Za svoj model građanskog odgoja Grad Rijeka primio je nekoliko priznanja, a Europska komisija ih je 2018. izdvojila kao primjer dobre prakse u EU, u analizi politika obrazovanja, usavršavanja i osposobljavanja u zemljama članicama. Riječki model za sad je preuzelo još 12 gradova i županija, a za moguće uvođenje – ovisno o interesu, priprema se i Grad Zagreb
Brojna istraživanja provedena posljednjih godina među mladom populacijom u Hrvatskoj ukazala su na nisku razinu političke pismenosti, naročito kod školaraca, na postojanje nedemokratskih stavova, jačanje netolerancije, isključivosti i homofobnih stavova, kao i na nedostatak znanja i vještina potrebnih za svakodnevni život u građanski uređenom društvu kakvo se s pravom u 21. stoljeću očekuje u RH. Tako je veliko istraživanje građanskih kompetencija i političke pismenosti maturanata provedeno 2015. u suradnji Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i GONG-a zaključeno alarmantnim rezultatima: učenici su u prosjeku znali odgovoriti tek na polovicu od 19 postavljenih pitanja o razumijevanju temeljnih političkih pojmova i poznavanju ustavno-političkog ustrojstva. Na skali političke informiranosti o aktualnim temama su bili najlošiji, u prosjeku točno odgovorivši na manje od dva pitanja.
Upravo u nastojanju da se ta slika popravi, a dok se čeka konačan stav Ministarstva znanosti i obrazovanja o eventualnom uvođenju GOO kao jedinstvenog nastavnog predmeta, Grad Rijeka prvi je, još prije šest godina, krenuo s programom Građanskog odgoja u svojim školama.
-Grad Rijeka uveo je Građanski odgoj u riječke osnovne škole kako bi promicao nenasilje, toleranciju i solidarnost razvijajući ljudske vrijednosti koje se temelje na prihvaćanju i uključivanju različitosti. Ovaj program uči vrijednostima koje se temelje na poštovanju ljudskih prava te donosi razumijevanje obaveza i odgovornosti koje su temelj života u građanskom društvu. Važno je istaknuti da se prava vrijednost programa ogleda prvenstveno u svakom djetetu koje će se uspješno prilagoditi na okolnosti zdravstvene ili društvene krize, koje će spremno pomoći prijatelju u nevolji, koje će odrasti u osobu koja promišlja svojom glavom i razumije svoju ulogu u demokratskoj državi te zna što čini brutoplaću i kako raspolagati novcem, isto tako u stvaranju suživota s prirodom i balansu između tehnološkog napretka i očuvanja okoliša. Ogleda se u izgradnji solidarnije i pravednije zajednice koju čine aktivne građanke i građani. I upravo je to bio naš poticaj i ostaje našim ciljem – omogućiti djeci da odrastu u sretne ispunjene ljude osnažene da mogu ostvariti svoje potencijale i opremljene najboljim mogućim skupom kompetencija za rješavanje njihovih sadašnjih i budućih izazova. U idealno zamišljenoj situaciji GOO postoji kao obvezan, zasebni predmet, uređen, promišljen i razrađen na nacionalnoj razini. No, kako na to ne možemo utjecati, želja nam je da se u narednim godinama što veći broj učenika upozna s temama GOO-a jer je to jedini put za uvođenje sustavne, pozitivne promjene i doprinosa izgradnji pravog proaktivnog građanskog društva temeljenog na razumijevanju, prihvaćanju, pomaganju i solidarnosti – kažu nam u Odjelu za odgoj i školstvo Grada Rijeka koji je od 2015. godine do danas, za implementaciju GOO-a, izradu materijala, honorare učitelja provoditelja i slično izdvojio iz Proračuna gotovo milijun i 900 tisuća kuna.
Riječki model kao primjer dobre prakse u EU
Za svoj model građanskog odgoja primili su nekoliko priznanja, a Europska komisija ih je 2018. izdvojila kao primjer dobre prakse u EU, u analizi politika obrazovanja, usavršavanja i osposobljavanja u zemljama članicama. Među priznanjima i nagradama koje su dobili izdvajaju se: Priznanje Udruge gradova za inovacije i najbolju praksu u lokalnoj samoupravi; Povelja Središnjeg koordinacijskog odbora akcije Gradovi i općine – prijatelji djece i Nagrada „Gradovi za jednakost„ za osobito istaknutu praksu u području jednakosti koju dodjeljuju Hrvatski pravni centar i Udruga gradova u RH…
Vrijednost riječkog modela GOO-a prepoznalo je 12 drugih gradova i županija te jedna škola koji su se Gradu Rijeci obratili sa zamolbom za preuzimanjem programa i pripadajućeg priručnika, što im je Rijeka bez naknade omogućila. Imajući u vidu nužnost provođenja Građanskog odgoja i obrazovanja kao zasebne aktivnosti u cilju razvoja kvalitetnijeg društva, besplatno su ustupili i namjeravaju ustupiti sve materijale za provođenje programa svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, odnosno svim školama koje za tim iskažu interes i odluče provoditi program.
Za sada su to među gradovima: Pula, Pazin, Labin, Poreč, Rovinj i Umag, zatim Sisak, Osijek i Opatija. Tu su i Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Krapinsko-zagorska županija, kao i Osnovna škola Ludina, a na jesen bi GOO mogao uvesti i najveći naš Grad. Prema sporazumu o suradnji Možemo! i SDP-a, Građanski odgoj bi kao nova izvannastavna, slobodna, aktivnost, trebao zaživjeti u zagrebačkim osnovnim i srednje školama. Prema zakonu, izvannastavne aktivnosti planiraju se školskim kurikulumom, koji donosi školski odbor, uoči početka školske godine, najdalje 7. listopada. Pritom roditelj učenika ima pravo dati ili ne dati suglasnost za sudjelovanje učenika u tim aktivnostima.
GOO u 24 od 25 riječkih škola
Provođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u školama ima utjecaj na čitavu zajednicu, pa time i sveobuhvatan razvitak i napredak lokalnih uprava i samouprava, najviše preko obitelji i prijatelja učenika koji pohađaju ova učenja. Širenjem ideje o nužnosti poznavanja načina na koje funkcionira građanski uređeno društvo, svi se njegovi članovi potiču na proaktivno djelovanje, traženje informacija, preuzimanje inicijativa i participiranje u životu lokalne i šire zajednice odnosno na shvaćanje pojedinca kao bitnog njezina člana.
-Uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u našim školama treba među ostalim poslužiti i kao poticaj nadležnom ministarstvu da se taj predmet uvede u obrazovni sustav svih škola- napominju u riječkoj gradskoj upravi, dodajući kako je Građanski odgoj jedan je od temeljnih stupova demokratskog društva i života, pa bi se njegovo implementiranje u formalni obrazovni sustav trebalo smatrati nužnošću jer na taj način postaje lako dostupno svim učenicima čime se svima omogućuje da postanu odgovorni i aktivni članovi društva.
U školskoj 2019./2020. Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) se, kao izvannastavna aktivnost, provodio u 24 od ukupno 25 osnovnih škola kojima je Grad Rijeka osnivač. Sredinom ožujka 2020., zbog epidemije bolesti Covid-19, donesena je odluka da se u školama privremeno prestaju provoditi izvannastavne aktivnosti koje, poput GOO-a, podrazumijevaju, između ostaloga, terensku nastavu, heterogene skupine i bliske socijalne kontakte. No, početkom netom zaključene školske godina prilagodba na „novo normalno“ je završila te se započelo s pripremama za nastavak provođenja aktivnosti u školama, na siguran, ali ponešto izmijenjen način. Uostalom, važnost razumijevanja i usvajanja tema i vrijednosti koje čine predmet Građanskog odgoja i obrazovanja dodatno je naglasila društvena, zdravstvena i ekonomska situacija uzrokovana širenjem koronavirusa. Stoga je, počevši od drugog polugodišta minule školske godine 20 riječkih škola nastavilo s provedbom GOO-a- upoznaju nas iz Grada Rijeke, naglašavajući kako je cilj bio u tijeku tekuće epidemiološke situacije adekvatno odgovoriti na potrebe učenika i postići ravnotežu između zdravstvene sigurnosti i psihosocijalnog razvoja učenika te kvalitete odgojno-obrazovnog rada.
Rezultati istraživanja
Do sada su provedena dva istraživanja rezultata i efekata provođenja građanskog odgoja u Rijeci. Prvo je provedeno evaluacijsko istraživanje eksperimentalne godine provedbe GOO-a, 2016./17, u šest RI škola, a drugo opsežno istraživanje provodilo se od 2018. do 2020. Prvo istraživanje pokazalo je, osim visoke razine zadovoljstva učenika i roditelja sadržajem i aktivnostima, pozitivne pomake u razmišljanju i praktičnim znanjima kod učenika. Kao glavni motivi 88,2 posto učenika istaknulo je kako je samostalno odlučilo upisati GOO, učenici su bili intrinzično motivirani za upis GOO-a, 80 posto upisalo je jer su htjeli naučiti kako biti bolji građanin, a 68,4 posto jer žele sudjelovati u poboljšanju društva. Navedeno jasno potvrđuje kako postoji želja i potreba za uvođenjem GOO-a u školski sustav. To je istraživanje pokazalo i da je čak 96,1 posto učenika jako zadovoljno temama koje su obrađivali, 90 posto učenika smatra da je atmosfera ugodnija nego na ostalim satovima te kako se kroz GOO osjećaju sigurno izraziti svoja razmišljanja. Nadalje, 75 posto učenika redovito priča s roditeljima o tome što su radili na satu, blizu 100 posto smatra da su im usvojeni sadržaji jako korisni u svakodnevnom životu, 86,8 posto naučeno koristi u svakodnevnom životu, a 90,5 posto iskazalo je kako je nastava GOO potaknula njihovu svijest o važnosti ljudskih prava. Preporuka na kraju bila je povećati terensku nastavu i tjednu satnicu GOO-a.
-Jedna od preporuka ispitanika o tome što promijeniti glasi: „Debljinu knjige: mislim da bi trebalo biti puno više lekcija da bi mogli puno više toga naučiti jer mislim da je ovaj predmet koristan za naš život jer učimo kako biti odgovoran građanin!“. Učenici su iskazali pozitivne promjene u stavovima vezane ponajviše uz prava i dužnosti, toleranciju, uvažavanje drugih i poštivanje različitosti te visoko zadovoljstvo načinom rada – učenje kroz igru, terensku nastavu i niz samostalnih aktivnosti (izrada video uradaka, priprema performansa i predstava, mape fotografija i intervjua), želju i interes za obrađivanjem aktualnih društveno-političkih tema te najviše interesa za teme diskriminacije i tolerancije, a najpopularnija lekcija (71,1 posto) jest „I ja imam pravo birati i biti biran“. Tu su i „Jedem zdravo, živim zdravo“ (68,9 posto) i „Ja sam ja“ (68,9 posto đaka). Ono što valja naročito istaći je da kao najvrjednija usvojena znanja učenici izdvajaju spoznaju o važnosti pomaganja i uvažavanja drugih, o ljudskim pravima, zdravoj prehrani i opasnosti društvenih mreža.
U odnosu na provedeno istraživanje na početku školske godine, analiza rezultata drugog istraživanja koje je provedeno na kraju školske godine ukazalo je na pozitivne pomake u razmišljanju i praktičnim znanjima kod učenika koji pohađaju Građanski odgoj i obrazovanje, odnosno, pokazale su se značajne razlike u odnosu na prvotno ispitivanje, i to na područjima „Svi ljudi trebaju izaći na izbore i glasati“, „Sudjelovao/la sam u aktivnostima koje organizira mjesni odbor“, „Redovito čitam deklaracije i rok trajanja na proizvodima koje kupujem“, „Sudjelujem u razgovorima o politici s prijateljima ili odraslima“.
Kada govorimo o razlikama između eksperimentalne i kontrolne skupine, najveća razlika je utvrđena na sljedećim tvrdnjama i iskustvima – učenici i učenice koji su pohađali GOO, za razliku od onih koji nisu, odgovorili su u 100 postotnom obimu pozitivno na tvrdnju: „Poštujem osobe koje su drugačije od mene (u mišljenjima, stavovima…)“.
Također, statistički značajna razlika dobivena je, u korist eksperimentalne skupine (84,7 posto), kod tvrdnji: „Redovito čitam deklaracije i rok trajanja na proizvodima koje kupujem“, „Pažljivo planiram kako ću utrošiti ušteđeni novac“ (91,8 posto), „Znam kome se mogu obratiti ako su moja prava prekršena“ (94,7 posto), „Znam što je osobni identitet“ (84,2 posto) i „Znam što utječe na razvoj osobnog identiteta“ (61,3 posto đaka)- tvrde nam iz Odjela za odgoj i školstvo Grada Rijeka.
Kako bi potvrdili ove znanstvene rezultate i temeljito, promišljeno i odgovorno pristupili širenju ove aktivnosti, Grad Rijeka, u suradnji s Centrom za primijenjenu psihologiju Odjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci (FFRI), organizirao je provedbu i opsežnog istraživanja koje se provodilo od 2018. do 2020. Istraživanje je provedeno kroz dvije školske godine (2018./19. i 2019./20.), obuhvatilo oko 400 učenika svake godine (podijeljenih u eksperimentalnu i kontrolnu grupu), 404 roditelja, 21 ravnatelj/icu škola i 19 provoditelja/ica programa. Pokazalo je kako učenici u većini slučajeva odabiru pohađati nastavu iz GOO zato jer žele iskusiti nešto drugačije (70 posto), kako bi naučili biti bolji građani (66 posto) i zato jer im se čini da se obrađuju zanimljive teme (62 posto đaka). Vrlo su zadovoljni nastavom iz GOO-a (prosječna ocjena 4.53/5) i veliki broj učenika ima želju ili namjeru pohađati GOO u sljedećoj školskoj godini. Preko 74 posto učenika smatra da se nakon Građanskog odgoja može zauzeti za sebe bez da povrijedi drugu osobu, oko 79 posto se slaže da nakon GOO može lakše reći „ne“ ako u nečemu ne želi sudjelovati, oko 67 posto učenika slaže se da se nakon GOO-a može lakše uživjeti u poziciju druge osobe i oko 75 posto slaže da nakon GOO-a može lakše izreći ono što misli.
Na testu znanja u početnom mjerenju obje grupe učenika (oni koji pohađaju i oni koji ne pohađaju GOO) imaju podjednake rezultate, međutim, u završnom mjerenju učenici koji pohađaju nastavu GOO-a imaju značajno više rezultate od učenika koji ne pohađaju taj program. Većina roditelja smatra da GOO potiče aktivno sudjelovanje učenika u školi i/ili zajednici (64 posto) i kritičko mišljenje (52 posto roditelja). Ravnatelji uviđaju važnost GOO-a za razvoj učenika i drže da je ovu izvannastavnu aktivnost moguće uklopiti u školski plan i program. Također se slažu kako će GOO potaknuti kritičko mišljenje kod učenika (61.9 posto) i da bi GOO trebao biti obvezan predmet (48.6 posto ravnatelj/ica). Provoditelji procjenjuju kako su djeca dobro prihvatila provedene aktivnosti, da je način rada primjeren uzrastu djece i da su dobro pripremljeni Priručnik i Smjernice za provedbu programa.
Učenici su u provedenom evaluacijskom istraživanju prve godine provedbe izrazili želju i potrebu za većom satnicom, točnije minimalno dva sata tjedno, što im je Grad Rijeka i omogućio, počevši od naredne godine – školske godine 2017./2018. Tako se od tada aktivnost provodi jedan do dva sata tjedno, odnosno u maksimalnom godišnjem fondu od 70 školskih sati. Grad Rijeka pomaže i inicira i niz aktivnosti kada se radi o nastavi GOO-a…
-Povrh priručnika namijenjenog učenicima 5-ih i 6-ih razreda (Priručnik „Učenik građanin“), izrađen je dodatni priručni, namijenjen učenicima sedmih i osmih razreda (Priručnik „Učenici građani: informirani, aktivni i odgovorni“). I taj priručnik objedinjuje svih šest dimenzija GOO-a te kroz 30 nastavnih jedinica oblikuju teme na adekvatan i učenicima blizak i zanimljiv način. Priručnik je recenzirao izv. prof. dr. sc. Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, a stručni tim autorica obuhvatio je sve faktore koji daju pozitivan doprinos ovoj temi. Tim su činile profesorica povijesti i zemljopisa iz osnovne škole, sveučilišna izvanredna profesorica Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, stručna suradnica – psihologinja te magistra pedagogije, zaposlena u organizaciji civilnog društva. Dakle, i ovi su materijali izrađivani u partnerstvu sa znanstvenom zajednicom, provoditeljicama i civilnim sektorom, a u izradi je sudjelovala čitava odgojno-obrazovna vertikala što predstavlja posebnu vrijednost programa i priručnika. Osim toga, važno je napomenuti da su, prilikom obrade pojedinih tema koje se mogu tumačiti kao osjetljive, dodatno konzultirani eminentni stručnjaci iz odgovarajućih područja. Naravno, svi materijali za učenike prevedeni su i na talijanski jezik kako bismo GOO približili što većem broju učenika. Izrađeni su i materijali za učitelje provoditelje koji su koncipirani kao detaljna uputa za rad te sadrže razrađene elemente poput: informaciju o dimenziji GOO-a, obrađenoj temi, odnosno poveznici s Kurikulumom s nacionalne razine, poveznicu na lekciju iz priručnika, obrazovne ishode, stečene, odnosno razvijene građanske vještine, razvijene građanske vrijednosti, popis aktivnosti učenika, kao i njihovu detaljnu razradu, opis i strukturu aktivnosti, popis korisnih izvora za učitelje provoditelje te predviđeni oblik evidencije o izvršenoj aktivnosti, a u formi tabličnog prikaza svojstvenog kurikuluma, s ciljem jasnog iskaza i pojašnjenja svakog od elemenata, za svaku od 30 lekcija Priručnika. GOO se, tako, od 2018. provodi, osim u petim i šestim razredima i u sedmima, a od 2019. i u osmima- ističu u gradskoj upravi. Građanski odgoj je, napominju, uveden postupno i promišljeno – počevši sa šest škola u petim razredima pa do kraja osnovnoškolskog obrazovanja.
Na jesen 2020., uz to, na petu školsku godinu provedbe programa, Grad Rijeka je otišao i korak dalje pa je izradio i web stranicu na kojoj se nalaze sve nastavne teme iz oba tiskana priručnika za učenike, ali i niz drugih informacija o Građanskom odgoju i obrazovanju, kao i primjeri iz same prakse u školama. Uspješni rezultati, ali i kontekst otežane provedbe programa zbog situacije s pandemijom, bili su poticaj da na petu obljetnicu provedbe programa formiraju internet stranicu i na taj način učenja iz područja građanskog odgoja učine dostupna znatno većem broju djece, učitelja i roditelja.
-Svjesni važnosti ulaganja u učitelje, do sada smo organizirali i ukupno četiri ciklusa modularnih edukacija učitelja provoditelja kako bi se omogućilo uspješno obrazovanje učenika o temama koje poučava GOO. Opsežnu modularnu edukaciju osmisli su i proveli GONG, Centar za mirovne studije i Forum za slobodu odgoja- tvrde nam u Gradu Rijeka koji je uložio do sada 153.000 kuna za edukaciju provoditelja GOO-a. Osim edukacija financiranih iz proračuna Grada, Grad Rijeka u partnerskoj se ulozi priključio Forumu za slobodu odgoja kao nositelju na projektu „Učimo ih za njihovu budućnost“ koji je osmišljen i koncipiran upravo kao nadogradnja na riječki model Građanskog odgoja i obrazovanja. U sklopu tog se projekta, između ostaloga, također održalo nekoliko obrazovnih programa namijenjenih učiteljima i ravnateljima. (Pero Livajić)
Pazin: Uvesti GO kao obavezan predmet u sve škole
Grad Pazin je zajedno s još pet drugih osnivača s područja Istarske županije krenuo školske 2018./19. s projektom uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti u Osnovnoj školi Vladimira Nazora. Temelj za Građanski odgoj uspostavljen je u suradnji s Gradom Rijekom i civilnim društvom, te je potom oplemenjen i prilagođen našim lokalnim specifičnostima. S Rijekom su potpisali i Sporazum, dok je obrazovnu Edukaciju nastavnika provela GOOD inicijativa, odnosno udruge članice: Forum za slobodu odgoja, Centar za mirovne studije i GONG.
Edukacija je obuhvaćala 7 modula: Uvod u ljudska prava; Participativna metodika; Politička pismenost; Medijska pismenost; Obrazovanje protiv korupcije; Osnovni seminar meditacije i Volontiranje u radu s djecom i mladima.
U školskoj godini 2018./2019. godini uveden je građanski odgoj i obrazovanje u pete razrede s ciljem da se svake godine uvede građanski odgoj u sve višim razredima. Tako se u 2020./2021. ova izvannastavna aktivnost provodila u petim, šestim i sedmim razredima. Tijekom pandemije rad se odvija u malim grupama, poštujuću distancu i sve propisane mjere zaštite, no za vrijeme on-line nastave, rad izvannastavne aktivnosti nije bilo moguće realizirati. Neke od tema koje proučavaju zajedno sa učenicima u petim i šestim razredima su „Samopoštovanje i samopouzdanje“, „Opasnosti na internetu i kako se zaštiti“, „Utjecaj medija i reklama“, „Dječja prava“, „Aktivizam u zajednici“, „Upoznajmo rad ustanova i udruga u lokalnoj zajednici“ u sklopu koje su organizirani i posjeti Gradskoj knjižnici Pazin, Društvu „Naša djeca“, „Erasmus projekti“ uz sudjelovanje u radionici u sklopu projekta „Pazi(n) mladi!., te „Razumijevanje ljudskih odnosa i emocija“. Učenice 7. razreda uključuju se u aktivnosti svaki drugi tjedan, zajedno s grupom šestog razreda. Također, uključuju se u izvanškolske posjete s grupom petog i šestog razreda, po potrebi i afinitetima.
-Grad iznimno podržava upoznavanje mladih s političkim i civilnim procesima u državi. Smatramo kako je izuzetno važno da djeca i mladi tijekom svog odrastanja, ali i s navršenih 18 godina, kada postanu i zakonski punoljetni te steknu aktivno biračko pravo, budu kritički osviješteni i sposobni donositi odluke o svojoj budućnosti. Nastavit ćemo zagovarati ideju, koju su potkrijepila i nedavna istraživanja financijske, političke i medijske pismenosti, da se ovakva vrsta predmeta uvrsti kao obavezan predmet za sve učenike, na razini svih škola u RH. Uz pomoć građanskog odgoja mladi razvijaju znanja i vještine potrebne za aktivno sudjelovanje u političkom i društvenom životu, a time potičemo mlade i na rano uključenje u izgradnji lokalnih zajednica- zaključila je Suzana Jašić, gradonačelnica Pazina. U Proračunu Grada Pazina, za 2021. godinu za provedbu projekta planirano je 36.000 kuna.
Pula: Uključeni učenici svih škola
U listopadu 2018. godine u Puli je započelo eksperimentalno uvođenje (pilot faza) građanskog odgoja kao izvannastavna aktivnosti u Osnovnoj školi Šijana.
-Programom građanskog odgoja, od školske godine 2019./2020. bili su obuhvaćeni učenici petih i šestih razreda u dvije grupe, a odvijao se kao izvannastavna aktivnost koja se održavala nakon redovne nastave ukupno 4 sata tjedno (svaka grupa po 2 sata). Program je pohađalo ukupno 18 učenika, a provodile su ga dvije nastavnice do 10. ožujka 2020. , kada je zbog pandemije koronavirusa privremeno obustavljen jer nije dozvoljeno miješanje učenika. U svim školama, kojima je osnivač Grad Pula, nastava Građanskog odgoja provodi se i integrirano u sate razrednog odjela i sate drugih nastavnih predmeta te u sadržaje izvannastavnih aktivnosti i projektne nastave sukladno Godišnjem planu i programu, pa su na taj način u realizaciju uključeni svi učenici škola- napominju iz Grada.
Rovinj: Krenuli s jednom, postupno će uvoditi i u ostale škole
I Grad Rovinj-Rovigno se 2018. , potpisivanjem Sporazuma o suradnji na uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti u osnovnim školama, uključio u provedbu aktivnosti zajedno s Istarskom županijom i ostalim gradovima osnivačima škola.
GOO se provodi prema riječkom modelu a krenuli su s pilot projektom uvođenja ove aktivnosti u jednoj osnovnoj školi. Građanski odgoj i obrazovanje izvodi se u OŠ Vladimira Nazora, kao izvannastavna aktivnost i to u šestim razredima. Uključivanje učenika nije obavezno, a za GOO u tjednom rasporedu imaju planiran jedan sat.
-Smatramo važnim provedbu ovakve aktivnosti u školama te težimo ka tome da se u narednom razdoblju krene s provedbom i u ostalim školama koje budu iskazale interes za taj program. U ovoj godini smo, inače, proveli i više aktivnosti iz GOO-a. Povodom obilježavanja Međunarodnog dana dječjih prava, naši učenici sudjelovali su na webinaru pod nazivom „Dječja participacija u javnim politikama i odlučivanju“, koji je organizirao Dječji kreativni centar DOKKICA iz Osijeka. Diseminacija je odrađena putem školskog lista „Galeb“ gdje je na tu tematiku priložen članak. Učenici su također sudjelovali u međunarodnom e-Twinning projektu pod nazivom „Žuta vrpca“ gdje su proučavali i istraživali o dr. Januszu Korczaku ,začetniku dječjih prava. Diseminacija učeničkih radova objavljena je na platformi e-Twining. Edukacijom mladih o njihovim pravima, ali i obvezama, o ljudskim vrijednostima, omogućavanjem stjecanja znanja o ekologiji, održivom razvoju, stjecanjem vještina o argumentiranju vlastitih stavova potiče se i podržava razvoj aktivnog i odgovornog građanstva. Riječ je o dugotrajnom procesu koji donosi brojne benefite za pojedince i cjelokupnu zajednicu stoga je važan kontinuitet provedbe ove aktivnosti- navode, pak, iz Grada Rovinja.
Sisak: GO u svih devet osnovnih škola, pohađa ga 30 posto učenika
Građanski odgoj se uspješno provodi kao izvannastavna aktivnost u svih devet sisačkih osnovnih škola, kojima je Grad Sisak osnivač. Gotovo 30 posto učeničke populacije je prihvatilo ovu vrstu izvannastavne aktivnosti i sa svakom školskom godinom bilježimo povećani interes učenika, otkriva Pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport, branitelje i civilno društvo, Goran Grgurač.
-Kada smo školske godine 2018./19. započeli provedbu programa Građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavnu aktivnost u petim razredima svih devet osnovnih škola, namjera nam je bila slijediti viziju Grada Rijeke, koja je razvila ovaj nadasve vrijedan program. Od tada, pa do danas educirali smo učitelje, proširili program na šeste i sedme razrede, tiskali priručnik „Učenik građanin“ te uspješno implementirali građanski odgoj i obrazovanje u sisačkim školama. U 2020./21. školskoj godini program se provodio za učenike petih, šestih i sedmih razreda, a u 2021./2022. ćemo im dodati i učenike osmih razreda. Često me pitaju zašto i mi u Sisku provodimo taj program. Ako pratite medije i ono čime su mladi, ali ne samo oni već svi građani Hrvatske, u zadnje vrijeme izloženi, dobit ćete odgovor: želimo graditi građansko društvo i njegovati osnovne vrijednosti koje su zanemarene u ostatku Kurikuluma. Cilj nam je postići demokratsko i slobodno društvo. Vjerujem da će se i druge sredine ohrabriti i uvesti ovaj program, što bi u konačnici moglo utjecati da ga se uvede kao obavezni predmet- kaže nam Kristina Ikić Baniček, gradonačelnica Siska.
Opatija: Sve veći interes učenika
Nastava Građanskog odgoja i obrazovanja u Osnovnoj školi „Rikard Katalinić Jeretov“ Opatija počela se izvoditi u školskoj 2018./2019. kao izvannastavna aktivnost. Provodile su je učiteljice koje su završile edukaciju i na taj način stekle kompetencije za rad s učenicima kroz dva modula Modul 5. i 6., kao i Modul 7. i 8. razreda.
-Prve godine provodio se Modul za 5. razred, 2 sata nastave tjedno, u dvije grupe (ukupno 70 sati). U idućoj 2019./2020. nastavlja se provoditi Modul za 6. razred, 1 sat nastave tjedno, ukupno 35 sati godišnje (nastava se provodi volonterski). U školskoj godini 2020./2021. provodi se Modul 7. i 8. razred, 2 sata tjedno, ukupno 70 sati. Predmet se uvodio postupno, na način da je najprije ušao u pete razrede, a prema planu se nastavio provoditi do kraja osnovnoškolskog obrazovanja. Posebnosti Građanskoga odgoja i obrazovanja su korištenje metoda suradničkoga i iskustvenoga učenja te učenje izvan škole, u središtu se nalazilo učenje traženjem, analizom i vrednovanjem informacija pa su učenici bili upoznati s temom dječjih prava kroz odlazak u Društvo „Naša djeca“ Opatija. Učenici su kontinuirano sudjelovali u likovnim natječajima promišljajući teme ekologije, sudjelovali u čišćenju okoliša škole čime se stvaralo okruženje u kojem vrijednosti nisu nametnute, već proizlaze iz učenja i životnoga iskustva pojedinca. Povezivanjem učenja u školi i izvan škole učenici oblikuju cjelovito iskustvo aktivnoga građanstva. Odgajati i obrazovati za građanstvo znači pridavati jednaku važnost znanju, vrijednostima i uvjerenjima kao i sposobnostima djelovanja i sudjelovanja u demokratskom društvu. Program se temelji na riječkom modelu, a Grad Opatija osigurao je priručnike za učenike koji se rabe u izvannastavnoj aktivnosti i u OŠ „Rikard Katalinić Jeretov“. Visoka razina ostvarenosti planiranih ishoda, kao i rezultati provedene ankete, upućuju da je program dobro osmišljen i prihvaćen i kod učenika i kod roditelja. Usput, učenici i njihovi roditelji pokazuju povećan interes za ovu izvannastavnu aktivnost pa se za sljedeću školsku godinu 2021./2022. za Građanski odgoj i obrazovanje odlučilo 32 učenika, 12 u 5. razredu, 7 u 6. razredu, 9 u 7. razredu, i 4 u 8. razredu, no iskustvo je pokazalo da to nisu konačne brojke pa se brojka, kada nastava počne, nerijetko i poveća – zaključuje u Gradu Opatiji, voditeljica odsjeka za društvene djelatnosti, Mr.sc. Zlata Torbarina.
Zagreb: Priprema se model, provest će se istraživanje
Sukladno Zaključku o uvođenju izvannastavne aktivnosti “Građanski odgoj i obrazovanje” u sve zainteresirane osnovne i srednje škole kojima je osnivač Grad Zagreb, kojim je Gradska skupština Grada Zagreba podržala inicijativu Savjeta mladih Grada Zagreba za uvođenje izvannastavne aktivnosti GOO u sve zainteresirane osnovne i srednje škole kojima je Grad osnivač Grad, Radna skupina za izvannastavnu aktivnost „Građanski odgoj i obrazovanje“ izradila je program rada za učitelje/nastavnike provoditelje izvannastavne aktivnosti “GOO-a za osnovne i srednje škole Grada Zagreba.
Temeljem zahtjeva za izdavanjem stručnog mišljenja, koji je Gradski ured za obrazovanje uputio Agenciji za odgoj i obrazovanje, izdano je pozitivno stručno mišljenje na spomenuti program. Slijedom navedenog, u skladu sa spomenutim Zaključkom, Radna skupina, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, osmišljava modele, vrstu i dinamiku stručnog usavršavanja za učitelje/nastavnike provoditelje programa Građanskog odgoja i obrazovanja u školama. Početkom školske godine 2021./2022., osnovne i srednje škole Grada Zagreba ponovno će provesti istraživanje o zainteresiranosti za uvođenjem Građanskog odgoja i obrazovanja po završetku kojeg će onda, sukladno utvrđenom interesu, započeti implementacija izvannastavne aktivnosti „Građanski odgoj i obrazovanje“ u osnovnim i srednjim školama čiji je Grad osnivač- navodi nam Tatjana Dalić, pročelnica Ureda za školstvo Grada Zagreba.
