U seriji naših redovitih iscrpnih analiza donosimo zanimljiv niz brojčanih podataka kojima smo u nekoliko tradicionalnih kategorija utvrdili listu najstudentskijih gradova u Hrvatskoj. Analizirali smo posljednje raspoložive podatke Državnog zavoda za statistiku za akademsku godinu 2023./2024. koji pokazuju da je najveći broj završenih studenata, nakon Zagreba, imao Grad Split, a sasvim očekivano s obzirom na veličinu slijedili su Osijek, Rijeka i Zadar… Hrvatska Kostajnica, Vrlika, Dugo Selo, Drniš, Đakovo i Nova Gradiška… prednjačili su prema broju diplomiranih studentica i studenata na 1.000 stanovnika. Po postotnom povećanju broja završenih studenata u odnosu na godinu prije poredak su predvodili “predstavnici” priobalnih županija, Vrlika, Supetar, Nin, Ploče, Krk, Kraljevica…, a po nominalnom porastu – Nova Gradiška, Osijek, Sveti Ivan Zelina, Dugo Selo, Poreč, Ploče, Ivanić Grad.
U zimskom semestru akademske godine 2021./2022. na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj bilo je upisano 154.894 studenata i studentica, dok je u zimskom semestru 2024./2025. taj broj iznosio 147.454. Podaci pokazuju blagi pad ukupnog broja upisanih, ali i dalje potvrđuju da visoko obrazovanje ostaje jedan od ključnih sustava društvenog razvoja, u kojem važnu ulogu imaju i lokalne samouprave kroz stipendije, potpore i druge oblike financijske pomoći studentima i dakako njihovim roditeljima, odnosno starateljima.
Tijekom 2024. studij je završilo 31.237 studenata (23.569 s prebivalištem u gradovima RH), kod čega – 61,2 posto studentica. Najveći broj diplomiranih dolazi sa sveučilišnih prijediplomskih i diplomskih studija, a prema znanstvenim područjima prednjače društvene i tehničke znanosti. U istoj je godini akademski naziv sveučilišnog specijalista steklo 609 osoba, kod čega su dvije trećine žene, nalazimo na stranicama DZS-a…
Najveći dio studenata diplomirao je na fakultetima, njih 81,1 posto, i to 68,6 posto na sveučilišnim, a 12,5 posto na stručnim studijima. Na veleučilištima je studij završilo 16,3 posto studenata, na umjetničkim akademijama 2,5 posto, dok je na visokim školama diplomiralo svega 0,1 posto studenata.
Žene su bile u većini i na svim vrstama visokih učilišta, a njihov udio najveći je na umjetničkim akademijama – 69,2 posto diplomiranih studentica. Na sveučilišnim studijima na fakultetima udio žena je iznosio 64 posto, na stručnim studijima 57,2, na veleučilištima 51,6 posto, dok je 50 posto bio na visokim školama.
Prema bolonjskom programu najviše studenata završilo je sveučilišni prijediplomski studij, njih 31 posto, dok je 30 posto završilo sveučilišni diplomski studij. Stručni prijediplomski studij završilo je 20,8 posto studentica i studenata, integrirani prijediplomski i diplomski 10 posto, stručni diplomski 8,1 posto, a prema predbolonjskom programu studij je završilo tek 0,1 posto studenata.
Najviše diplomiranih bilo je u dobi od 22 do 24 godine, 43,4 posto, a slijedi skupina od 25 do 27 godina s 32,7 posto. U dobi od 28 do 30 godina bilo je 8,5 posto studenata, 4,5 posto imalo je 40 i više godina, 3,4 posto bilo je u dobi od 31 do 33 godine, 3,2 posto do 21 godine, 2,5 posto u dobi od 34 do 36 godina, dok je najmanje diplomiranih -1,8 posto -bilo u skupini od 37 do 39 godina.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najviše studenata završilo je studij društvenih znanosti, njih 36,8 posto, slijede tehničke znanosti s 25,7 posto, biomedicina i zdravstvo – 13,2 posto, humanističke znanosti- 6,3 posto, biotehničke s 4,3 posto, kao i prirodne znanosti s 4,1 posto. Interdisciplinarna područja znanosti i umjetnosti završilo je 7 posto studenata, dok ih je najmanje, 2,6 posto, bilo iz umjetničkog područja.
U 2024. akademski naziv sveučilišnog specijalista steklo je 609 osoba, kod čega 400 ili 65,7 posto žena. Najveći udio žena među sveučilišnim specijalistima zabilježen je na Sveučilištu u Zadru, dok na Sveučilištu u Puli i Sveučilištu u Slavonskom Brodu nije bilo sveučilišnih specijalistica. Najviše specijalističkih radova bilo je iz znanstvenog područja, 89,6 posto, pri čemu prednjače društvene znanosti, zdravstvo i biomedicina. Najviše sveučilišnih specijalista bilo je u dobi od 30 do 34 godine, njih 28,3 posto, a 94,3 posto prethodno je završilo studij u RH. Doktorat je u 2024. steklo 812 osoba.
U akademskoj 2024./25 pak među upisanima je bilo 58,4 posto studentica, što potvrđuje trend njihove brojčane nadmoći. Najviše ih je studiralo na fakultetima i umjetničkim akademijama, preko dvije trećine udjela, dok su u nešto manjem, ali i dalje većinskom omjeru bile zastupljene na stručnim studijima.
Od ukupnog broja studenata, 83,3 posto upisano je na fakultete, 14,9 posto na veleučilišta, 1,7 posto na umjetničke akademije, dok je zanemariv udio bio upisanih na visokim školama. Najveći udio ukupno upisanih koncentriro se na Sveučilište u Zagrebu, dvije trećine svih upisanih, zatim Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Rijeci i Sveučilište u Splitu, dok su manji, ali stabilan udio imala i druga javna i privatna sveučilišta.
Podaci o upisima, završetku studija i strukturi studenata jasno pokazuju da visoko obrazovanje ostaje snažan oslonac razvoja, ali i važan čimbenik lokalnih politika. Gradovi koji prepoznaju značaj ulaganja u mlade kroz stipendije, subvencije i potporne mjere ne ulažu dakako reda radi tek u statistiku, već na sreću u dugoročnu stabilnost, konkurentnost i kvalitetu života. Mi smo istražili koji su među njima u ljeto 2024. imali s prebivalištem na svom području najviše upravo diplomiranih studentica i studenata.
A najveći broj netom završenih studenata imali su, rekli smo, najveći gradovi – ne računajući Zagreb (izvan tablice jer je dakako brojka s ostalima neusporediva) s preko 6 tisuća (6.726) studentica i studenata – Split (1.648), Osijek (961), Rijeka (760), Zadar (685), Velika Gorica (477), Slavonski Brod (453), Dubrovnik (416), Karlovac (413), Pula (386), Šibenik (371), a nadomak Top 10 su se smjestili: Varaždin (367), Kaštela (344), Vinkovci (329), Sisak (306), Samobor (304), Čakovec (283), Bjelovar (263), Koprivnica (260), Đakovo (248), Zaprešić (237)…U pitanju su redom veliki gradovi, s iznimkom srednje velikih Vinkovaca, Đakova i Zaprešića.
Uobičajeno, puno je zanimljivija usporedba broja diplomiranih studentica i studenata na svakih 1.000 stanovnika, a koji se kreće od 2,2 iz Buja pa do rekordnih 12,7 koliko je imala Hrvatska Kostajnica. Uz lidera, još čak 17 gradova je pretprošle su godine imalo 10 i više završenih „studoša“ na tisuću žitelja – Vrlika (12,1), Dugo Selo (11,6), Drniš (11,5), Đakovo i Nova Gradiška (11,0), listi Top 10 zaključuju Vinkovci (10,9), Jastrebarsko (10,7), Knin i Split (10,4), a tu su u blizini i: Čakovec, Požega, Osijek i Daruvar (10,1), Pleternica, Imotski, Županja (10,0), Dubrovnik i Virovitica (9,8), Zabok i Đurđevac (9,7)… Sa svojih 777.359 stanovnika Zagreb na 1.000 stanovnika imao je preklani 8,7 završenih studenta i studentica. Tu većinu u Top 10 čine mali i srednji gradovi, izuzev u Top 20 kod nabrojanih Splita, Čakovca, Požege i Osijeka. Između 5 i 10 diplomiranih studenata na tisuću stanovnika brojalo je 116, od 2 do 5 – 12 gradskih središta.
Najveći nominalni rast u broju završenih studenata pretprošle su godine u odnosu na 2023. zabilježili Nova Gradiška (jedina s povećanjem preko 30) – +31, Osijek– +29, Sveti Ivan Zelina – +28, Dugo Selo– +27, Poreč i Ploče – +25, Ivanić Grad, Virovitica i Čakovec – +23, Labin i Rovinj– +21. Prate ih: Supetar, Sveta Nedelja, Imotski, Zaprešić, Zabok, Krk, Kutina, Dubrovnik i Vrlika, od +20 do +13 novih diplomantica i diplomanata. Porast iznad 10 diplomiranih studentica i studenata imala su 24 grada, plus završenih prema 2022./23- skoro polovica – 59 gradova, jednak broj kao i godinu ranije – dva grada, minus u broju njih s visokoškolskom diplomom u rukama – 66, a među potonjima je i Zagreb (-341). Prema godinu ranije izbrojeno je u našim gradovima – 488 manje diplomiranih studentica i studenata.
Kada je riječ o postotnom porastu broja završenih studenata i studentica u 2024., vrh čvrsto drži Vrlika (+185,71 posto), a poziciju u Top 10 bilježe i Supetar, Nin, Ploče, Krk, Kraljevica, Rovinj, Ozalj, Nova Gradiška i Sveti Ivan Zelina, od 28,87 do 142,86 posto povećanja. Porast preko 50 posto evidentirala su četiri vodeća grada, između 10 i 50 posto –28 gradova, od 5 do 10 posto- 20, između 1 i 5 posto – 18 hrvatskih gradova gradova. Negativan trend s preko 20 posto manju brojku diplomiranih imala su 22 grada. (P.Livajić)
