U nizu mandatnih analiza kojima podvlačimo crtu pod aktualni mandat lokalnih uprava, donosimo i analizu razvoja poduzetništva koju smo napravili temeljem nekoliko gospodarskih pokazatelja – broja otvorenih poduzeća i obrta, te podacima o nezaposlenosti, objedinjenim u kompozitni indeks.
Najveći pomak u razvoju poduzetništva i tržišta rada u protekle četiri godine među hrvatskim županijama napravljen je u Istri, a između nekolicine istarskih gospodarskih ‘gradova-tigrova’ najdalje je iskoračio Poreč. Prema podacima Ministarstva financija koje je obradio portal Gradonačelnik.hr, Poreč je od 2021. do 2025. među hrvatskim gradovima ostvario najbolje gospodarske pokazatelje kada se zajedno vrednuju godišnji pokazatelji novootvorenih obrta i poduzeća na 1000 stanovnika i broja nezaposlenih na 1000 stanovnika te iskažu kroz Gradonačelnikov skupni indeks razvoja poduzetništva i tržišta rada.
Gotovo izjednačena s Porečom u spomenutom rangiranju Gradonačelnika.hr završila je Novalja u Ličko-senjskoj županiji. Dok je Poreč ostvario skupni indeks razvoja poduzetništva i tržišta rada od 121,2, Novalja je postigla istovrsni pokazatelj od 121,1. Na trećem mjestu je Novigrad (s indeksom od 120), četvrti je Umag (118,7), a petorku najboljih zatvara Biograd na Moru u Zadarskoj županiji s indeksom 116,8. Unutar deset najboljih još su Hvar, Krk, Buje, Rovinj i Pag koji je ostvario indeks 110,8.
Gradonačenlik.hr u ovom je istraživanju vrednovao ukupno 128 gradova istražujući što se dogodilo u mandatima gradskih uprava koje će uskoro pred birače nakon četverogodišnje vladavine. Kada gledamo vrh ljestvice, uz Istarsku, koja ima pet gradova među prvih deset, najuspješnija je Zadarska županija s dva ‘predstavnika’. U svim slučajevima kod deset najbolje rangiranih gradova u razvoju poduzetništva riječ je o malim (do 10 tisuća stanovnika) i srednjim gradovima (do 40 tisuća stanovnika), dok je najbolje plasirani veliki grad Zagreb na 19. mjestu.
Poreč je prvoplasirani jer je, među ostalim, u svakoj od promatranih godina imao prosječnih 68 novootvorenih obrta na 1000 stanovnika i deset novih poduzeća na istome uzorku. Ukupno je u središtu Poreštine krajem 2024. egzistiralo 1268 obrta. S pokazateljem od deset novoosnovanih poduzeća na 1000 stanovnika svake godine od 2021. do 2025. Poreč, uz Novigrad, ima najveći doseg pokretanja novih tvrtki od svih naših gradova. Prosječan broj nezaposlenih Porečana na 1000 stanovnika u promatranom razdoblju iznosi 17. Gledajući spomenuti kriterij nezaposlenosti najbolje pokazatelje nezaposlenosti među 128 gradova imali su između 2021. i 2025. Novigrad i Buje, u oba ta istarska gradića bilježilo se prosječnih deset nezaposlenih na 1000 stanovnika.
Čak 13 gradova bilježi u protekle četiri godine rast novoosnovanih tvrtki od 100 posto i više od toga. Predvodnik potonje liste je Komiža s rastom od čak 200 posto, ali s vrlo malim uzorkom, odnosno ‘bazom’ od jednog novoosnovanog poduzeća 2021. Iza Komiže slijede Novi Marof (rast od 171,4 posto) i Otok u Vukovarsko-srijemskoj županiji s porastom od 140 posto. I vrh liste gradova s najvećim rastom novoosnovanih poduzeća predvode mali i srednji gradovi, a najbolje plasirani grad od županijskih središta je Krapina na 17. mjestu i rastom novopokrenutih tvrtki od 80,7 posto. Više od 100 novih poduzeća između 2021. i 2025. pokrenuto je u Zadru, Bjelovaru, Velikoj Gorici, Splitu, Rijeci i u Zagrebu koji je rekorder s 835 novoosnovanih tvrtki.
Podaci koje je Gradonačelnik.hr prikupio o apsolutnim brojkama rasta obrtništva u našim gradovima u promatranom četverogodišnjem razdoblju pokazuju da je zabilježen rast za više od 300 novih obrta u 11 gradova, a prednjači, ne računajući Zagreb s ‘prirastom’ od 5913 nova obrtnika, Split s povećanjem od njih 1078. Najveću stopu rasta obrtništva u četiri prethodne godine bilježe Đurđevac, 21 posto i Hrvatska Kostajnica od 20 posto.
Kada se rast broja tvrtki u gradovima gleda u apsolutnim brojkama u pojedinim proteklim godinama, najveće povećanje u 2024., ne računajući Zagreb (4680 novih poduzeća) koji je po tom i mnogim drugim pokazateljima izvan konkurencije, bilježe Split, od 738 novoosnovanih poduzeća, Rijeka (496), Zadar (420) i Osijek s 354 nove tvrtke. Više od 150 novih poduzeća lani je osnovano u još sedam hrvatskih gradova.
Osim spomenutih pokazatelja razvoja poduzetništva i tržišta rada koji čine skupni indeks, Gradonačelnik.hr rangirao je gradove i po subvencioniranju lokalnih poduzetnika, poljoprivrednika i obrtnika u protekle četiri godine. Promatrana su prosječna gradska izdvajanja za subvencije ‘per capita’ i prosječni udio izdvajanja za subvencije u proračunu kako bi se dobio skupni indeks za subvencije. Najbolji rezultat postigla je Novska u Sisačko-moslavačkoj županiji s indeksom 138, zatim slijede dva središta Splitsko-dalmatinske županije Kaštela (137,1) i Solin (127,8), a ‘petorku’ vodećih gradova po indeksu subvencija zatvaraju Pula i Čabar u Primorsko-goranskoj županiji.
Novska je u protekle četiri godine isplaćivala 218,3 eura ‘per capita’ i ostvarivala udjel isplaćenih subvencija u proračunu od 5,1 posto. Lider u ovoj konkurenciji daleko je ispred ostalih jer je, primjerice, Pula kao drugoplasirana prema prosječno isplaćenoj godišnjoj subvenciji ostvarila rezultat od 182,9 eura. Kada je u pitanju proračunski udio za subvencije, ispred Novske samo su Kaštela s šest posto prosječnog godišnjeg izdvajanja u razdoblju od 2021. do 2025..
Iz novljanskog proračuna poduzetnicima, poljoprivrednicima i obrtnicima u četiri je protekle godine ukupno isplaćeno 2,4 milijuna eura subvencija, od čega najviše lani, 1,5 milijuna eura. Pritom valja računati s podatkom da su poduzetnici, poljoprivrednici i obrtnici 2021. iz istog proračuna subvencionirani s 345 tisuća eura.
Više od prosječnih 100 eura godišnje ‘per capita’ za gospodarske subvencije od 2021. do 2025. izdvajali su, osim spomenutih pet vodećih gradova, izdvajali su još samo Petrinja, Prelog, Šibenik, Čabar, Opatija i Grubišno Polje. Zagreb, iako je u apsolutnom iznosu (14,7 milijuna eura) kojim je subvencionirao poduzetnike, obrtnike i poljoprivrednike daleko ispred ostalih, s pokazateljem ‘per capita’ od 19,17 eura rangiran je u pripadajućem redoslijedu tek na 82. mjesto. Među prvih 50 nisu ni drugi naši najveći centri poput Splita, Rijeke i Osijeka.
Kada se gradske gospodarske subvencije ‘per capita’ promotre po regionalnom principu, najviše ‘predstavnika’ među prvih deset gradova imaju Istarska, Sisačko-moslavačka i Splitsko-dalmatinska, po dva grada. Najmanji grad među prvih deset je Prelog u Međimurskoj županiji s oko sedam tisuća stanovnika, ukupno isplaćenih subvencija u iznosu 968 tisuća eura u promatrane četiri godine i pokazateljem od 137,8 eura ‘per capita’. (Vedran Marjanović/Jutarnji list)
