Pazin, Koprivnica i Rijeka ‘najpametniji’ su gradovi u zemlji, a Križevci su najnapredniji grad na polju zaštite okoliša i održivog razvoja. Proglašenjem najboljih gradova u Smart-city i Eco-city kategoriji, održanom danas u Zagrebu u posebnim, s epidemiološkim mjerama usklađenim uvjetima, završen je naš ovogodišnji izbor za Najbolji grad kojeg organiziramo u suradnji sa Jutarnjim listom, agencijom Ipsos, te konzultantskom tvrtkom Apsolon.

Za razliku od prethodnih godina kada smo i Smart i Eco city nagrade dodjeljivali temeljem prijavljenih projekata gradova, ove smo godine, pobjednike u Smart-city kategoriji birali po posebnoj metodologiji koju je osmislila tvrtka Apsolon, a umjesto samo jedne nagrade birali smo najbolje gradove u tri kategorije- veliki, srednji i mali grad. Za titulu su se u finalu, podsjetimo, borili još i Dubrovnik, Karlovac, Pula i Zagreb, Zaprešić, Ivanić Grad, Labin i Poreč, a među malim gradovima Donji Miholjac, Krk, Pregrada i Supetar.

Na svečanoj konferenciji na kojoj su dodijeljene nagrade sudjelovao je i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić koji je čestitao je pobjednicima izbora i svima koji su ušli u najuži krug.

‘Svi zaslužuju pohvale za svoj trud, rad i napore koje su uložili u razvoj svojih gradskih sredina. Ova konferencija i nagrade potaknut će i ostale da daju sve od sebe i ubuduće konkuriraju biti najbolji eko i pametni gradovi’, kazao je Ćorić.

Ćorić je istaknuo kako Ministarstvo gospodarstva podržava razvoj pametnih gradova, te je dosad provelo više poziva za dodjelu bespovratnih sredstava koji nisu svi bili usmjereni direktno na digitalizaciju ali su usmjereni na razvoj inovacija. Sufinancirali su tako projekt Centar kompetencija za pametne gradove kojim će razviti 36 novih inovativnih proizvoda u području pametnih gradova. Ukupna vrijednost 149 milijuna kuna, bespovratna potpora je 95 milijuna kuna.

– Centar će omogućiti institucionalnu potporu i razvoj pametnih gradova i rješenja – najavio je Ćorić.

Ukazao je na nedavno donesenu Nacionalnu razvojnu strategiju, koja, istaknuo je, podupire razvoj pametnih gradova, favorizira zelene površine i proizvodnju energije iz čistih izvora.

– Prioriteti strategije su ulaganje u ljude, pametno življenje i čistu infrastrukturu – upozorio je ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Ova današnja konferencija, poručio je Ćorić, poziv je onima koji danas nisu ušli u završnicu izbora da se izbore za ulazak među kandidate za ove nagrade.

 Pazin – najveća digitalna spremnost uprave i najveće izdvajanje za obrazovanje

‘Iznimno sam ponosan na nagradu. Prije godinu dana, kada smo u Šibeniku osvojili nagradu za najbolji grad na području demografije i obrazovanja, najavili smo da ćemo se kandidirati i za smart-city jer cijela naša gradska uprava radi na održivim projektima, a smrt-city je održivi projekt. Misao vodilja nam je da postignemo što veću transparentnost i što veću kvalitetu života za naše građane – od pametne rasvjete, parkirnih mjesta, brzog interneta…’, kazao je gradonačelnik Pazina Renato Krulčić najavljujući kako će do kraja ove godine čak 80 posto stanovnika ruralnih područja Grada Pazina imati brzi Internet.

Ova nagrada potvrđuje, kaže nam Krulčić,  da Grad Pazin sustavno i dobro obavlja svoj posao i da se poduzetnost i  trud itekako isplate.

‘Grad Pazin uočio je važnost pametnog razvoja još 2018. godine kada je izborio naslov ‘najpametnijeg grada’ u istraživanju zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Entuzijazam ove gradske uprave za smartcity rješenja i projekte proizlazi iz želje da našim sugrađanima omogućimo transparentnu gradsku upravu, kvalitetniji i jednostavniji život, naglasio je gradonačelnik Grada Pazina Renato Krulčić. Od većih smartcity projekata svakako bismo izdvojili kompletnu modernizaciju javne rasvjete s energetski učinkovitim i ekološki prihvatljivim rasvjetnim tijelima s GPRS tehnologijom, početak izgradnje širokopojasnog Interneta u sklopu projekta RUNE,  izgradnju i opremanje Poduzetničkog inkubatora PazinUP, postavljanje stanice za iznajmljivanje eklektičkih bicikla, izgradnju punioce za električna vozila te „pametno“ odlaganje otpada, čime se omogućuje korisnicima da putem smart korisničkih kartica i smart spremnika odlažu željenje količine otpada te izravno utječu na visinu mjesečnih računa.
Ono što nas očekuje u narednom razdoblju kako bismo dodatno osnažili pametni razvoj Grada jest izrada novog smart strateškog plana razvoja Grada Pazina te projekt uspostave sustava nadzora javnih površina u Pazinu kako bismo grad učinili još sigurnijim’, ističe Krulčić.

Grad Pazin osvojio je titulu najboljeg malog smart-city grada temeljem čitavog niza parametara i kriterija, među kojima je, za početak, činjenica da su jedan od još uvijek rijetkih gradovav koji ima strategiju razvoja pametnog grada. Tu su, nadalje, i najveći indeks digitalne spremnosti uprave, najveće izdvajanje za obrazovanje u kategoriji malih gradova – čak 52,69 posto proračuna, te najveći udio gradskog proračuna namijenjenog potporama za tvrtke koje se bave IKT-om, startup-ovima i inovacijama (1% proračuna). Prvo su mjesto malim gradovima osvojili i po udjelu energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima (100%), a u vrhu su i po udjelu zaposlenih u NKD područjima koja se odnose na IKT, kreativne industrije, istraživanje i razvoj u kategoriji malih gradova (2,8%), po broju potpornih institucija specijaliziranih za IKT, start-upi, inovacije i održivi razvoj u kategoriji malih gradova, visokoobrazovanog stanovništva (VŠS, VSS i doktori znanosti) u kategoriji malih gradova (14,75%)  te postotku proračuna koji se izdvaja za obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje u kategoriji malih gradova (1% proračuna). Pazin je u samom vrhu, na drugom mjestu, i po broju  učitelja informatike zaposlenih u OŠ  na području grada PER CAPITA u kategoriji malih gradova (5 učitelja), po udjelu parkirnih mjesta  na području grada obuhvaćenih mobilnom naplatom parkinga u kategoriji malih gradova (100%), te po broju putnika u javnom gradskom i prigradskom prometu na području grada u 2019. godini PER CAPITA u kategoriji malih gradova (96 putnika po stanovniku). U vrhu su, nadalje, i po udjelu  biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica u kategoriji malih gradova (15%),  kWh energije koje grad godišnje proizvede iz obnovljivih izvora energija (iz postrojenja i izvora kojima upravlja Grad i gradske tvrtke i institucije) te po stopi  odvojeno sakupljenog otpada u kategoriji malih gradova (9,3%) .

Koprivnica: Najveće potpore IT tvrtkama i start-upovima i najveća stopa odvojeno prikupljenog otpada

‘Jako smo ponosni što nakon prošlogodišnje Eco-city dobivamo i Smart-city nagradu i što smo uspjeli spojiti tri važne osi –  spojili smo znanost, kroz Sveučilište Sjever, start-upove i poduzetništvo kroz novi Inkubator kreativnih industrija, te komunalno gospodarstvo koje smo digli  na izuzetno visoki nivo kroz stopu odvojenog prikupljanja otpada od preko 50 posto i 97 postotnu učinkovitost pročištača i gubicima ispod 10 posto, što je prosjek niži od europskog’, kazao je gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić.

Zahvalio je Jutarnjem listu i gradonačelnik.hr-u što promoviraju teme koje su bitne za svakodnevni život građana, a čestitao je i svim nominiranim gradovima. ‘Svi mi imamo jednake zadatke i jednako se borimo da omogućimo bolji život našim sugrađanima’, kazao je Jakšić.

Grad Koprivnica pobjedu je izborio prvenstveno zbog najvećeg udjela gradskog proračuna namijenjen potporama za tvrtke koje se bave IKT-om, start-upe i inovacije u kategoriji srednjih gradova (2% proračuna), najvećem broju  programa visokog obrazovanja  (VI. stupanj naviše) u području IKT u kategoriji srednjih gradova (10), te najvećoj stopi  odvojeno sakupljenog otpada u kategoriji srednjih gradova (51%).  Nadalje, Koprivnica je na prvom mjestu i po udjelu stanovništva povezanog na sustav pročišćavanja odvodnih voda u kategoriji srednjih gradova (97,8%), a jedan su od rijetkih gradova koji ima strategiju razvoja pametnog grada kao zaseban dokument.

Koprivnica je, nadalje, u samom vrhu po broju potpornih institucija specijaliziranih za IKT, start-upi, inovacije i održivi razvoj u kategoriji srednjih gradova, po parkirnih mjesta na području grada obuhvaćenih mobilnom naplatom parkinga u kategoriji srednjih gradova (100%), udjelu  biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica u kategoriji srednjih gradova (32%), te  kWh energije koje grad godišnje proizvede iz obnovljivih izvora energija (iz postrojenja i izvora kojima upravlja Grad i gradske tvrtke i institucije) u kategoriji srednjih gradova (225 600 kWh). U vrhu su i po udjelu mjernih mjesta sa senzorskim prikupljanjem podataka u sustavu vodoopskrbe u odnosu na ukupan broj mjernih mjesta u kategoriji srednjih gradova (75,8%) te udjelu senzorski opremljenih ili čipiranih spremnika za prikupljanje otpada (koji omogućuju identifikaciju vlasnika spremnika npr. primjenom RFID, NFC i sl.) u ukupnom broju spremnika u kategoriji srednjih gradova (99%). I na kraju, najbolji su po prosječnoj godišnjoj kvaliteti zraka.

Rijeka: Strategija razvoja pametnog grada, digitalna spremnost uprave, potpore IKT-u i start-upovima…

Grad Rijeka po drugi je put u tri godine osvojio titulu najboljeg smart-city grada na što su, kaže gradonačelnik Vojko Obersnel, izuzetno ponosni, ali što nije ni slučajno.

Obersnel je zahvalio Jutarnjem listu, gradonačelnik.hr-u i Apsolonu što se bave ovom temom koja je izuzetno važna.

‘Važno je da naši gradovi prate nove tehnologije u svim segmentima života, prije svega iz razloga što tim novim tehnologijama našim građanima omogućujemo bolju kvalitetu života. Kad smo prije 15 godina u Rijeku uvodili prve pametne semafore, to je dočekivano s pomalo ironičnim smješkom, zatim smo 2005. uveli elektronički potpis u rad gradske uprave čime smo bitno smanjili cirkulaciju papira, 2011. prije nego je postala zakonska obveza uveli smo e-konzultacije, a nova vremena su pred nas postavila nove izazove pa smo 2017. otvorili portal e- usluge i danas imamo preko 250 e- usluga grada i gradskih društva koje se mogu obaviti preko tog portala…

Ne želimo stati, želimo dalje razvijati čitav niz novih aktivnosti’, zaključio je Obersnel i naglasio kako su prije nekoliko dana dobili odluku o financiranju još jedno EU projekta, gradnju novog start-upa koji će se baviti isključivo pružanjem potpore poduzetnicima koji razvijaju informatičke tehnologije, vrijedan preko 37  milijuna kuna.

Grad Rijeka također ima strategiju razvoja pametnog grada kao zaseban dokument, kao i najbolji indeks digitalne spreme uprave u kategoriji velikih gradova (85,92), najveći broj programa visokog obrazovanja  (VI. stupanj naviše) u području IKT u kategoriji velikih gradova (14) te drugi najveći broj potpornih institucija specijaliziranih za IKT, start-upi, inovacije i održivi razvoj u kategoriji velikih gradova (5). Nadalje, u samom su vrhu po kWh energije koje grad godišnje proizvede iz obnovljivih izvora energija (iz postrojenja i izvora kojima upravlja Grad i gradske tvrtke i institucije) u kategoriji velikih gradova (2 014 533)., te po udjelu  visokoobrazovanog stanovništva (VŠS, VSS i doktori znanosti) u kategoriji velikih gradova (21,02%) i broju stručnih učitelja informatike zaposlenih u OŠ  na području grada PER CAPITA u kategoriji velikih gradova (62). U vrhu su i po brzini interneta u gradu – udio kućanstva zahvaćen brzinom većom od 2mbit/sek u kategoriji velikih gradova (64%), te po broju putnika u javnom gradskom i prigradskom prometu na području grada u 2019. godini PER CAPITA u kategoriji velikih gradova (302 358 putnika po stanovniku), stopi odvojeno sakupljenog otpada u kategoriji velikih gradova (16,3%), udjelu  energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima u kategoriji velikih gradova (40%) te udjelu zaposlenih u NKD područjima koja se odnose na IKT, kreativne industrije, istraživanje i razvoj (skupina djelatnosti J i dio M) u kategoriji velikih gradova (2,4%).

Eco-city Križevci

 Naš višegodišnji ‘šampion EU fondova’, Grad Križevci pobijedio je ove godine u finalu u kojem je po ocjeni stručnog žirija svojim dobrim praksama i standardima na području zaštite okoliša nadmašio Krk i Osijek, te je osvojio titulu najboljeg Eco-city grada u zemlji.

Uključivši se u dodjelu nagrada Smart city i Eco city videolinkom, gradonačelnik Križevaca Mario Rajn poručio je kako nagrada Eco city ide u ruke građana Križevčana koji su pokazali visoku svijest o važnosti ekoloških i održivih politika u gradu.

– Nagrade koje su u ovome izboru otišle susjednoj nam Koprivnici motivirale su nas da se i mi potrudimo i izborimo na nagradu Eco city. Poruka kolega Jakšiću, postavite nam novu ljestvicu koju ćemo zajedno preskočiti – kazao je gradonačelnik Rajn.

Križevci su pobjedu izborili, među ostalim, osiguravši svim stanovnicima pristup spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada. Uz to, gradska uprava i komunalna poduzeća koriste vozila na električni i hibridni pogon, a gradnjom nove niskoenergetske zgrade komunalnog poduzeća ušteđeno je 113 megavatsati godišnje. Od projekata kojima su osvojili glasove žirija izdvajaju se, naravno, Križevački sunčani krovovi kao primjer grupnog ulaganja građana u javni energetski projekt – građani su tako financirali dvije elketrane od po 30 kWh instalirane na javnim zgradama, a u planu su još dvije po sličnom modelu. Provedbom programa Energetski savjetnici za energetski siromašna kućanstva svakom kućanstvu ušteđeno prosječno 531,16 kuna.  Tu je, nadalje, čitav niz EU projekata na području energetske učinkovitosti – od energetske obnove vrtića i škole, izgradnje gradske knjižnice, projekta Aglomeracije… U Križevcima su postavljene i dvije punionice za električne automobile a planiraju postaviti još jednu ‘gradsku’ i nekoliko privatnih.. U tijeku je i sto tisuća kuna vrijedan projekt postavljanja senzora za mjerenje kvalitete zraka u vrtićima i školama, kao i na glavni gradski trg, vrijedan oko sto tisuća kuna.

Jedna od novih mjera kojima Grad Križevci želi potaknuti korištenje obnovljivih izvora energije kod građana je sufinanciranje ugradnje sunčanih elektrana na obiteljskim kućama, za što su osigurali 150 tisuća kuna za pripremu dokumentacije, a očekuju da će na ovaj način povećati broj kućnih elektrana za 20 do 30.

Žiri nagrade ‘Eco city’ u sastavu Marko Biočina (glavni urednik gospodarstva Hanza Medije), Zdravko Ivić (Gradonačelnik.hr), Marijana Palijan (CIOS) i Lidija Tošić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost razmatrao je 21 kandidaturu pristiglu na poziv organizatora. Kandidature su analizirane ocjenjivačkim kriterijima koje se temelje na svojevrsnom ‘svetom trojstvu’ odgovorne politike gradova u zaštiti okoliša i održivog razvoja kojeg čine gospodarenje otpadom, smanjivanje emisije štetnih plinova prije svega u prometu i uporaba energije iz obnovljivih izvora za javnu rasvjetu i grijanje. (Marija Pulić Drljača)

Kako su se birali najpametniji gradovi  – kriteriji

Savjetnica za pametnu upravu agencije Apsolon Valentina Galijan iznijela je metodologiju kojom su ocjenjivanje kandidature gradova za nagradu ‘Smart city’.

– U prvom redu važna nam je bilo postoji li strategija, zatim spremnost uprave da primjenjuje smart rješenja i pruža smart usluge, a onda i proaktivno postupanje gradova s provjerom da li se ono što se sprovodi i ostvaruje – navela je Valentina Galijan koja je istaknula kako pametan grad nije onaj koji ima hrpu pametnih rješenja nego onaj koji na pametan način raspolaže informacijama i podacima kako bi svojim građanima osigurao što bolje uvjete i kvalitetu života.

Najbolji smart-city gradovi ove su godine, kao što smo naveli, izabrani temeljem posebne metodologije koju je razvila konzultantska tvrtka Apsolon.

Kriteriji za izbor najboljih gradova u Smart-city kategoriji  podijeljeni su u šest cjelina – digitalna spremnost uprave, strateško usmjerenje grada kao pametnog, pametno gospodarstvo, pametno društvo, pametna infrastruktura i pametan okoliš. Razvijeni su u suradnji s konzultantskom tvrtkom Apsolon, odnosno Apsolonovom metodologijom analize digitalne spremnosti hrvatskih gradova koja je za 2019. i 2020. primijenjena na 20 najvećih gradova u nas. Uz to, analizirani su i podaci koje su sami gradovi poslali ispunjavajući poseban upitnik u kojem su odgovarali na konkretna pitanja o usmjerenosti gradskog gospodarstva i društva na pametna rješenja, održivost – odnos grada prema resursima i okolišu te stanje urbane mobilnosti i kvalitete infrastrukture..

U procjenjivanju digitalne spremnosti uprava kriteriji su: broj administrativnih postuapaka i stupanj digitaliziranosti postupaka, način identifikacije i autentifikacije, dostupnost servisnih informacija sa internetskih stranica grada, objedinjeni servisi za plaćanje u gradu, otvoreni podaci, GIS, uključivanje građana u odlučivanje kroz digitalne platforme, otvorenost proračunskog planiranja, platforme za dostavu podataka, stavova i ideja građana, brzina odgovarnja naupite građana, te zastupljenost na društvenim mrežama.

Pod strateško usmjerenje grada kao pametnoga analiziralo se  postojanje strategije ili plana razvoja pametnog grada, razvoja digitalnih usluga ili digitalizacije.

Pametno gospodarstvo procjenjivao se, pak, kroz udio zaposlenih u NKD područjima koja se odnose na IKT, kreativne industrije, istraživanje i razvoj, broj potpornih instituacija specijaliziranih za IKT, start-upovi, inovecije i održivi razvoj, te udio gradskog proračuna namijenjen potporama za tvrtke koje se bave IKT-om, start-upove i inovacije…

Pametno društvo u ovoj metodologiji podrazumijeva udio proračuna koji se izdvaja za obrazovanje, postotak proračuna koji se izdvaja za obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje, broj programa visokog obrazovanja u području IKT, te broj stručnih učitelja informatije zaposlenih u osnovnim školama na području grada.

Pametna infrastruktura procjenjivala se usporedbom brzine interneta u gradu, udjelom parkirnih mjesta na području grada obuhvaćenim mobilnom naplatom parkinga, brojem putnika u javnom gradskom i prigradskom prometu, te udjelom biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica.

Pametan okoliš cjelina je s najviše analiziranih stavki – od udjela energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima, kWh energije koje grad godišnje proizvede iz obnovljivih izvora energije, udjela mjernih mjesta sa senzorskim prikupljanjem podataka u sustavu vodoopskrbe, čipiranih spremnika za prikupljanje otpada, prosječne godišnje kvalitete zraka, broja mjernih mjesta za mjerenje kvalitete zraka, te podataka o buci, do stope odvojeno prikupljenog otpada i udjela stanovništva povezanog na sustav pročiščavanja odvodnih voda.

Panel – Održivi razvoj gradova

U sklopu dodjele nagrada za najbolje Smart i Eco city gradove održan je i panel na temu ‘Održivog razvoja’ a na kojem su sudjelovali, uz moderatora glavnog urednika gospodarstva Hanza Medije Marka Biočinu, vlasnik i direktor tvrtke Tehnix Đuro Horvat, član uprave Končar – Inženjering za energetiku i transport Goran Leci, Vojko Obersnel i Mario Rajn, gradonačelnici Rijeke i Križevaca ovogodišnjih dobitnika nagrada Smart city i Eco city, te savjetnica za pametna rješenja u agenciji Apsolon Mirjana Samardžić Novoselec.

Odgovarajući na pitanje moderatora Marka Biočine što za Križevce i Križevčane znači pojam pametnog grada, gradonačelnik Križevaca Mario Rajn pošao je od cilja gradske uprave kojoj je na čelu da svakoj sljedećoj generaciji Križevčana ostavi bolji grad nego što ga je uprava naslijedila od prethodnika.

– S druge strane, građani već danas moraju osjetiti benefit svih ulaganja i napora koje činimo u smart i eco city rješenjima. Mislim da tu svakodnevno postižemo rezultate koje građani osjete kako u cijeni usluga koje plaćaju, tako i u čistom okolišu i proizvodnji energije iz čistih izvora – kazao je Rajn koji se u panel uključio videolinkom.

Komentirajući napore gradova u primjeni Smart city i Eco city rješenja Mirjana Samardžić Novoselec izrazila je uvjerenje kako su gradovi motivirani činjenicom da na lokalnoj razini izborne preferencije građana ovise o konkretnim za život važnih rješenja a ne ideologija što je, ocjenjuje, slučaj na državnoj razini.

– Gradovima veliki izazov kod pokretanja svih smart city projekata predstavlja bolje i uspješnije financiranje. Kod financiranja uz pomoć Europske unije veliki je vremenski period od trenutka kada se neki projekti osmisle, do trenutka kada se provedu uz pomoć EU – navela je savjetnica za pametna rješenja agencije Apsolon.

Vlasnik i direktor kompanije Tehnix Đuro Horvat, osvrnuvši se na dosadašnju suradnju Tehnixa s lokalnom samoupravom u razvijanju ekoloških i održivih projekata, izrazio je uvjerenje kako se otpad u nas može učiniti još izdašnijim gospodarskim resursom. Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel upozorio je kako gradovi ne mogu bez potpore države napraviti potreban napredak u digitalizaciji i drugim područjima Smart city politika.

– Mi smo u Rijeci još 2005. uveli napredni elektronički potpis, prvi u državi i sve do nedavno koristimo ga jedino unutar gradske uprave. To vam je primjer da bez šire digitalizacije nema rješenja – naveo je Obersnel.

Goran Leci upozorio je na važnost informiranja građana o važnosti energetski učinkovitih rješenja u funkcioniranju gradskih usluga i lokalnom gospodarstvu u cjelini.

– Ako uzmemo kvalitetu zraka, postoji sustav mjerenja elektromagnetskih zračenja u atmosferi. Mislim da građani, primjerice, nisu svjesni važnosti takvog mjerenja i odluke gradske uprave da ga naruči i primjeni – upozorio je Leci.

Komentirajući važnost pritoka novca iz fondova Europske unije u investicije lokalne samouprave na područjima Smart city i Eco city rješenja, gradonačelnik Križevaca Mario Rajn upozorio je kako nastupajući sedmogodišnji plan financiranja EU predviđa izdašne investicije u ‘zeleni plan’ Unije, pozvavši središnju vlast da dade jasne smjernice što se i kako misli poduzimati na povlačenju novca za ‘zelene investicije’. Nadovezujući se na pitanje financiranja, Vojko Obersnel složio se s ocjenama da digitalizacija i ekološki održiv razvoj nisu jeftini. Otvorivši zatim pitanje funkcioniranja kružne ekonomije u zbrinjavanju otvorenog otpada, riječki gradonačelnik upozorio je kako u ovome trenutku Rijeka nema kome prodati odvojenu plastiku ili papir prikupljenog od građana.

– Ako ne funkcionira kružna ekonomija sve ovo što činimo u gradovima nema smisla. Ne možemo dovijeka odlagati plastiku, papir ili staklo na određena mjesta, to netko mora otkupiti a ne da mi plaćamo nekome da primi odvojeni otpad – apelirao je Obersnel.

Đuro Horvat komentirao je kako u nas postoje institucije koje nisu ništa napravile ništa na funkcioniranju kružne ekonomije.

Vrativši se na pitanje financiranja pametnih i Eco city rješenja, Mirjana Samardžić Novoselec izrazila je uvjerenje kako lokalna samouprava ne raspolaže s dovoljno informacija u kojem smjeru će ići najavljenih 24 milijarde eura iz višegodišnjeg plana EU koji je na raspolaganju Hrvatskoj. Upozorila je kako se od spomenutog iznosa devet milijardi eura namijenjenih Hrvatskoj treba iskoristiti u kratkom roku.

Đuro Horvat, u završnici panela, naglasio je važnost primjera gradova koji pobjeđuju u ovome izboru Jutarnjeg lista i partnera.

– Kada dođem u Rijeku ili Koprivnicu osjećam se kao da sam došao u Luksemburg. To su primjeri da se može i da se često traže izlike kako da ništa ne čini- poručio je Horvat.

Goran Lice pozvao je gradove koji ove godine nisu ušli u ovogodišnju završnicu izbora da se angažiraju na tome planu jer, upozorio je, postoje i domaće tvrtke i znanost koja im u tome može pomoći. (Vedran Marjanović/Jutarnji list, fo: Goran Mehkek/Cropix)