ministarstva kulture i 280.000 kuna iz gradskog proračuna.
Najvažnija manifestacija u kulturi svakako su „Dani kajkavske riječi“ koji su se ove godine održali jubilarni 50. puta. To je manifestacija koja njeguje kajkavsku riječ, kulturu i tradiciju, a održava se svake godine krajem rujna od 1970. godine. Od manifestacija ističe se i obilježavanje Dana Grada Zlatara 27. travnja, te „Zlatarska božićnica“.
-Grad Zlatar je kroz povijest bio kulturno središte cijelog zlatarskog kraja te se sada želi ponovo dostići taj status – naglašava gradonačelnica Jasenka Auguštan Pentek.
Opatija: Partner gradu Rijeka u projektu EPK 2020.
Opatija je treći grad u RH promatraju li se izdvojena proračunska sredstva u odnosu na broj stanovnika. U tom je gradu preklani za kulturu po stanovniku izdvojeno 1.107,96 kuna.
– Naš je cilj da Opatija ne bude samo turistički grad već i grad kulture u koji posjetitelji dolaze zbog raznih kulturnih manifestacija, od onih visoke kvalitete do lokalnih događaja iznimno važnih za očuvanje kulturnog identiteta zavičaja. Kada govorimo o ulaganju u kulturu treba sagledati širu sliku, kulturu ne možemo doživljavati kao trošak, postoje komercijalno isplativi događaji, kao i oni koji to ne mogu biti, a vrlo je važno da se održavaju.
Grad Opatija podržava djelatnost svojih ustanova u kulturi, osobito Festivala Opatija koji organizira kvalitetan cjelogodišnji program. Isto tako podupiremo projekte Hrvatskog muzeja turizma, Gradske knjižnice i čitaonice „Viktor Car Emin“, kao i udruga koje se bave kulturnim amaterizmom, kako u gradu, tako i u zaleđu Opatije.
Grad Opatija partner je Grada Rijeke u zahtjevnom projektu EPK 2020. Opatija se u projekt uključila i programski, kroz dva programska pravca: Lungomare i 27 susjedstava te smo za ostvarenje tih programa ove godine proračunski izdvojili 150 tisuća kuna, dok će se najviše kulturnih sadržaja dogoditi upravo iduće 2020. godine kada će Rijeka i ponijeti tu laskavu titulu.
Za Hrvatski muzej turizma 2018. godine izdvojili smo oko 1,5 milijuna kuna, za Gradsku knjižnicu i čitaonicu Viktor Car Emin 2,9 milijuna kuna, za Festival Opatija 10,4 milijuna kuna, a za programe najrazličitijih udruga i javne potrebe u kulturi 1,2 milijuna kuna. Redovito ulažemo i u održavanje infrastrukture. Posebno smo ponosni na naš Centar Gervais, sagrađen 2017. koji je postao opatijski hram kulture u punom smislu. No, Grad Opatija brine i o Ljetnoj pozornici, Domu Liburnija, Domu Zora i Domu Veprinac koji se upravo obnavlja– prokomentirao je gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić.
Još jedan grad iz kontinentalne županije – Đakovo zauzeo je visoko peto mjesto po izdvajanju za kulturu, 14,39 posto proračuna Grada. Đakovački vezovi zasigurno su najvažnija manifestacija koja nudi bogat kulturni program i postao je prepoznatljiv i izvan granica zemlje.
Rijeka je sljedeća na ljestvici, Grad koji je ove godine Europska prijestolnica kulture.
Mali Lošinj: Godišnje oko 12 milijuna kuna za kulturu
Grad Mali Lošinj preklani je izdvojio 843,96 kuna po stanovniku iz proračuna za kulturu i svrstao ga po tom kriteriju na visoko šesto mjesto.
– Posljednjih nekoliko godina svjedočimo velikim ulaganja u kulturu našeg otoka kroz izgradnju i otvorenje Muzeja Apoksiomena, a od ove godine i Logera – jedrenjaka koji je pretvoren u interpretacijski centar. Ovaj drveni motorni brod je sagrađen prije 1948. godine u nepoznatom brodogradilištu te po svojim karakteristikama reprezentativno predstavlja primjerak tradicionalnog broda tipa Lošinjski loger te brodogradnju našeg područja. Restauriranjem broda u njegovo prvobitno stanje te pretvaranje u interpretacijski centar na otvorenom, realizirana je jedinstvena turistička infrastruktura koja ostvaruje učinak na više načina. Lošinjski loger otvoren je za javnost i služi kao muzej na otvorenom koji interpretira pomorsku i brodograditeljsku baštinu našeg kraja. Na godišnjoj razini za kulturu i ustanove u kulturi izdvajamo više od 12 milijuna kuna u što je uključen redovan rad ustanova u kulturi, ali i rad udruga civilnog društva. Biti u prvih deset gradova u RH po izdvajanju za kulturu nas posebno veseli, posebno jer su upravo kroz sinergiju nas otočana te uz financijsku pomoć Vlade RH i Primorsko-goranske županije realizirane mnogobrojne investicije i programi koji su život na otoku Lošinju, pripadajućim manjim otocima Susku, Iloviku i Unijama te ostalim naseljima – učinili kvalitetnijim – kaže gradonačelnica Ana Kučić.
Šibenik: Obnova tvrđava uz EU novac
Šibenik je izdvojio preklani 721,99 kuna po stanovniku za kulturu iz proračuna, a udjel proračunskih sredstava namijenjenih kulturi bio je 13,53 posto.
– Ponosni smo što je udio planiranih sredstava za kulturu u ukupnom proračunu Grada Šibenika ne smanjuje, već naprotiv, raste. U okviru tih sredstava djeluju ustanove i udruge u kulturi, održavaju se brojni kulturni programi i manifestacije koje su postale svojevrstan brend Grada – kaže gradonačelnik Šibenika Željko Burić.
Brojni spomenici kulture, među kojima se svojim značajem ističe Katedrala sv. Jakova, UNESCO-ov zaštićeni spomenik kulturne baštine, zahtijevaju kontinuirano održavanje i obnovu. Grad Šibenik za tu namjenu koristi prihode od spomeničke rente te sredstva Ministarstva kulture.
Sa završetkom 2015. godine dvije šibenske tvrđave kompletno su obnovljene i otvorene za javnost, kako sredstvima Grada Šibenika i Ministarstva kulture tako i bespovratnim potporama Europske unije. Nakon tvrđave sv. Mihovila, uz koju je u srednjem vijeku nastao grad Šibenik, a na kojoj je 2014. izgrađena ljetna pozornica ( jedna od zasigurno najljepših na Mediteranu), Grad Šibenik je dobio i obnovljenu tvrđavu Barone s nizom sadržaja preko kojih se posjetitelji mogu upoznati s bogatom šibenskom poviješću. Predstoji uređenje i treće šibenske tvrđave, sv. Ivana, za obnovu koje se također, uz gradska, uspješno „povučena“ sredstva iz fondova Europske unije. Pomorska utvrda sv. Nikole, 9. srpnja 2017. upisana je na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, zajedno s drugim utvrdama pod nazivom„ Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća”.
Novoobnovljene šibenske tvrđave sv. Mihovil i Barone nisu samo kulturno povijesni spomenici već su svojim sadržajno bogatim i kvalitetnim glazbeno-umjetničkim programima postale središta kulturnog života grada.
U 2019. godini grad Šibenik s ponosom ističe još jednu vrijednu kulturnu atrakciju na svom prostoru – Interpretacijski centar ‘Civitas Sacra – Sveti grad’, otvoren u obnovljenoj povijesnoj palači Galbiani, na jednom mjestu sažima bogatu povijest šibenske biskupije te posjetiteljima priča priču o posebnostima gradnje šibenske prvostolnice koja je unijela revoluciju u arhitekturu toga vremena, zatim o značaju te građevine za povijest Šibenika, o njezinom kulturnom zračenju koje je stoljećima zahvaćalo šibenski kraj, ali i o ljudima, Šibenčanima, koji su zaslužni za zidanje velebnog zdanja.
– Kulturni potencijal Šibenika je neizmjeran. On se nalazi u kulturno-povijesnom nasljeđu i tradiciji te očuvanoj povijesnoj arhitekturi. U našoj materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini ima još puno zanimljivog prostora, još puno kulturnih sadržaja koje treba vrednovati. To je proces koji traje, u kojem se grad razvija i javljaju se nove mogućnosti njegove prezentacije kako hrvatskoj, tako i europskoj i svjetskoj javnosti – zaključuje gradonačelnik Šibenika.
Cres: Pola milijuna kuna za uređenje Palače Moise
Cres je u 2018. godini po stanovniku izdvojio 707,95 kuna iz proračuna za kulturu, što ga je također svrstalo u deset vodećih gradova.
– Ponosan sam što Grad Cres ima dvije važne kulturne ustanove koje nemaju mnogi puno veći gradovi, a to su muzej i knjižnica. Creski muzej financiramo godišnje sa 1,1 milijun kuna, a ustanova svake godine organizira nekoliko zanimljivih i vrijednih izložbi, kao što je primjerice ove godine bila izložba „Drveni sveci: polikromirana drvena skulptura Creskog dekanata“ za koju je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila da se radi o „iznimno vrijednim skulpturama koje bi mogle naći svoje mjesto u kolekcijama bogatih svjetskih muzeja koji prezentiraju sakralnu baštinu“. Sa 600.000 kuna financiramo rad Gradske knjižnice i čitaonice „Frane Petrić“, smještene u prostor uređenog objekta spomeničke baštine – gotičkog lazareta. Za promicanje kulture u ovogodišnjem proračunu osigurano je oko milijun kuna. Polovica tog iznosa predviđena je za završno uređenje Palače Moise, najznačajnijeg kulturnog objekta u Cresu u čiju je obnovu uloženo 32 milijuna kuna, najvećim dijelom europskih sredstava. Oko 300.000 kuna izdvajamo za kulturne manifestacije od kojih su najpoznatije Lubeničke glazbene večeri, Creske kulturne večeri, Crescendo Music Festival i druge, a još 135.000 kuna za projekte koje provode udruge u kulturi. Manji iznosi osigurani su za znanstveno-stručni skup Creski anali, potom za projekte vezane uz Rijeku – prijestolnicu kulture – komentira gradonačelnik Kristijan Jurjako.
S izdvojenih 695,82 kuna po stanovniku izdvojenih iz proračuna za kulturu svrstalo je Grad Supetar na desetu poziciju.
Supetar: Najprepoznatljivije je Supetarsko lito
Jedna od najdugovječnijih kulturno zabavnih manifestacija u Gradu Supetru je Supetarsko lito, tradicionalna manifestacija koja se u Supetru i naseljima Mirca, Škrip i Splitska odvija već 35 godina. Raznovrstan kulturni, zabavni i umjetnički program koji započinje sredinom lipnja i završava sredinom rujna, uvelike obogaćuje kulturnu i turističku ponudu Supetra.
Veći dio Supetra pod konzervatorskom je zaštitom, a briga o baštini jedna je od najvažnijih kulturnih odrednica Grada koji se redovito javlja na natječaje Ministarstva kulture i EU te participira u sredstvima za njezino očuvanje, obnovu i zaštitu . Ovdje se osobito ističe projekt revitalizacije kulturno – povijesne cjeline Škripa čija je namjera revitalizirati kulturna dobra ovog najstarijeg bračkog naselja, očuvati i kvalitetno prezentirati i interpretirati ruralnu baštinu i kulturu života lokalnog stanovništva, te adekvatno brendirati Škrip unutar turističke destinacije Supetra.
Unutrašnjost Brača skriva mnoge vrijednosti koje su nepoznate većini uobičajenih posjetitelja otoka. Među njima zasigurno je istaknuta kulturna ostavština mjesta Škrip, naselja čije postojanje seže nekoliko tisuća godina u prošlost. Projekt revitalizacije zaštićene kulturno povijesne cjeline Škrip povezuje kulturna dobra na prostoru Škripa želeći ih valjano prezentirati i turistički valorizirati. Krajnji cilj je razvoj novih i kvalitetnih turističkih sadržaja u naselju Škrip te kontrolirana valorizacija kulturne baštine.
Izrađena projektno-tehnička dokumentacija donijela je smjernice za cjelovitu revitalizaciju ove kulturno-povijesne cjeline. Projekt podrazumijeva proširenje Muzeja otoka Brača, uređenje arheološkog nalazišta, sanaciju crkve sv. Ivana Krstitelja, sv. Duha i crkve sv. Jelene, uređenje Kaštela Cerinić i rudnika bitumena. Izrađen je i plan regulacije prometa i uređenja javnih površina, uređenje pješačkih i biciklističkih staza i vidikovca, a kad se priđe radovima, obnova Škripa i njegovih povijesno kulturnih lokaliteta stajati će više od 50 milijuna kuna. Ovo je jedan od trenutno najvažnijih projekata za Škrip, ali i za cijeli Grad Supetar i u budućnosti će osigurati milijunske investicije u ovo najstarije naselje na Braču.
Jedan od najznačajnijih planova za razvoj kulture Grada Supetra svakako je preuređenje zgrade kina u višenamjenski javni prostor. Ovdje bi se projektirala multifunkcionalna dvorana za kino projekcije, kazališne predstave, koncerte i različita scenska i multimedijalna događanja i time konačno riješilo pitanje prostora za održavanje programa tijekom zimskih mjeseci.
Posebnu pažnju, smatraju u Supetru, valja posvetiti i otočnoj maritimnoj baštini koja bi se, uređenjem interpretacijskog centra Bracera, predstavila u obliku stalne izložbe s pratećim sadržajima. Time bi se znatno obogatila kulturno-turistička ponuda otoka, očuvala neizmjerno vrijedna znanja i umijeća proteklih vremena, a čitava zajednica aktivno bi mogla sudjelovati u prikupljanju, zaštiti i prezentaciji pomorske baštine otoka.
Ogulin je deseti u zemlji po udjelu iz proračuna namijenjenom kulturi, sa 12,34 posto. Ukupno planirana sredstva za provođenje Programa javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi za 2018. godinu osigurana su u iznosu od 8.145.140,00 kuna, a ukupno realizirana sredstva za navedeni Program iznose 7.015.497,58 kuna, što čini 86,13% planiranih sredstava. (Lidija Kiseljak)
