Od 85 gradova, koliko se uključilo u naše veliko istraživanje, 50 ih je u prošloj godini zabilježilo veći broj rođene djece nego u 2019., a čak 30 ih bilježi dvoznamenkasti porast
Državni zavod za statistiku tek će polovicom godine objaviti službene podatke o broju rođenih beba u prošloj godini pa smo zato, dok to čekamo, odlučili sami istražiti kakve su brojke i koji gradovi se uspješno bore protiv negativnih demografskih trendova. Podaci koje smo dobili iz gradova, a koji se temelje na broju predanih zahtjeva ili pak isplaćenih naknada za bebe u prošloj i 2019. godini, nisu konačni ni službeni ali čini se ipak ukazuju na neke pozitivne trendove – od 85 gradova koji su se uključili u naše istraživanje čak 50 ih bilježi porast broja rođene djece. Ukupno je tako, prema ovim podacima, u 85 hrvatskih gradova lani rođeno 12.251 djece, 189 više nego u 2019. kada je rođeno 12.062 djece. Riječ je uglavnom o srednjim i malim gradovima, od kojih neki bilježe i višegodišnje rekorde. U Krku je, tako, lani rođeno najviše beba u posljednjih 10, a u Novskoj u posljednjih 6 godina.
Od 50 gradova koji su u plusu njih 30 bilježi dvoznamenkasti porast, a rekorder je Grad Osijek, ujedno jedini veliki grad među 35 prvoplasiranih. Temeljem broja zahtjeva za naknade za bebe, a koji još uvijek pristižu, procjena je da je prošle godine na području Osijeka rođeno 900 beba, najviše od svih gradova koji su sudjelovali u istraživanju i čak 50 više nego u 2019.
Na drugom mjestu po najvećem rastu broja rođenih beba u odnosu na 2019. su Vinkovci, u kojima su, procjenjuje se, rođene 32 bebe više nego godinu ranije, slijedi Vrbovec 27, Slatina 26, Bjelovar 25, Solin 24, Zabok 22, Krk i Rab 21, te Novska i Samobor 20.
Gledamo li, pak, postotni porast, na prvom je mjestu Slunj u kojem se rodilo čak 46,2 % beba više nego u 2019., a na drugom je mjestu Novalja sa 45,2 posto beba više. U Krku je porast 38,9 %, a iznad 30 % su još Vis, Rab, Slatina i Zabok, iznad 20 posto Drniš, Senj, Stari Grad, Vrbovec i Bakar. Dvoznamenkasti postotni rast imaju i Beli Manastir (19,6%), Ploče (19,2,%), Supetar (18,9%), Varaždinske Toplice (18,4%), Novska (16,9%), Komiža (16,7%), Popovača (15%), Sveti Ivan Zelina (14,3%), Makarska (13,9%), Pag i Vinkovci (12,5%) te Križevci (11%).
Kako bismo, pak, realnije procijenili što brojke novorođenih realno znače stavili smo ih u omjer sa ukupnim brojem stanovništva (popis 2011.). Grad Solin tu je na prvom mjestu – 303 bebe koliko je u tom gradu rođeno lani predstavlja 1,27 % populacije. Na drugom je mjestu Novalja – njihovih 45 beba je 1,23% populacije, Krk – 75 beba predstavlja 1,19% populacije, Čakovec – 302 bebe, koliko su dobili je 1,11 % populacije, a u top 10 su još Popovača, Supetar, Pazin, Novska, Rab i Belišće.
Čipin: Naknade za bebe nisu dovoljne, mali gradovi se moraju fokusirati na mjere za privlačenje i zadržavanje mladih obitelji
Unatoč pozitivnim brojkama u velikom dijelu gradova, demograf Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta nije optimist što se tiče demografskih trendova. Očekuje da će i službeni podaci DZS-a potvrditi njihove prve procjene za 2020. koje govore o oko 180 beba manje nego u 2019. godini, a za 2021., unatoč nekim optimističnim očekivanjima od korona-karantene, očekuje još gore brojke i veći minus. Razlog tome je pad broja sklopljenih brakova zabilježen u prošloj godini, jer se još uvijek nešto manje od 80 posto djece rađa u brakovima, kao i činjenica da su zbog korone na gotovo pola godine, među ostalim, bili zaustavljeni i postupci umjetne oplodnje.
Što se pronatalitetnih mjera gradova tiče, smatra da su one puno važnije i mogu više utjecati na demografsku sliku i trendove u malim gradovima nego u velikima, te navodi primjer Zagreba koji na ove mjere troši ogromna sredstva, neusporediva sa bilo kojim drugim gradom, a ima negativne trendove i pad broja rođene djece.
‘Lokalne zajednice se trebaju boriti za svakog stanovnika, moraju ulagati u ljude i djecu, ali nažalost, samo te mjere ne mogu preokrenuti trendove. Problem je i što nemaju sve lokalne jedinice iste financijske mogućnosti i zato je jako bitno da se i država snažnije uključi sa strateški promišljenim mjerama.
No, ovdje imamo jedan drugi problem koji je nemoguće riješiti klasičnim mjerama – naknadama za bebe, cijenama vrtića, itd…, a to je što nam raste prosječna starost u gradovima i u dijelu, pogotovo onih malih, više jednostavno nema dovoljno mladih žena fertilne dobi pa ni pronatalitetne mjere neće rezultirati povećanjem broja novorođenih. Zato je ključno da mali gradovi fokus usmjere na mjere kojima će zadržati i privući mlade ljude da ostanu odnosno da se u njih dosele, kao što su potpore za kupnju kuće,stana ili zemljišta, potpore za zapošljavanje, te da osiguraju naprednu digitalnu infrastrukturu, kvalitetno obrazovanje i zdravstvenu skrb i sve ostalo što je potrebno za bolju kvalitetu života u manjim sredinama.’, upozorava prof. Čipin.
Osijek: Za demografske mjere 60 milijuna kuna godišnje
‘Veseli me podatak o povećanju broja rođene djece u 2020. godini i očekujem nastavak takvoga trenda. Grad Osijek zato provodi čitav niz demografskih mjera za koje izravno izdvajamo oko 60 milijuna kuna godišnje, a uz redovne financijske potpore, roditeljima osiguravamo i potpore u stvaranju ravnoteže između obiteljskog i poslovnog života te u stambenom zbrinjavanju. Ove godine uveli smo i jednu novu mjeru, odnosno potporu mladim obiteljima za troškove medicinski pomognute oplodnje. Za to smo osigurali pola milijuna kuna obiteljima te oko 300 tisuća kuna osječkom KBC-u. Vodimo računa i o razvoju odgojno-obrazovne infrastrukture pa smo, osim energetskih obnova škola i vrtića, dogradili dvije osnovne škole te izgradili dva nova vrtića, a uskoro krećemo u izgradnju i trećega. Najvažnije nam je da roditelji u Osijeku znaju da i nakon rođenja djeteta ne prestaje briga i pomoć Grada’, kaže nam gradonačelnik Ivan Vrkić komentirajući rezultate našeg istraživanja.
Grad Osijek pozitivne demografske trendove direktno potiče sa desetak mjera – od naknada za beba u iznosu od 2.000 kuna, naknada za roditelje posvojitelje u istom iznosu, a jedan su od rijetkih ako ne i jedini grad koji mladim obiteljima financijski pomaže i u pokrivanju troškova medicinski potpomognute oplodnje. Sufinanciraju rad vrtića, a svako treće i iduće dijete u obitelji ima besplatan vrtić. Osigurava se i besplatna školska prehrana za djecu u riziku od siromaštva kao i produženi boravak u osnovnim školama, stipendiraju učenike i studente, a osnovali su i posebnu zakladu ‘Srce grada Osijeka’ čija je svrha pomoć djeci iz obitelji slabijeg imovinskog stanja. Na početku svake akademske godine Zaklada raspisuje Javni natječaj za dodjelu stipendija redovnim studentima, a ukupna vrijednost pojedinačne stipendije iznosi 18.000,00 kn. Uz to, učenici i studenti iz obitelji slabijeg imovinskog stanja imaju besplatan javni prijevoz.
Vinkovci: Rekorderi po izdvajanju za vrtiće i školarce
Porast broja novorođenih beba nastavak je pozitivnih trendova u Vinkovcima koje smo zabilježili i u našem nedavnom istraživanju o broju vrtićanaca u kojemu su upravo Vinkovci zabilježili najveći rast na dvogodišnjoj razini, a među gradovima su i s najvećim porastom broja prvašića.
Čitav je niz demografskih i pronatalitetnih mjera kojima Ivan Bosančić i njegova gradska uprava potiču pozitivne trendove, pa su tako i među rekorderima po povećanju izdvajanja za vrtiće, kao i po izdvojenim sredstvima za sufinanciranje školskog pribora i materijala za učenike za koje su samo na početku ove školske godine izdvojili 1,8 milijun kuna. Jedan su od još uvijek rijetkih gradova koji novčano nagrađuju svoje najbolje učenike i njihove mentore, i to su u samom vrhu po visini nagrada (1.500 kuna) i ukupno osiguranim sredstvima….
Tu su, naravno, i naknade za bebe koje su 2018. godine udvostručili – sa dotadašnjih 1.000 na 2.000 kuna. Nedavno su uveli i sustav E novorođenče koji pojednostavljuje samu proceduru prijave i štedi vrijeme roditeljima.
Kako bi olakšali roditeljima boravak djece u vrtićima Grad sufinancira cijenu boravka. Grad subvencionira 48% mjesečne ekonomske cijene za prvo dijete, za drugo dijete 64% cijene te za treće i svako slijedeće dijete smješteno u vrtiću 92% ekonomske cijene.
‘Svakako je još puno posla pred nama osobito što se tiče cijena vrtića u pripremi je novi model. Djeca su naša budućnost. Intencija nam je bila da od samog početka djetinjstva naši najmlađi sugrađani imaju osigurane suvremene uvjete socijalnog, emotivnog i fizičkog razvoja. Vjerujem da će i ovih 289-ero djece rođenih u prethodnoj godini svoje djetinjstvo provesti na novouređenim igralištima u igri sa svojim vršnjacima, a najljepše vrtićke i osnovnoškolske dane u energetski obnovljenim vrtićima i školama. Trudimo se da svim najmlađim Vinkovčanima i Vinkovčankama kroz potpore i naknade osiguravamo i financijsko rasterećenja roditelja u bitnim životnim trenucima od rođenja pa sve do studentskog života, a uvjeren sam da ćemo daljnjim radom njihov standard podići na još višu razinu.“, kaže nam gradonačelnik Ivan Bosančić.
Vrbovec: Lock-down bebe tek očekujemo
Prema broju isplaćenih naknada za novorođenčad tijekom 2020. u Gradu Vrbovcu su rođene 142 bebe, dok ih je godinu prije bilo 119. Desetogodišnji prosjek novorođenih beba u Vrbovcu 132 je pa je i prema tom podatku 2020. bila demografski dobra za Vrbovec.
‘Raduje nas porast broja beba u Vrbovcu. Važno je napomenuti da tu još ne ulaze takozvane ‘lockdown bebe’ čije se rođenje očekuje u prvim mjesecima 2021. godine. U svakom slučaju pokazuje se kako je odluka da nakon 48 godina u Vrbovcu napravimo novi vrtić bila itekako opravdana i potrebna’, kaže gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj.
Naknade za novorođenčad u Vrbovcu trenutno iznose 2.000 kuna po bebi što je povećanje od 500 kuna u odnosu na stanje prije tri godine. Grad godišnje za potpore za novorođenčad izdvaja 350.000 kuna, a u Proračunu za 2021. osigurano je 50.000 kuna više što će omogućiti rast naknada u drugom dijelu godine, naravno ovisno o stanju u gradskim financijama i trajanju krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.
Bjelovar: Jako gospodarstvo ključna je demografska mjera
U Bjelovaru su 2020. završili s čak 25 beba rođenih na području grada više nego što ih je bilo u 2019. godini, a ključni razlog pozitivnim demografskim trendovima gradonačelnik Dario Hrebak vidi u rastu gospodarstva.
‘Mlade obitelji prepoznaju Bjelovar kao svoj dom u kojemu mogu živjeti, raditi i stvarati bolje sutra za svoju obitelj. Grad Bjelovar upravo na tome intenzivno radi – na stvaranju boljega, suvremenijega Bjelovara u kojemu mladi ostaju i osnivaju obitelj što je iznimno važno jer bez toga nema ni grada. A da bi sve to bilo moguće, smatramo da je potrebno ulagati upravo u gospodarstvo i stvarati nova radna mjesta jer naknade za novorođenčad, za koju dajemo 1000 kuna, samo su trenutačna pomoć, i to ne samo u Bjelovaru. Treba raditi dugoročno i za budućnost. Primjerice, samo ukidanje prireza prošle godine, radi kojega se u gradsku blagajnu slijevalo oko 12 milijuna kuna, jedan je od poteza Gradske uprave kako bi građani imali bolje uvjete za život. Naravno, tu je i snižavanje cijene vrtića sa 750 kuna na najviše 500 kuna po djetetu, gradnja novoga vrtića u naselju Gudovac vrijednog oko 8 milijuna kuna u kojemu će već ove godine boraviti oko 60 djece, energetske obnove postojećih objekata gradskoga vrtića koje su donijele znatne uštede, a novac je preusmjeren u osiguravanje većega standarda naših vrtićaraca i učinkovitiji rad odgojitelja. Moramo spomenuti i projekt vrijedan oko 14 milijuna kuna, financiran iz Europe u 100%-tnom iznosu “Vrtići po želji roditelja” putem kojega je uvedena poslijepodnevna smjena te produženi boravak i to potpuno besplatno, prvenstveno za djecu koja nisu u redovnom vrtićkom programu, a želimo da postanu dio njega te da se približimo europskom standardu broja djece u vrtićima. Sve su to samo neke od mjera kojima potičemo mlade obitelji da ostaju ovdje i pomažemo im u njihovu opstanku. Iako posla još ima i uvijek može bolje, smatram da smo puno napravili na tom planu i da idemo u dobrom smjeru. Povećanje broja rođene djece, samo je još jedna u nizu potvrda’, kaže gradonačelnik Hrebak.
Krk: Najviše rođenih beba u posljednjih 10 godina!
Najbolji mali grad za život u zemlji, Krk, nastavlja s pozitivnim trendovima. Nakon što su naše analize podataka DZS-a za 2019. pokazale da su imali najveći rast broja stanovnika, i prvi podaci o broju rođenih beba u 2020. pokazuju pozitivne brojke i trendove.
Prema još uvijek neslužbenim i nepotpunim podacima, na području Grada Krka lani je rođeno 76 beba, čak 21 više nego u 2019. godini. Broj od 76 rođenih beba najveći je, pak, u posljednjih 10 godina ( 2011. – 68; 2012. – 66; 2013. – 56; 2014. – 72; 2015. – 67; 2016. – 66; 2017. – 66; 2018. – 71; 2019. – 54; 2020. – 75).
Ove brojke malo će koga začuditi s obzirom da je Grad Krk već godinama među najprivlačnijim gradovima za život, a osim jakog gospodarstva imaju i čitav niz demografskih mjera kojima potiču pozitivne trendove.
Tako su, pokazale su naše proračunske analize, i rekorder po izdvajanju za vrtiće u koje ulažu preko tri tisuće kuna po stanovniku, a upravo to je bio i jedan od parametara temeljem kojega su ušli i u najuži izbor za najbolji grad na području demografije i obrazovanja.
Zbog porasta broja vrtićanaca prošle su se godine našli u problemu zbog nedovoljnih vrtićkih kapaciteta, a riješili su ga vrlo brzo i efikasno tako što su preuredili i opremili Društveni centar kojega su koristile sportske udruge i tako napravili prostor za još dvije vrtićke skupine. Za uspostavu njihovog rada izdvojili su 650 tisuća kuna.
U sklopu demografskih mjera, izdvajaju se i naknade za bebe koje su 2018. godine povećali sa dotadašnjih 2.000 na 3.000 kuna za prvu bebu, 4.500 za drugu te 6.000 za treću bebu u obitelji, a prošle su se godine uključili i u sustav e-novorođenče i tako svojim mladim roditeljima značajno pojednostavnili proceduru ostvarenja naknada za koje sada zahtjeve mogu podnositi elektronskim putem. Subvencionira se boravak u dječjim vrtićima za svu djecu s područja Grada, a osnovnoškolcima i srednjoškolcima sa po 500 kuna sufinanciraju nabavku školskog pribora i materijala, za što su na početku ove školske godine izdvojili 95 tisuća kuna, što je jedan od najvećih iznosa u državi.
U samom su vrhu i po sredstvima koje izdvajaju za stipendije, za koje su i u ovoj akademskoj godini osigurali 420 tisuća kuna, a dodjeljuju ih darovitim učenicima i studentima. Nagrađuje se sportaše, darovite učenike s državnih natjecanja, učenike generacija i njihove mentore. U 2019. godine dovršili su i izgradnju POS-ovih stanova i tako osigurali rješenje stambenog pitanja za 30 mladih obitelji.
Novska: Najviše beba od 2014.!
Lani je na području Novske rođeno 138 beba, čak 20 više nego u 2019. i najviše od 2014. godine. Nastavak je ovo pozitivnih trendova iz Novske koja je, pokazala su naša ranija istraživana, i među gradovima koji bilježe najveći porast broja vrtićke djece u posljednjih nekoliko godina. U školskoj godini 2018/19 u vrtiće im se upisalo 223 djece, a u ovoj školskoj godini čak 278, što je pak najveći broj od početka rada vrtića, dakle u posljednjih 45 godina! Ono što je bitno jest, pak, da su osigurali mjesta za svu djecu i nema više lista čekanja za upis u vrtiće.
Prošle su godine otvorili novi dječji vrtić Stribor, u našem izboru 2019. jedan od najljepših vrtića u zemlji, i s pet novih odgojnih skupina osigurali svima mjesto.
Osim toga, svojim mladim obiteljima Grad Novska pomaže i naknadama za bebe i to u iznosu od 2.500 za prvo, 5.000 za drugo i čak 10.000 za treće i svako iduće dijete. Uz to, svako novorođenče daruju poklon paketom vrijednim 1.500 kuna. Gradonačelnik Marin Piletić odmah je po dolasku na čelo Novske značajno povećao naknade za bebe koje su do tada iznosile 1.000 kuna za prvo, 2.000 za drugo i 4.000 kuna za treće i svako iduće dijete u obitelji, te za njih osigurao preko pola milijuna kuna u proračunu.
Već godinama Novska je u samom vrhu po izdvajanja za stipendije, pa su tako i u prošloj školskoj godini za stipendije osigurali 1,3 milijuna kuna, a dobilo je ih 127 studenata i čak 151 učenik.
Analiza podataka DZS-a o broju djece u školama i vrtićima svrstala je, pak, Novsku i među tek pet gradova u zemlji koji bilježe porast broja srednjoškolaca.
Uz sve pronatalitetne mjere kojima Marin Piletić i njegova gradska uprava potiču pozitivne trendove, ključna demografska mjera svakako je gospodarski razvoj grada a projektom PISMO Novska se posljednjih godina ubrzano etablira kao središte gaming industrije u Hrvatskoj i postaje magnet za brojne mlade ljude iz čitave zemlje od kojih je, uvjereni su, i ostati u Novskoj i tamo izgraditi dom i obitelj.
Samobor: Samo za naknade za bebe isplaćeno preko milijun kuna
Jedan od najboljih gradova za život u zemlji već godinama bilježi pozitivne demografske trendove, raste im broj stanovnika, naše ranije istraživanje pokazalo je i da imaju najveći rast broja vrtićanaca, a prošle su godine dobili i 20 zahtjeva za naknade za bebe više nego u 2019.
Konkretno, u 2019. godini predano je 314 zahtjeva, za što je Grad izdvojio 1.062.000,00 kuna, dok je u 2020. predano 20 zahtjeva više, 334, a na to je utrošeno 1.090.000,00 kuna.
Podsjetimo kako je Grad Samobor u 2015. godini povećao naknade za opremu novorođenog djeteta te one sad iznose 1.500,00 kuna za prvo dijete, 3.000,00 kuna za drugo, a 10.000,00 kuna za trećerođeno i svako iduće rođeno dijete.
Grad Samobor koristi i sustav e-Novorođenče, čime se roditeljima olakšava samo podnošenje zahtjeva. Naime, više nije potrebno osobno dolaziti u Gradsku upravu. Prilikom prijave djeteta u matičnom uredu, matičar će upoznati roditelje s pravom na ostvarivanje jednokratne naknade povodom rođenja djeteta te ukoliko ispunjavaju uvjete putem aplikacije e-Novorođenče proslijediti zahtjev Gradu na rješavanje. Drugi način ostvarivanja prava moguć je prilikom upisa djeteta putem sustava e-Građani kroz uslugu e-Novorođenče uz svega nekoliko klikova.
„Zadovoljni smo što kao Grad dobivamo sve više zahtjeva za opremu novorođenog djeteta. To je svakako pokazatelj kako je Samobor prihvaćen kao dobro i kvalitetno mjesto za odgoj djece. Pratimo te trendove i osiguravanjem dodatnog prostora za smještaj djece u vrtićima. Ove je godine najznačajnije ulaganje u izgradnju vrtića u Pavučnjaku.“, ističe gradonačelnik Krešo Beljak.
Bakar: Izgradili dva nova vrtića, u djecu i mlade uložili 30 milijuna kuna
U Bakru je lani rođeno 15 beba više nego u 2019., što je nastavak pozitivnih trendova u gradu koji u ovoj školskoj godini bilježi i porast broja vrtićanaca i školaraca.
Grad Bakar čitavim nizom mjera potiče pozitivne demografske trendove a svojim ulaganjem u djecu i obrazovanje izborili su se i u samo finale našeg velikog izbora za najbolji grad u kategoriji demografija i obrazovanje.
Razloge pozitivnih demografskih trendova u gradskoj upravi osim u ulaganjima u predškolski odgoj i obrazovanje vide, pak, prvenstveno u svom ulaganju u gospodarstvo te rastu broja radnih mjesta.
Od kapitalnih projekata i ulaganja u obrazovanje i djecu najznačajnija su dva nova dječja vrtića i dvije nove školske sportske dvorane, uveden je pedijatar, logoped, te produženi boravak u svim područnim i osnovnim školama.
‘Porast broja novorođene djece, učenika i rast broja upisane djece u dječjim vrtićima na našem području svakako je dokaz da se Grad razvija i napreduje u dobrom smjeru. Razlog pozitivnih demografskih trendova je ulaganje u gospodarstvo, rast broja radnih mjesta, ali i ulaganje u predškolski odgoj i obrazovanje. Grad Bakar u proteklom periodu za obrazovanje i mlade uložio je 30 milijuna kuna’, ističe gradonačelnik Tomislav Klarić.
Bakarski roditelji tako ni na početku ove školske godine nisu imali gotovo nikakvih troškova vezanih uz školski pribor i materijale, tradicionalno ih je na školskim klupama dočekao poklon paket sa svime što im je bilo potrebno za uspješan početak školovanja, od likovnih mapa I kolaža, škarica, omota, pa do pune pernice…Pomaže se i obiteljima s više školaraca. Roditeljima koji istovremeno školuju troje ili više djece u osnovnim i srednjim školama isplaćuje se jednokratna novčana naknada u iznosu od 1.500 kuna.
Stipendiranjem učenika i studenata već godinama potiču izvrsnost, pa tako učenici primaju stipendije od 500 kuna mjesečno dok studenti mjesečno dobivaju 750 kuna odnosno 800 za socijalne stipendije. Samo u ovoj školskoj odnosno akademskoj godini za stipendije je osigurano 260 tisuća kuna. Izdvaja se i za putne troškove učenika i studenata za što je osigurano 160 tisuća kuna. U financiranju putnih troškova studenata Grad sudjeluje s učešćem od 33 %, a sufinanciraju se i pokazne karte svim učenicima Osnovne škole Hreljin koji u školu putuju iz okolnih naselja.
Kad su vrtići u pitanju, zahvaljujući mreži od tri gradska područna vrtića, dva privatna te obrt s dadiljama, na području Grada nema liste čekanja i neupisane djece, a svako dijete čiji su roditelji iskazali interes za upisom u vrtić dobilo je mjesto. Za drugo dijete u vrtiću roditelji plaćaju pola cijene, a za treće kao i djecu u socijalnom programu vrtić je besplatan. Za sufinanciranje smještaja u privatnim vrtićima i dadilje, Grad Bakar godišnje izdvaja 1,7 mil kuna, dok je za rad Dječjeg vrtića Bakar u proračunu osigurano 5,2 milijuna kuna. Tu su, naravno, i naknade za bebe koje u Bakru iznose 3.000 za prvo, 4.000 za drugo i 8.000 za treće i svako iduće dijete.
Beli Manastir: 16 posto više beba nego u 2019.
Prošle je godine na području Belog Manastira rođeno 55 beba, devet više nego u 2019. godini kad ih je bilo 46. Pozitivne trendove potiču nizom demografskih mjera za koje su prošle godine izdvojili gotovo milijun kuna. Među prvim su gradovima koji mladim obiteljima subvencioniraju kupnju prve nekretnine do 5% vrijednosti nekretnine, maksimalno do 15 tisuća kuna. Ovu su mjeru uveli na kraju 2019. godine i zbog velikog interesa nekoliko puta povećavali sredstva za nju, pa su u godinu i pol dana sufinancirali prvu nekretninu za 43 obitelji, za što su izdvojili preko 460 tisuća kuna.
Zbog interesa studenata povećavaju se i sredstva za stipendije. U prošloj su godini tako dodijelili dvostruko više učeničkih stipendija nego u 2019. (22), a udvostručen je i broj studentskih stipendija koje su, uz to, povećane sa dotadašnjih 500 na 700 kuna.
Tu su, tako, naknade za bebe koje su 2018. godine povećali na dvije tisuće kuna, zatim sufinanciranje troškova prehrane svim učenicima, sufinanciranje školskog pribora i materijala učenicima, za što su prošle godine izdvojili 155 tisuća kuna. Učenicima srednjih škola sufinanciraju se troškovi prijevoza i to u visini od 17,5 % od ukupne cijene učeničke karte bilo da je u pitanju prijevoz vlakom ili autobusom, a ostatak iznosa financira država odnosno županija.
Supetar: Pozitivni trendovi na svim poljima, imaju jedan od najboljih pronatalitetnih programa u zemlji
Grad Supetar nastavlja s pozitivnim trendovima – nakon što su naše prošlogodišnje analize pokazale da su među top 10 gradova s najvećim porastom broja stanovništva, pa onda i broja školaraca, te su među gradovima koji su privukli najveći broj novih stanovnika, prvi neslužbeni podaci o broju rođenih u 2020. pokazuju i da im raste broj rođenih beba. Lani su, tako, na području Supetra rođene 44 bebe, čak sedam više nego u 2019.
Ovakvi trendovi ne iznenađuju s obzirom na to da se Supetar proteklih nekoliko godina etablirao kao grad s jednim od najjačih demografskih programa u zemlji, pa je tako u našem velikom izboru za najbolji grad ušao u samo finale i u kategoriji demografija i obrazovanje ali i po ukupnoj kvaliteti života.
Proširili su vrtićke kapacitete, pokrenuli projekt gradnje škole, a programom ‘Sritna dica-Sritan grad’ prate i pomažu obitelji i djecu od rođenja do završetka studija. Uz naknade za bebe po kojima su u samom hrvatskom vrhu (5.000 kuna za prvo dijete, 7.000 za drugo, 9.000 za treće i čak 15.000 za četvrto dijete u obitelji). U samom su vrhu i po sufinanciranju cijene vrtića, uvedene su i olakšice za roditelje s više djece – cijena vrtića za drugo dijete u obitelji snižena je za 20 posto, a za treće 40 posto te je stopostotno sufinanciran i rad asistenta u vrtiću za djecu s poteškoćama u razvoju, a cilj im je do kraja mandata osigurati besplatan vrtić za svu djecu. Samo u prošloj godini u predškolski odgoj su uložili 13,5 milijuna kuna što je najveće ulaganje u predškolski odgoj u novije vrijeme, kaže nam gradonačelnica.
Nadalje, Grad uplaćuje od 1.000 ili 1.500 kuna obiteljima s četvero i više djece koje žive u domaćinstvu zajedno sa svojim roditeljima te nemaju riješeno stambeno pitanje.
Učenicima sufinanciraju školski pribor, dijele stipendije srednjoškolcima, a po iznosu studentskih stipendija su u samom vrhu u zemlji. Uz to, od prošle godine su uveli i novčane nagrade najboljim učenicima. Kako bi, pak, potaknuli ostanak na otoku, uveli su i posebne naknade srednjoškolcima koji odluče srednju školu pohađati u Supetru.
‘Jedan od naših najvažnijih prioriteta u oba mandata su upravo – DJECA. Stvorili smo uspješan program ”Sritna dica- Sritan Grad, koji već treću godinu za redom prati djecu od trenutka njihova rođenja do prvog zaposlenja ili odlaska na fakultet, i to kroz niz odluka i mjera zahvaljujući kojima smo ostvarili konkretne rezultat koje su prepoznate na razini RH. Rezultati provođenja ove politike su konkretni, a u svim istraživanja na razini države Grad Supetar nalazio se u top 10 gradova: bilo po naknadama za novorođenu djecu, visini sufinanciranja vrtića, iznosa stipendija…
Ovo je naravno samo onaj administrativni dio pretpostavki koje bi nam trebale omogućiti ostvarenje zacrtanog cilja, a jasno je da aktivno provođenje jedne ovako ambiciozne politike zahtjeva puno širi i kompleksniji pristup od donošenje desetak novih mjera. Zato smo u proteklom periodu najveći dio našim sredstava usmjerili prema realizaciji projekata za našu djecu. Rekonstrukcija dječjeg vrtića u suvremeni i energetski učinkovit vrtić, nove jasličke grupe te upis sve djece u vrtić , produljeni rad dječjeg vrtića kao nadstandard za roditelje i djecu…’, kaže nam gradonačelnica Ivana Marković.