Već godinama hrvatski zdravstveni sustav muči nedostatak zdravstvenih radnika, u posljednje vrijeme sve su češća upozorenja da situacija postaje alarmantna, posebice kad je riječ o ruralnim područjima i otocima. A upravo je teritorijalna distribucija, kao i distribucija zdravstvenih radnika po razinama zdravstvene zaštite, najveći uzrok problema s nedostatkom zdravstvenih radnika u RH.
Naime, s 410 liječnika na 100 tisuća stanovnika, Hrvatska se nalazi u prosjeku Europske unije. Statistike pokazuju manjak medicinskih sestra kojih je 750 na 100 tisuća stanovnika, dok je europski prosjek 850. Da je većina medicinskog kadra koncentrirana u urbanim sredinama i bolničkim centrima, svjedoči statistika po kojoj u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji na 100 tisuća stanovnika dolazi 548 liječnika, u Primorsko-goranskoj županiji taj je prosjek 489, dok je slika sasvim drugačija u Ličko-senjskoj županiji u kojoj na 100 tisuća stanovnika dolazi 230 liječnika, a u Virovitičko-podravskoj 260.
Jedan od prijedloga kako motivirati liječnike i medicinske sestre za rad u udaljenim područjima svakako je i materijalna stimulacija njihovog dolaska, bilo da je riječ o plaći ili stambenom zbrinjavanju koje bi trebale osigurati lokalne sredine u koje dolazi medicinski kadar. Prema saznanjima Hrvatske liječničke komore (HLK), modele rješavanja stambenog pitanja liječnika imaju Istarska, Bjelovarsko-bilogorska, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Zagrebačka i Koprivničko-križevačka županija, a na taj potez odlučili su se i Primorsko-goranska županija i Grad Cres koji su kao prvi u Hrvatskoj krenuli u pilot-projekt izgradnje četiriju stanova za zdravstvene radnike. Stanovi čija je ukupna vrijednost 636 tisuća eura trebali bi biti gotovi do kraja 2025.
-Prvi smo se u Primorsko-goranska županija odlučili na izgradnju stanova za deficitaran, zdravstveni kadar bez kojeg nema kvalitetnog i sigurnog života na otocima!- naglašava gradonačelnik Marin Gregorović u objavi putem facebooka.
– Problem s nedostatkom zdravstvenog kadra u ustanovama zdravstvene zaštite prisutan je već duže vrijeme kako na području naše županije, isto tako i na području cijele države. Posebno je velika potreba za doktorima za rad u ordinacijama obiteljske medicine, kao i u Zavodu za hitnu medicinu. Naravno da je najteže osigurati kadar u malim sredinama, kao i na otocima. Ipak, na raspisane natječaje Doma zdravlja i Zavoda za hitnu medicinu javili su se doktori iz Makedonije, Osijeka i Kostrene koji su bili spremni doći raditi na otok Cres. Jedan od uvjeta njihovog dolaska bilo je stambeno zbrinjavanje koje je privremeno riješeno unajmljivanjem stanova, iako je i to teško osigurati s obzirom na to da se radi o turističkom mjestu, kaže pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo u PGŽ-u Vesna Čavar. Vođeni tim potrebama, dodaje, tražilo se optimalno rješenje što je dovelo do ideje izgradnje stanova za zdravstvene radnike na Cresu. Plod je to zajedničke ideje i suradnje Primorsko-goranske županije i Grada Cresa.
– Grad Cres je osigurao građevinsko zemljište s dozvolom za gradnju, a za financiranje same gradnje u proračunu Primorsko-goranske županije osigurano je 250.000 eura koliko osigurava i Grad Cres. Radi se o četiri stana, a rok za dovršetak radova je 14 mjeseci, s time što u roku od šest mjeseci izvođač mora podići zgradu s kompletnim instalacijama, fasadom i stolarijom. Nadamo se da je ovim oblikom stambenog zbrinjavanja riješen najvažniji uvjet za ostanak zaposlenih doktora na Cresu. Naravno, tu su i druge potrebe ako se radi o obiteljima koje dolaze na otok kao što je smještaj djece u vrtić, radna mjesta za životne partnere i slično. O tome koje uvjete će kandidati morati ispunjavati za smještaj u nove stanove tek se priprema materijal. Kako bi se osiguralo što bolje funkcioniranje hitne medicine na otoku Cresu, župan je donio i Odluku za zapošljavanje doktora medicine kao nadstandard i time se osiguralo dva tima T1 koji u svom sastavu imaju i doktora iako su Mrežom hitne medicine za Cres predviđeni samo timovi T2. Plaće tih doktora su financirane iz županijskog proračuna. U tijeku su razgovori i s Gradom Krkom o iznalaženju sličnih ili jednakih rješenja što se tiče osiguranja stanova jer je poznato da i na otoku Krku postoji ista problematika vezana uz nedostatak zdravstvenog kadra, objašnjava Čavar načine na koje županija kao osnivač značajnog dijela zdravstvenih ustanova na svojem području pokušava riješiti problem.
Ravnateljica Doma zdravlja PGŽ-a dr. Emina Grgurević Dujmić pozdravlja potez i suradnju regionalne uprave i lokalne samouprave u slučaju Cresa.
– Izgradnja stanova, odnosno rješavanje stambenog pitanja, osnovni je preduvjet za privlačenje medicinskog kadra. Nama kao najvećoj javnozdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač PGŽ, lakše je motivirati djelatnike za rad na spomenutim područjima kada im ponudimo tu beneficiju. Prema njezinim riječima, Dom zdravlja PGŽ-a raspolaže stanovima u Cambierijevoj ulici u Rijeci te s dva stana u Fužinama. Na ostalim lokalitetima zainteresiranim medicinskim djelatnicima nudi se mogućnost sufinanciranja smještaja u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, gradovima i općinama.
– Primjenu modela kao što je creski vidimo i na ostalim otocima Primorsko-goranske županije te na području Gorskog kotara gdje su nadležne jedinice lokalne samouprave ili Primorsko-goranska županija voljne ustupiti stanove u njihovom vlasništvu ili izgraditi nove objekte za smještaj zdravstvenih djelatnika. Kao što je prethodno navedeno, suradnja već postoji, ali će se morati intenzivirati. S odlaskom u mirovinu liječnika i medicinskih sestara koji rade u depriviranim područjima ta će potreba biti sve veća, posebice kada govorimo o činjenici da na našem tržištu rada nedostaje traženog kadra te smo primorani kadar pronalaziti i u ostalim zemljama, kaže Grgurević Dujmić. (Grad Cres/Novi list/PL)
