Neprocjenjiva je šteta i na infrastrukturi. Imali smo milijardu kuna investicija iz EU fondova, 500 milijuna kuna samo nam je vrijedila aglomeracija, koja je skoro 90 posto bila gotova, a sada je stradala. Teren se pomakao između 20 i 30 centimetara. Među najsuvremenijim uređajima, ultrafiltracija za vodu je pokvarena. I ostala infrastruktura je uništena, štete su ogromne, kaže nam gradonačelnik no ističe kako je stanje danas operativno na visokoj razini i nastoji se zbrinuti što više ljudi koji su u srcu zime bez kontejnera i sigurnog krova, a trenutno nedostaje još preko 400 kontejnera

Banovinu je 29. prosinca 2020., pogodio katastrofalan potres, ogromnih razmjera, snaga mu je iznosila 6.2 po Richteru, a dogodio se u 12 sati i 19 minuta, niti tridesetak sati nakon tek nešto blažeg potresa koji je dan ranije u jutarnjim satima isto tako snažno zatresao središnji dio RH. Usporedbe radi, po oslobođenoj energiji, bio je to potres 50 puta jači u odnosu na onaj koji se dogodio u Zagrebu tijekom ožujka. I tri tjedna iza tlo konstantno podrhtava. Teško su stradali Glina, Sisak, ali naročito Petrinja…

Uz strogu jezgru grada i po okolnim naseljima, porušeni su mnoge zgrade, institucije, privatne kuće i gospodarski objekti, ukupna šteta broji se u stotinama milijuna kuna.

-Moj grad je razrušen potpuno. To se ne može opisati. Ovo je kao Hirošima – zavapio je gradonačelnik Darinko Dumbović, koji se tog utorka, upravo u trenutku razornog potresa, obraćao novinarima vezao uz potres koji se dogodio u ponedjeljak. Nakon šoka, kojemu smo izravno svjedočili pred Tv kamerama, i doslovno tako, od prve minute, do dan danas, bori se kao lav, na terenu je 0-24, među ljudima, svima se javlja, pomaže, apelira…

-Ono što mogu reći jest da je stanje u Petrinji danas operativno na visokoj razini. Nastojimo zbrinuti što više ljudi koji su u srcu zime bez kontejnera. I sigurnog krova. U današnjem trenutku nam nedostaje negdje preko 400 kontejnera, a željeli bismo svima osigurati kakav-takav smještaj. Da ljudi neposredno jedno pored drugog imaju i svoj stradali i privremeni dom – tvrdi nam gradonačelnik dvadesetak dana iza.

U Petrinji je za sada, kaže, 13 i pol tisuća objekata koji su oštećeni. Njih je 15 posto, nekih 1.700 s crvenom naljepnicom, što znači kako su potpuno neupotrebljivi i za život opasni. Uz to, iz dana u dan, oni koji su „žuti“ postaju „narančasti“, oni koji su „narančasti“ postaju „crveni“ , jer manje više svaki dan grad pogodi poneki potres, zatrese preostale ruševine, i izazove daljnja oštećenja na već znatno načetim objektima.

-13.500 objekata je prijavljeno za oštećenja, pregledano je njih oko sedam tisuća, negdje 55 posto. Nama manjka statičara, inženjera struke, dostatno komunalaca, svi smo u situaciji da se snalazimo na terenu „ad hoc“ i improviziramo, nastojimo koliko-toliko ipak ustrojiti grad u skladu s potrebama građana. Naravno, znamo kako ćemo operativno morati dorađivati stanje kad se steknu uvjeti. Kada izvadimo svu dokumentaciju za rušenje opasnih objekata, trebat će nam i zahtjevnija deratizacija, dezinfekcija i dezinsekcija. Neprocjenjiva je šteta i na infrastrukturi. Imali smo milijardu kuna investicija iz EU fondova, 500 milijuna kuna samo nam je vrijedila aglomeracija, koja je skoro 90 posto bila gotova, a sada je stradala. Teren se pomakao između 20 i 30 centimetara. Među najsuvremenijim uređajima, ultrafiltracija za vodu je pokvarena. I ostala infrastruktura je uništena, štete su ogromne, nema ni lokaLnih cesta koje su propale, ništa više u Petrinji nije kao što je bilo nekada. Ima i klizišta i odrona. Svega ima, ničega nema. I nedostaje nam 99 od 100 kad me pitaju što mi fali tako im kažem, manjka 99 od 100, baš svega. Onda znate kakva je situacija… Imamo samo žive glave, veliku ljubav prema našem gradu i nadu da će naša mukotrpnost uspjeti – ističe Dumbović.

Prije neki dan je u prostorijama privremene Gradske uprave održao sastanak s predstavnicima Udruge Glas poduzetnika na temu otvaranja također privremenog poduzetničkog centra, Centra novog života – stambeno/poslovno kontejnerskog naselja. UGP i Hrvatski centar za potresno inženjerstvo potaknuli su, naime, ovu ideju kako bi spasili barem dio poslovanja poduzetnika iz pogođenog područja.

-Projekt je primjer kako treba funkcionirati javno-privatno partnerstvo. Udruga Glas poduzetnika i Hrvatski centar za potresno inženjerstvo su kao volonterske udruge dale inicijativu i ideju, donirale projekte te u rekordnom roku isporučile ovako zahtjevan projekt čije realizacije ne bi bilo da Grad Petrinja nije dočekala inicijativu otvorenih ruku i da zaposlenici iz Gradske uprave nisu bili danonoćno dostupni i kooperativni. Rekao bih da smo vrhunski tim i da smo napravili kvalitetan temelj za gradnju novih projekata – rekao je tom prilikom Mislav Bašić, koordinator Odbora za graditeljstvo i arhitekturu UGP-a.

-Zahvalio bih se Udruzi poduzetnika što su došli s konkretnom idejom i koji su na kraju među prvima pokazali senzibilitet i odmah su pomogli s desetak kontejnera. To su ljudi koji vrlo dobro znaju što znači neartikulirati njihove probleme pogotovo probleme svih naših petrinjskih poduzetnika koji su ostali bez svog radnog mjesta. Volim reći Petrinja je lijepo mjesto, ali najljepše je radno mjesto, u radno mjesto morat ćemo puno više ulagati. Projekt će sufinancirati i Grad, uključili su se od prvog trenutka i vojska i država. Sama ideja i početak je odličan. No, znamo da ideja mora imati ne samo idejno rješenje, moramo imati i glavni projekt, izvedbeni projekt i sve one regulative i standarde što bi to poduzetničko stambeno naselje trebalo imati. Kontejnersko naselje bi trebalo imati preko 100 tvrtki i to je velika stvar za Grad. Petrinja je bila i ostala grad poduzetnika. Lokalna zajednica i lokalna sredina ako ne budu ulagali u same poduzetnike neće imati jednostavno od čega živjeti, mi živimo od njihovog dohotka, ako tu ne budemo imali akciju i interakciju mislim da ćemo se izgubiti –zaključio je gradonačelnik. Na jednom mjestu će se nalaziti stambeni dio sa 100 kontejnera, isto toliko će imati poslovni. Svaki kontejner će imati sanitarni čvor, napraviti će se igralište za djecu, bit će reciklažno dvorište, asfaltirani putevi, javnu rasvjetu je donirao Grad Zagreb, bit će i psihosocijalni centar za pomoć građanima koji će organizirati Crveni križ, kao i igraonica.

-To naše kontejnersko naselju, na Sajmištu, neće dakle biti samo naselje za poduzetnike, nego i stambeno, mali miks, u kojemu želimo udomiti stotinu obitelji i 117 poduzetnika. Naselje smo već krenuli raditi, dio je vojska odradila, drugi dio ćemo odraditi na način da ćemo angažirati firmu Strabag i to bi trebalo za mjesec dana biti u fazi završnih radova – tvrdi gradonačelnik Dumbović. Poduzetnički centar bit će srce novog gradskog života.

-Među prioritetnim ciljevima je i da ruševine u strogom centru grada, koje su s početka 19. stoljeća, vratimo u prvobitno stanje, ali nema dvojbi kako se cijeli naš stari grad mora graditi na novim temeljima koji će u budućnosti biti sigurni da tu možemo mirno spavati i živjeti. Mi sada ni jednu ustanovu nemamo, ostali smo doslovno bez grada. Živimo što po objektima koji nisu naši i kontejnerima. Što se tiče predškolaca i školaraca, imamo pet vrtića, dva su nastradala, i sigurno da nam je to među većim problemima. Škole su isto nastradale, srednja škola i Prva osnovna su u „crvenom“, njima nema pomoći, ove druge srednje škole su u žutom, one će trebati pričekati dovođenje u stanje funkcionalnosti. Jedino osnovne škole u Mošćenici i Jabukovcu su cijele, ostale su devastirane i neupotrebljive, zato je i odluka donesena u Ministarstvu obrazovanja da bude on line nastava- nabraja Darinko Dumbović.

-Ljudi imaju na neki način jako puno pitanja, želimo odgovoriti na ono što možemo odmah. Promptno reagiramo prema onim kućama kojima treba zamijeniti crjepove, dimnjake i sve ostalo, znači manje štete, a za centar grada očekujemo da stručnjaci završe svoj dio posla, da u ovoj fazi ubrzamo proceduru, jer svi objektu koji su u „crvenom“ da ih što prije možemo ukloniti. Ti objekti su i dalje opasnost, imamo primjer Siska u kojemu je mladi čovjek poginuo, upravo od preostalih ruševnih zidina. Na to trebamo i moramo staviti akcenat. Danas je puno ljudi u Petrinji koji rade, ali ima puno i volontera. To sve nekako moramo staviti pod kontrolu, da nam nešto ne pobjegne ispod nadzora. Ono što svakodnevno radimo je isto tako da komuniciramo i informiramo, izlazimo ususret kroz nastojanja da se građanima pruži ono što im i je trenutno prioritet, hrana i sve osnovne potrepštine, želimo do svakog kućanstva doći s toplim obrokom, radi se i na pomoći blagu i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvenicima, kojima trebamo biti na usluzi. Ima i ljudi koji ne mogu lako doći do aplikacija zbog signala i svega ostaloga. Napravili smo i plan za dostavu i toplih obroka, ali i ambulantno da dođemo do svakog čovjeka. Da eventualno ispunimo i obrasce koji su ponekad dosta komplicirani, za njih. To je ono što nam je isto tako bitna aktivnost svih ovih dana – kazuje nam Dumbović.

Gradska uprava funkcionira u posebnim uvjetima.

-Prisiljeni smo improvizirati, u prostoru koji nije naš, jednostavno se moramo ekipirati. Imamo desetak kontejnera, u jednom dvorištu je i komunalno poduzeće i privreda, i gradska uprava i razvojna agencija, i turistička zajednica i poslovna zona. I Hrvatski dom i knjižnica. Koordiniramo, tražimo rješenja i nalazimo iz dana u dan izlaze koji su nam u prioritetu, koji nam se iz sata u sat pojavljuju, od komunikacije s ljudima na terenu do svega onoga što i inače moramo odraditi, ali i interventno kao lokalna samouprava. Spašavamo sve ono što je u katastru, gruntovnici, u sudu, komunalnim tvrtkama, muzeju, ono što se dade spasiti. To je arhiva, građa, jako puno projekata iz Intervencijskog plana, kompletna vrijedna dokumentacija  – ističe gradonačelnik.

Pomoć koja se slila iz čitave Hrvatske, i izvan, impresionira…

-Hvala svima! Hvala. Hvala. Neću nabrajati tko je sve bio, mnogi su bili već u roku sat vremena. Taj volonterski duh, plemenitost, humanost, karakter, ljudskost i sve ono što se pokazuje za takvu katastrofu upravo sada doživljava i proživljava Petrinja. Kao gradonačelnik u svom zlu koje nas je snašlo proživljavam to s jednom velikom zadovoljštinom, to je velika stvar za sve nas. Ima puno dobrih ljudi, ljudi koji su došli iz srca, stisnuti ruku, dati toplu riječ, i to se ne zaboravlja. Negdje oko 300 kontejnera je dopremljeno, kontejnera nikako dovoljno. Znamo da su robne rezerve bile u problemu vezano uz pandemiju, da se jako puno kontejnera podijelilo, nitko nije mogao predvidjeti potres, i ono na što apeliram, jest da upregnemo i našu proizvodnju, hrvatsku, da napravimo još 500-600 kontejnera, kako bi pomogli svima koji žele tu ostati. Ljudi mogu birati hotele, top terme i apartmane na moru, ali ostaju pored ili u blizini svojih kuća, to je isto tako snažna poruka – Petrinjci žele ostati pokraj vlastitih domova. Petrinja ima oko 21 tisuću stanovnika, koliko će ih možda manje biti, ne bih špekulirao, ali siguran sam da je velika većina koja je otišla to učinila zaista privremeno i da će se vratiti u svoj grad – kaže Dumbović. Prioritet je, tvrdi, da se iznađu zakoni koji će im odrediti određene benefite, a oni mogu doći samo kroz sve ono što treba reći i Vladi i resornim ministarstvima i Saboru, da startna pozicija Petrinje, Glina, Siska, ne može biti nikako baš ista kao kod ostalih gradova.

-Mi smo imali Domovinski rat, imali smo sada i potres, a imali smo sve poreze kao što to imaju svi ostali gradovi koji nisu imali ni potresa, niti su u ratu izgubili crijepa – naglašava gradonačelnik.

Ima i poruku Petrinjcima i Petrinjkama…

-Ja svakodnevno i danonoćno s njima komuniciram, i samo što mogu za kraj reći je da oni znaju da smo mi prošli strahote rata,  imali i uspona i padova, ali imamo jedno drugo uvijek, i izići ćemo i nakon ovoga kao pobjednici skupa, kako smo to i do sada. Petrinja će opet biti i prekrasna i ponosna. (Pero Livajić)

RAČUN ZA UPLATE DONACIJA

Darinko Dumbović uz neizmjernu zahvalu svim dobročiniteljima, podsjeća:

-Imamo svoj žiro račun na koji je svaka pomoć dobrodošla. Naime, za potrebe uplate donacije za stradavanja tijekom potresa otvorili smo poseban račun u Hrvatskog poštanskoj banci. Račun je multivalutni. Uplate se mogu izvršiti na IBAN HR28 23900011500198069 s pozivom na broj HR68 PNB 7765-oib, a za uplate iz inozemstva SWIFT HPBZHR2X. Za bilo kakve informacije može se kontaktirati i pročelnicu za financije na broj mobitela 0951815278…