Za kvalitetu života svojih građana najviše je izdvojila Komiža i prema udjelu u proračunu i po izdvajanju per capita, a po trendu povećanja izdvojenih sredstava u odnosu na godinu ranije prednjače Županja i Zadar
Neki gradovi, baš poput dobrih domaćina, prostor kojim gospodare nastoje učiniti što ugodnijim, ljepšim, korisnijim i, općenito, kvalitetnijim. Iako mogućnosti nisu uvijek svima jednake i u određenim razdobljima postoje različiti prioriteti, osnovna je zadaća gradskih uprava efikasno upravljati gradom kako bi se zadovoljile potrebe i interesi njegovih stanovnika. Drugim riječima, smisao bi im trebao biti podizanje kvalitete života, odnosno, rad u najboljem interesu građana.
Kako bi poboljšale i unaprijedile uvjete života stanovništva, svake godine gradske uprave iz proračuna izdvajaju sredstva za stavku „Usluge unapređenja stanovanja i zajednice“, a što ugrubo podrazumijeva razvoj stanogradnje i postavljanje stambenih standarda, razvoj zajednice (u što ulaze troškovi planiranja rekonstrukcije i izgradnje stambenih, komunalnih, zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih, odgojnih, rekreacijskih i drugih građevinskih objekata zajednice) opskrbu vodom, javnu rasvjetu i komunalne pogodnosti. Sve te aktivnosti direktno utječu na kvalitetu života građana zbog čega smo svoju analizu tako i naslovili. Naravno, uz naputak kako pojedini gradovi proračunska izdvajanja koja bi po prirodi stvari mogla spadati u ovu kategoriju ne uvrštavaju nužno pod nju već ih upisuju pod druge stavke. Zasad su nam dostupni podaci za 2022. godinu (za prošlu godinu se još obrađuju) te su financijski podaci izraženi u kunama, a analizirali smo, kao i obično, izdvajanja prema udjelu u proračunu, izdvajanja po stanovniku kao i trendove u apsolutnim i postotnim iznosima.
Prema podacima Financijske agencije, hrvatski gradovi za kvalitetu života u analiziranoj godini izdvojili su ukupno 3.976.849.857 kuna, što je manje nego u 2021. kada je u iste svrhe izdvojeno 4.256.041.293 kune. Točno 100 gradova izdvojilo je preko 10 posto proračuna za kvalitetu života dok je deset najbolje rangiranih dalo preko 37,53 posto. I u 2022. kao i godini ranije, najviše je izdvojila Komiža, mali otočni grad Splitsko-dalmatinske županije, točnije, 66,36 posto gradskog budžeta. Na drugom je mjestu Knin s izdvojenih 60,22 posto, a postom slijede Vodnjan, Benkovac, Kraljevica i Trogir koji su izdvojili između 41,16 i 47,85 posto. Mursko Središće, Korčula, Jastrebarsko i Beli Manastir čine ostatak liste s izdvajanjima u rasponu od 37,53 do 38,70 posto proračuna.
Što se tiče izdvajanja per capita, 81 grad izdvojio je preko tisuću kuna po glavi stanovnika, a 10 najbolje rangiranih između 3.145,04 i 8.860,17 kuna. I u ovom slučaju prednjači Komiža s iznosom od 8,860,17 kuna po stanovniku, drugi je Knin s izdvojenih 6.145,07 kuna, slijedi Benkovac s 5.259,79 i Novigrad s 5.025,30 kuna per capita. Niz još čine Nin, Vodnjan, Pag, Cres, Vis i Beli Manastir čija se izdvajanja kreću od 3.145,04 do 4.705,00 kuna.
Od 128 gradova manji dio je, njih 58, povećalo izdvajanja u odnosu na 2021. godinu, od toga 21 grad za preko 50 posto. Deset najbolje rangiranih gradova ulaganja je povećalo za više od 92,69 posto. Najviše je iznose za kvalitetu života podebljala Županja koja je izdvajanja povisila za čak 421,05 posto, a slijedi je Otočac s povećanjem od 362,70 posto. Beli Manastir, Oroslavje, Knin, Prelog i Đakovo izdvajanja su povećala u rasponu od 105,76 i 160,36 posto, a među deset najboljih još su i Pag, Glina te Varaždin s povišenjima od 92,69 do 98,90 posto.
Promatramo li trend povećanja u apsolutnim brojkama, prvi je Zadar koji je izdvojio preko 70 milijuna kuna više, Varaždin je drugi s iznosom od 48,7 milijuna, a između 30,3 i 38,5 milijuna kuna više izdvojili su Karlovac, Knin, Rijeka i Osijek. Rang listu deset najboljih čine još Benkovac, Koprivnica, Beli Manastir i Trogir koji su za kvalitetu života u 2022. godini podigli izdvajanja (u odnosu na godinu ranije) u iznosima od 13,9 do 23,7 milijuna kuna.
*Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani (razina 23) izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (RAS). Te izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pristupu informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvješćima, a njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-a. (V.H.)
Cres: Uredili i dodijelili više stanova obiteljima bez riješenog stambenog pitanja, kontinuirano šire i obnavljaju mrežu javne rasvjete, sanirali divlje deponije..
Grad Cres se, nakon visokog pozicioniranja na temelju izdvajanju za obitelj i djecu, našao i u ovoj analizi među deset najbolje rangiranih gradova po izdvajanju per capita.
Cres je, kako saznajemo iz Gradske uprave, najveći dio sredstava za ovu stavku uložio u održavanje komunalne infrastrukture i građevina javne namjene, odnosno, čišćenje javnih i zelenih površina, nogometnog igrališta, groblja, fontana, spomenika, obalnih šetnica i uređenja plaža. Dio je uložen u održavanje javne rasvjete jer Grad kontinuirano širi i obnavlja mrežu javne rasvjete, zatim u blagdansko uređenje grada kao i u sustav gospodarenja otpadom pa je tako uređeno sabirno mjesto u Porozini, financiran odvoz komunalnog otpada iz manjih mjesta, sanirani divlji deponiji i javne opasnosti. U ovu stavku uključena je i kastracija i sterilizacija mačaka.
Kroz usluge tekućeg i investicijskog održavanja uređeno je više stanova koji su kasnije natječajem dodijeljeni obiteljima bez riješenog stambenog pitanja, a uređeni su i dijelovi zgrade gradske uprave, uključujući kotlovnicu i centralno grijanje u sklopu energetske obnove. Na pomorskom dobru postavljaju se solarne lampe, financira se opskrba plaža vodom za tuševe i dohranjivanje plaža, uređena je obalna šetnica ACI Marina-Pišće te postavljena rampa za pristup kupalištu osoba s invaliditetom.
Od prometne infrastrukture u ovu je stavku uključena 2. faza uređenja javnog parkirališta u Martinšćici i sufinanciranje lokalne ceste Melin-Kimen, ali i razvoj širokopojasne infrastrukture. Radi zaštite standarda u manjim naseljima na otoku Grad Cres financira opskrbu naselja osnovnim namirnicama, prijevoz vode autocisternom te lokalne autobusne linije.
Pripremajući buduće projekte Grad Cres otkupljivao je zemljište za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te izradio potrebnu prostornu i projektnu dokumentaciju.
„Grad Cres zauzima površinu od gotovo 300 četvornih kilometara na kojem se smjestilo manje od 3000 stanovnika, stoga je vrlo zahtjevan zadatak svima njima osigurati kvalitetne uvjete za život. Nabrajanje svega učinjenoga samo djelomično može pokazati kako se u Gradu Cresu trudimo svojim građanima osigurali najviše standarde te zadovoljiti potrebe različitih dobnih skupina, od vrtićke djece do umirovljenika. Iako smo turističko mjesto smatram da se kao gradska administracija prvenstveno trebamo fokusirati na podizanje kvalitete života svojih stanovnika kako bi onda mogli i svojim gostima pružiti ugodno mjesto za odmor te ćemo tako i nastaviti“ – rekao nam je gradonačelnik Marin Gregorović.
Jastrebarsko: Izgradili najmoderniji sustav upravljanja vodom, prometnice i biciklističko-pješačke staze, postavili potpuno novu i energetski učinkovitu rasvjetu..
U 10 najbolje rangiranih gradova ove analize Jastrebarsko je dospjelo zbog izdvajanja od 38,50 posto budžeta u kvalitetu života svojih građana. Tijekom 2022. godine realizirani su neki od najvećih projekata sufinanciranih europskih novcem kada je riječ o ulaganjima u infrastrukturu i uređenje grada. Tu treba spomenuti projekt izgradnje i modernizacije biciklističko – pješačkih staza na glavnoj gradskoj prometnici vrijedan više od osam milijuna kuna, kao i izgradnju prometnice u gospodarskoj zoni koja je omogućila daljnje širenje i povezivanje zone, a taj je projekt vrijedan gotovo osam milijuna kuna. Otprilike sedam milijuna kuna uloženo je u obnovu prometnica, ali je izrađena i vrijedna dokumentacija za nove projekte. Taj je trud ubrzo urodio plodom, pa je u 2023. i početkom 2024. godine Grad Jastrebarsko europskim sredstvima u iznosu od gotovo 12 milijuna eura obnovio gotovo 100 prometnica.
Puno se ulagalo i u vodoopskrbni sustav, a u 2023. godini u rad je pušten pročistač otpadnih voda baziran na trećem stupnju pročišćavanja, kroz projekt aglomeracije vrijedan više od 22 milijuna eura. Tim je projektom izgrađena kvalitetna kanalizacijska mreža na koju je spojeno gotovo 97% kućanstava, kako saznajemo od Gradske uprave.
U srpnju 2022. godine započeli su i radovi na obnovi dvorca Erdödy, najznačajnijeg spomenika kulture u Jastrebarskom kojim će cijeli kraj dobiti novi kulturno – turistički centar. U 2023. su godini sva rasvjetna tijela, njih 3.444, u Jastrebarskom zamijenjena učinkovitom LED rasvjetom, a uštede za gradski proračun ovim će projektom iznositi čak 75%.
„U posljednjih je nekoliko godina na području Jastrebarskog realiziran cijeli niz projekata koji su omogućili daljnji razvoj grada. Najviše nas raduje ponovno pokretanje gospodarskih ulaganja i pokretanje gospodarstva nakon korona krize i određene stagnacije, jer su ulaganja u gospodarskom sektoru najbolji pokazatelj da grad ide u pravom smjeru. Ulaganja u infrastrukturu ulaganja su u kvalitetu života, a gledajući unatrag dvije godine, danas Jastrebarsko ima najmoderniji sustav upravljanja najvažnijim resursom – vodom, potpuno novu i energetski učinkovitu javnu rasvjetu i obnovljene prometnice“ – kazao je gradonačelnik Zvonimir Novosel.
Otočac: Rekonstruiraju Gradsku tržnicu, obnavljaju društvene domove, grade prvo sklonište za napuštene životinje u Ličko-senjskoj županiji..
Grad Otočac jedan je od deset gradova koji su u analiziranoj godini najviše povećali izdvajanja za kvalitetu života u odnosu na godinu ranije.
Dobar dio sredstava usmjeren je na poboljšanje cestovne infrastrukture, obnovu zgrada od javnog interesa poput Društvenog doma Učko Lešće, a koja je sufinancirana sredstvima MRRFEU-a te je izrađena i projektna dokumentacija za njegovo unutarnje uređenje kako bi u potpunosti bio u funkciji i na raspolaganju mještanima. Obnova Društvenog doma „Sinac“ prijavljena je u 2023. godini na pilot projekt razvoja zelene infrastrukture kako bi se napokon obnovio i prestao biti opasnost za prolaznike i korisnike. Jedan od projekata za kojeg iz otočke gradske uprave kažu kako će se „najviše pamtiti“ nakon realizacije rekonstrukcija je Gradske tržnice za što su odobrena sredstva iz Programa gospodarske i društvene revitalizacije Like i za koji su početne aktivnosti započele prošle godine objavom otvorenog postupka javne nabave. Lani je započela i realizacija projekta izgradnje skloništa za napuštene životinje, ujedno prvog takvog na području Ličko-senjske županije, a njegova potpuna realizacija previđena je do kraja ove godine.
U svom proračunu Grad Otočac osigurava i financijska sredstva za sufinanciranje stambenog zbrinjavanja deficitarnih kadrova, zatim za kapitalnu donaciju za nabavu aparata namijenjenog Domu zdravlja (prošle godine nabavljen je CTG uređaj i ormar za lijekove i instrumente kao i radni i internistički stol za ambulantu ultrazvučne dijagnostike), sufinanciranje pedijatrijske ordinacije (sufinanciranje najma ordinacijskog prostora i troska dijagnostičko-terapijskih postupaka). Prošle godine grad je sufinancirao i uslugu rada specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine kako bi se nastavilo redovno obavljanje djelatnosti zdravstvene zaštite stanovništva grada Otočca odnosno redovan rad medicinsko-biokemijskog laboratorija na gradskom području.
Grad Otočac realizirao je projekte kroz koje je financirao nabavku komunalne opreme koja se uz klasične spremnike odnosi i na nabavu i postavljanje polupodzemnih spremnika. Lani je također proveden i postupak javne nabave za radove na izgradnji odlagališta neopasnog otpada „Podum“, pokrenuta je i izrada potrebnih elaborata kako bi Reciklažno dvorište bilo upisano u zemljišno-knjižnim izvodima. Sredstvima osiguranim kroz javni poziv FZOEU sanirana su i tri divlja odlagališta otpada. U Otočcu je u tijeku i izgradnja jedne od četiri pretovarne stanice nakon čega će se „Podum“ zatvoriti te će se miješani komunalni otpad odvoziti u CGO Babina Greda, a u samoj izgradnji financijski sudjeluje i Grad.
Otočac je bio i jedan od partnera na projektu „Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje Gospića, Otočca i Plitvičkih Jezera“, ali je 2022. godine izišao iz projektnog partnerstva te nastavio promociju predmetnog projekta pozivajući stanovnike sa svojeg područja da dostave suglasnost za izvedbu priključaka svjetlovodne mreže. Kako navode iz Gradske uprave, tijekom prošle godine obilazilo se područje i rješavali su se problemi na terenu te započeli radovi na implementaciji ugradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža. Radovi su trebali biti završeni u listopadu 2023. godine. Potpunom realizacijom ovog projekta, 2400 krajnjih korisnika s područja Otočca dobit će pristup širokopojasnoj mreži kako je i predviđeno još u projektnoj prijavi i izradi cijele projektne dokumentacije.
Grad Otočac također organizira javne i besplatne edukacije i predavanja kako bi poljoprivrednicima i kućanstvima osigurao savjetodavne i stručne usluge te olakšao pripremu dokumentacije za prijavu na natječaje iz područja obnovljivih izvora energije. Lani se proveo i energetski pregled zgrada i izrada energetskih certifikata kako bi zgrade u gradskom vlasništvu bile prihvatljive za prijavu na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava. Riječ je o energetskoj obnovi zgrade gradskog poglavarstva, stare pekare, vatrogasnog doma Kuterevo, Vatrogasnog doma Sinac te DVD-a Otočac. Uskoro se očekuje i završetak potpune energetske obnove zgrade Veleučilišta Nikola Tesla.
Grad redovito u proračunu osigurava financijska sredstva i za razvoj odnosno unapređenje vodovodne infrastrukture pa je tako, primjerice, lani obnovljeno 11 km vodovodne te rekonstruirano 83 metra infrastrukture odvodnje, a izvedena je i potpuna rekonstrukcija vodospreme „Svica“. Godinama se radi i na projektu Aglomeracija Otočac -prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda te se ulažu znatna financijska sredstva kako bi dokumentacija bila u skladu s normama i zakonima i kako bi projekt bio spreman za prijavu na otvoreni natječaj ili javni poziv.
Svake godine provodi se i subvencioniranje prijevoznika i korisnika usluga linijskog prometa. Subvencionira se prijevoz jednom tjedno za naselja grada Otočca u kojem je pretežito starije stanovništvo i nemaju vlastite mogućnosti dolaska u centar grada. Također, kako navode iz Grada, rekonstrukcija nerazvrstanih prometnica, kojih je na gradskom području oko 400 kilometara, provodi se na godišnjoj razini kao i nasipavanje, asfaltiranje i popravci na već asfaltiranim cestama. Uz to, započela je i priprema projekata prometne infrastrukture i dokumentacije za sufinanciranje iz fondova EU, konkretno za nerazvrstanu cestu, a za što je najavljen natječaj u ovoj godini.
U 2023. godini, Grad Otočac proveo je i realizirao projekt “Zaželi u Otočcu” putem kojeg je na određeno vrijeme od šest mjeseci bilo zaposleno 15 teže zapošljivih žena koje su se brinule za ukupno 101 krajnjeg korisnika, starijih i nemoćnih osoba. Projekt je uspješno realiziran i završen u srpnju 2023. godine. Kao partner na projektu, zajedno s nositeljem projektnog prijedloga Gradskog crvenog križa Otočac, na Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Zaželi – prevencija institucionalizacije, pozitivno je ocijenjen i odobren projekt “Ostajem doma!”. Napomenimo i kako je, u cijeloj 2023. godini, Grad Otočac financijski potpomagao, kroz jednokratne pomoći, 14 krajnjih korisnika. Isplaćene su i naknade za novorođenčad na području grada Otočca, a ukupno je pozitivno ocijenjeno i odobreno 77 pristiglih zahtjeva za što je lani isplaćeno 108.925,85 eura. Inače, Grad Otočac rekorder je po visini naknada za novorođenčad budući da roditeljima za prvo dijete isplaćuje gotovo dvije tisuće eura potpore.
Varaždin: Tri godine zaredom proglašavani najboljim gradom za život i gospodarstvo, riješili veliki problem s baliranim otpadom, izgradili sortirnicu..
Grad Varaždin, ujedno i jedan od najboljih gradova za život u Hrvatskoj (na našem Izboru za najbolji grad osvajao je titulu najboljeg i za kvalitetu života i za gospodarstvo tijekom mandata aktualnog gradonačelnika) na ovoj se listi našao zbog trenda povećanja izdvojenih sredstava za usluge unapređenja stanovanja i zajednice. Ukupno je u 2022. godini u te svrhe uloženo 101.347.331.70 kuna. Navedeni iznos usmjeren je u redovno održavanje stambenih objekata u gradskom vlasništvu, zatim, unutar Programa socijalne skrbi, u pomoć za nabavu ogrjeva korisnicima zajamčene minimalne naknade (konkretno, odobreno je 97 pomoći za 76 samaca i 21 obitelj). Grad je izdvojio i sredstva za podmirenje troškova stanovanja korisnicima zajamčene minimalne naknade, a u 2022. zaprimljen je i obrađen 1751 zahtjev ili prosječno 146 korisnika mjesečno. Za zbrinjavanje beskućnika u Prenoćištu Grad je izdvojio 53.089,12 eura, a tijekom 2022. godine uslugu privremenog smještaja koristila su 23 korisnika.
U okviru programa održavanja komunalne infrastrukture Grad je u svrhu razvoja zajednice u 2022. godini na radove održavanja utrošio ukupno 4,8 milijuna kuna, a utrošena sredstva odnose se na aktivnosti uređenja i održavanja gradskih groblja, održavanje fontana, troškove zimske službe te ostale aktivnosti održavanja komunalne infrastrukture.
Jedan od kapitalnih projekata Grada Varaždina u 2022. godini odnosio se i na izgradnju odnosno uređenje javnih površina, a riječ je od sanaciji drvoreda lipa u Cesarčevoj ulici koji je dio „prstena“ oko centra grada te se pruža uz šetalište Vatroslava Jagića, a drvored koji se uređuje povezan je krajobraznom arhitekturom sa šetalištem, zatim sadnja novog drvoreda u Jalkovečkoj ulici, izgradnja dječjeg vrtića, međugeneracijskog parka u Poljani Biškupečkoj, izgradnja dječjeg sportskog igrališta u produžetku Istarske ulice te izgradnja dječjeg igrališta u Gojancu. Grad je u analiziranoj godini izdvojio i sredstva za komunalno opremanje POS zgrade u Ulici grada Koblenza, odnosno, za izgradnju parkirališta i pristupne ceste te priključaka na komunalnu infrastrukturu. Otkupljene su i nekretnine i zemljišta od gradskog interesa, odnosno, Grad je otkupio zemljište TH invest i farmu Brezje za što je izdvojeno 67,7 milijuna kuna.
Unutar programa zaštite okoliša, Grad je izdvojio sredstva za aktivnosti komunalnog redarstva, odnosno, za financiranje rada skloništa za životinje Udruge „Spas“ kao jedinog skloništa u Varaždinskoj županiji. Iz proračunskih sredstava financirane su redovne djelatnosti udruge, zbrinjavanje napuštenih mačaka te informacijski sustav „RAO CITY“. Za ove aktivnosti je izdvojeno 1.076.225,02 kune. Grad Varaždin je unutar Programa održavanja poslovnih zgrada proveo razne projekte, a među značajnijima su sanacija krovišta i energetska obnova Gradske vijećnice (odnosno, izrada projektno-tehničke dokumentacije), izrada dokumentacije za energetsku obnovu Starog grada kao i za rekonstrukciju „Varaždinske kuće“.
Nadalje, tu je i komunalno opremanje gospodarske zone „Brezje“, a što je podrazumijevalo izgradnju prometnica i odvodnje na što je utrošeno oko 19 milijuna kuna, a projekt je sufinanciran od Europske unije u iznosu od 6,9 milijuna kuna. Cilj projekta bio je, kroz izgradnju prometnica, odvodnje i zelene infrastrukture, privlačenje novih investitora, odnosno, osiguravanje preduvjeta za otvaranje novih radnih mjesta. U 2022. godini za komunalno opremanje Gospodarske zone, preciznije, u uređenje zelenih površina i drvoreda, sanaciju terena i izgradnju komunalne infrastrukture utrošeno je 206.062,50 kuna.
U okviru programa razvoja prometa u gradu te prevenciju kriminaliteta, Grad je nastavio s financiranjem „Info centra za prevenciju“, osnovanog pod upravom Policijske uprave Varaždinske. Također, financirani su projekti Vijeća za prevenciju kriminaliteta te video nadzor na javnim površinama, a za što je utrošeno 609.278,57 kuna.
Pored navedenog, izdvojena su i sredstva za aktivnosti izrade prostornih planova i ostalih dokumenata prostornog uređenja, tematskih analiza i razrada te izrade i implementacije GIS-a, a izdvojena su sredstva u iznosu od 406.412,25 kuna.
Kroz program socijalne skrbi osigurana je oprema za Dječje odmaralište na Rabu, pružena je novčana i druga potpora građanima Varaždina na području zdravstvene zaštite, socijalne skrbi, školovanja i znanstvenog rada. Nadalje, preuzeta je obveza plaćanja cijene za dio javne usluge koja se odnosi na odvojeno prikupljanje, prijevoz i obradu pelena za korisnike koji imaju dijete do 24 mjeseca starosti i korisnike čiji članovi kućanstva su osobe s inkontinencijom, a s ciljem poticanja pronatalitetne politike odnosno politike zaštite ugroženih skupina. Grad je također preuzeo i obvezu plaćanja dijela javne usluge prikupljanja komunalnog i biorazgradivog otpada koja se odnosi na troškove iz kategorije samačkog umirovljeničkog stanovništva čime im se poboljšala financijska situacija. Ukupan broj korisnika koji su ostvarili ovu subvenciju bio je oko 846 mjesečno. Grad Varaždin pruža i ranu razvojnu podršku koja obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu, savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, uključujući i druge članove obitelji te udomitelje za djecu, kod nekog utvrđenog razvojnog rizika ili razvojne teškoće djeteta.
Grad Varaždin pruža i veliku podršku stanovništvu u kontekstu zdravstvene zaštite sudjelujući u nabavi potrebne medicinske opreme, ali i dodjele gradskih stanova deficitarnim medicinskim kadrovima s ciljem njihova ostanka u Općoj bolnici Varaždin. „Gradski stanovi“ tako su dodijelili sedam stanova za ove potrebe, a Bolnica ih je rasporedila liječnicima s Liste reda prvenstva utvrđene putem internog natječaja. Liječnici ne plaćaju najam i pričuvu već to financiraju Županija, Grad i Bolnica, svatko po trećinu.
Nakon završetka projekta „Nauči i pruži potporu lokalnoj zajednici 2“, Grad Varaždin osigurao je 330 tisuća kuna za njegov nastavak. Riječ je o financiranju zapošljavanja pet nezaposlenih žena starijih od 50 godina, a svaka od njih brinula je o sedam korisnika za što su primale naknadu u visini minimalne plaće unutar RH u 2022. godini. Uz to, Grad je osigurao i sredstva za edukaciju 14 osoba koje pohađaju tečaj hrvatskog znakovnog jezika za potrebe osposobljavanja za poslove stručnih komunikacijskih posrednika, što je organizirano u suradnji s Hrvatskim savezom gluhoslijepih osoba „Dodir“ i Udrugom gluhoslijepih osoba Varaždinske županije. Drugi stupanj edukacije završilo je 10 osoba i steklo diplomu, a Grad je za ovu svrhu izdvojio 40,2 tisuće kuna. Od preostali socijalnih projekata i mjera koje je Grad Varaždin u ovom kontekstu realizirao spomenimo još subvencioniranje komunalnih usluga i toplinske energije, dječji participativni proračun i proračun za mlade.
Što se tiče komunalne infrastrukture, u analiziranoj godini za radove na izgradnji objekata i uređaja vodoopskrbe izvršeni su radovi u vrijednosti od 197,8 tisuća kuna, dok je za održavanje javne rasvjete osigurano 8,9 milijuna kuna, odnosno, za izgradnju i rekonstrukciju 1,7 milijuna kuna. U kolovozu 2022. održana je i Završna konferencija projekta „Izgradnja prometnica i odvodnje u Gospodarskoj zoni Brezje“ ukupne vrijednosti 19.085.325,00 kuna i sufinanciranog EU sredstvima.
„Osvojene nagrade za Najbolji grad tri uzastopne godine potvrda su da razvoj grada Varaždina ide u dobrom smjeru i da se to prepoznaje u cijeloj Hrvatskoj. Ukupna slika o tome kako se živi u Varaždinu jest – najbolje od svih velikih gradova u našoj zemlji, kako u kontekstu gospodarstva tako i u kontekstu sveukupne kvalitete života u zajednici. Vrlo je teško ukratko pobrojati i izdvojiti sve projekte i aktivnosti kojima se unapređuje stanovanje i život u zajednici, odnosno, kvaliteta života građana s obzirom da su sve aktivnosti koje se sustavno provode u Varaždinu usmjerene ka cilju da građanima podignemo kvalitetu života i životni standard, kvalitetu stanovanja i života u zajednici općenito. Ipak, uz sve aktivnosti odgovornog komunalnog upravljanja i održavanja, kao i socijalno-društvenih mjera za unapređenje stanovanja i zajednice na području Grada Varaždina, svakako bih izdvojio nekoliko većih projekata, a kojima se na izravan i neizravan način utječe na povećanje kvalitete života stanovništva. Riječ je o projektu izgradnje i opremanja postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpadnog papira, kartona, metala, plastike i drugih materijala, odnosno, sortirnice. Njime se investiralo u unapređenje sustava gospodarenja otpadom, a kapacitet postrojenja je do 7.000 tona godišnje. Provedba je doprinijela povećanju stope oporabe i recikliranja odvojeno prikupljenog otpada te smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta na području grada i još 19 jedinica lokalne samouprave u Varaždinskoj županiji, koje će zajednički koristiti sortirnicu. Projekt je bio sufinanciran bespovratnim sredstvima u visini 30,4 milijuna kuna te je uspješno proveden u razdoblju od 12. veljače 2021. do 1. srpnja 2023. godine. Tu je zatim odvoz baliranog komunalnog otpada s lokacije Brezje. Naime, u 13. veljače ove godine, nakon 18 godina, 10 mjeseci i 13 dana započeo je utovar i odvoz na oporabu stotinu tisuća tona varaždinskog baliranog otpada. Taj je čin postao početak kraja jedne ekološke travestije grada Varaždina. Rok za zbrinjavanje baliranog otpada je 18 mjeseci, a sanaciju u vrijednosti 29,2 milijuna eura, odlukom Vlade RH, u potpunosti će financirati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Uklanjanjem otpada s navedene lokacije aktivirat će se u cijelosti površina Gospodarske zone Brezje koja je infrastrukturno opremljena kroz projekt proveden 2022. godine i sufinanciran iz EU fondova u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Potom, spomenuo bih i projekt „InterACT Green“ kojem je cilj revitalizacija i uređenje odabranih dijelova šume, uređenje staza i šetnica te revitalizacija dravske špice i riječne rive. Kroz projekt će se primijeniti inovativna IT rješenja za upravljanje i nadzor šume za potrebe Grada, a ujedno će služiti građanima koji žele posjetiti šumu ili se informirati o sadržajima na području šume. Faza inicijacije uspješno je završena te su ispunjeni svi preduvjeti za finalno odobrenje te je 1. ožujka ove godine započela faza implementacije projekta čija je ukupna vrijednost 5,2 milijuna eura, a 80 posto odnosi se na bespovratna sredstva. Istaknuo bih i kako je Grad Varaždin prvi iz Hrvatske i jedan od samo 14 europskih gradova kojem je odobreno financiranje projekta iz Europske Urbane Inicijative (EUI). Tu su još i četiri strateška projekta, od kojih je Grad Varaždin partner na tri, a koja će se financirati kroz ITU mehanizam za što je 7. prosinca 2023. sklopljen Sporazum s nadležnim Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU te nam je za Urbano područje Varaždin na raspolaganju 22 milijuna eura bespovratnih sredstava. Strateški projekti o kojima je riječ su „Regionalni centar za predinkubaciju u pametnoj industriji“, kojim je predviđena izgradnja modernog objekta u samom središtu grada, a u kojem će se uspostaviti Regionalni centar za predinkubaciju u pametnoj industriji. Lokacija na kojoj će se izgraditi novi objekt nalazi se uz novo uređenu vilu Oršić, unutar kompleksa postojećih i planiranih zgrada kampusa FOI-a. Bit će to prva poduzetnička infrastruktura u Republici Hrvatskoj koja će sustavno provoditi programe za predinkubaciju te će na taj način poticati brži rast poduzetništva i povećanja investicija i zaposlenosti unutar područja pametne industrije na regionalnoj i nacionalnoj razini. Regionalni centar za predinkubaciju bit će platforma za okupljanje studenata, poduzetnika, znanstvenika, lokalne uprave te zainteresirane javnosti za poduzetništvo u pametnoj industriji, sve u svrhu razvoja inovacijskih inicijativa u području pametne industrije i IT-a kao najbrže rastuće industrije u Hrvatskoj. U sklopu Regionalnog centra za predinkubaciju provodit će se predinkubacijske usluge, programi mentoriranja poduzetničkih inicijativa te u kasnijim fazama i programi cjeloživotnog učenja s ciljem razvoja digitalnih i poduzetničkih znanja i vještina. U Regionalnom centru za predinkubaciju će svaki zainteresirani pojedinac na jednom mjestu moći dobiti odgovarajuću stručnu podršku u razvoju inovativnih poslovnih ideja te u pokretanju vlastitog poslovanja. Na taj način će se kroz razvoj i provedbu programa predinkubacije za razvoj poduzetništva doprinijeti povećanju razine uspješnosti inkubacije i akceleracije startup-ova u području pametnih industrija u Gradu Varaždinu. Projektom je planirano i opremanje i uspostava lokalnih točaka razvoja u Gradu Ludbregu i Gradu Novi Marof te općinama Gornji Kneginec, Vidovec i Sračinec, čime projekt izravno ostvaruje pozitivni utjecaj na razvoj konkurentnog, inovativnog i održivog poduzetništva i na širem Urbanom području Varaždin. Drugi projekt je „Centar kreativnih i kulturnih industrija Urbanog područja Varaždin“, kroz čiju realizaciju će se obnoviti objekt u povijesnoj jezgri Grada Varaždina, odnosno, postojeća zapuštena zgrada nekadašnjeg kina „DOM“ u Kukuljevičevoj ulici u vlasništvu Grada Varaždina te ga prenamijeniti u Centar kreativnih i kulturnih industrija. Procijenjena vrijednost projekta je 5.570.398,19 EUR s PDV-om. Obnovljeni objekt sadržavati će radne prostore za kreativne i kulturne industrije i zajedničke radne prostore za poduzetnike (eng. coworking spaces), izložbeno prodajni prostor, konferencijsku (kino) dvoranu s teleskopskim tribinama, salu za sastanke i ostala zbivanja, mali tonski studio te ostale tehničke prostorije. Centar kreativnih i kulturnih industrija pružat će potporu razvoju kreativnog i kulturnog stvaralaštva u Gradu Varaždinu, ali i na cijelom Urbanom području Varaždin. Također, prenamjenom trenutno napuštenih prostora u vlasništvu Grada Varaždina i opremanjem suvremenom multimedijalnom opremom osnažiti će se kapaciteti POU Varaždin za provedbu programa osposobljavanja i prekvalifikacija radnika na području Grada Varaždina te ostale vrste obrazovanja za poslove budućnosti stanovnika cijelog Urbanog područja Varaždin. U sklopu projekta uspostavit će se i opremit prostorije suradničkih podružnica u Gradu Ludbegu i Gradu Varaždinskim Toplicama te u Općini Maruševec, Općini Trnovec Bartolovečki i Općini Vinica. Suradničke podružnice programski će se specijalizirati za pojedina područja kulturnih i kreativnih industrija. Treći projekt je „Unapređenje kulturno-povijesne baštine za razvoj cjelogodišnje turističke ponude UPVŽ“, a koji će se provoditi u partnerstvu s Gradom Varaždinske Toplice, Općinom Vidovec i Općinom Vinica. Projektom su na području Grada Varaždina planirane aktivnosti obnove Sinagoge i njeno programsko povezivanje u zajedničku turističku ponudu te aktivnosti obnove i turističke valorizacije Varaždinske kuće. Cilj ovog strateškog projekta je unaprjeđenje kulturno-povijesne baštine, odnosno, obnova napuštenih lokacija, tj. prostora koji trenutačno nemaju svoju namjenu, na području navedenih JLS-ova za razvoj cjelogodišnje turističke ponude UPVŽ, kako bi se pridonijelo urbanoj obnovi i razvoju održivog turizma kroz obnovu, zaštitu i osmišljavanje zajedničkih turističkih proizvoda i usluga UPVŽ. Projektom se želi promicati prirodna i kulturna baština kao osnova identiteta UPVŽ-a, kao i iskoristiti turističke potencijale inovacijom u turističkom lancu vrijednosti te smanjenjem sezonalnosti“ – iscrpno nam je odgovorio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj.
