Za projekt gradnje srednje škole smo živjeli iz dana u dan te se borili na sve moguće načine kako bi on bio prihvaćen od strane Vlade RH. Do posljednjeg trenutka situacija je bila neizvjesna, no zahvaljujući dobroj lobističkoj liniji sve se dobro završilo. Smatramo da je ova škola i obrazovanje temelj napretka i opstanka našeg grada i zato smo se svim silama borili da dođe do njene izgradnje…

Kraj mandata vrijeme je za podvlačenje crte i rezimiranje svega napravljenog u protekle četiri godine, pa smo tako s gradonačelnikom Donjeg Miholjca Goranom Aladićem razgovarali o ključnim projektima koje je sa svojom gradskom upravom pokrenuo i realizirao u proteklom mandatu, kao i planovima za idući, ako ga naravno građani opet izaberu.

Gradonačelniče, na kraju smo Vašeg prvog mandata na čelu Grada Donji Miholjac. Kada se osvrnete iza sebe, kako ste zadovoljni, jeste li ostvarili sve što ste planirali i svojim građanima obećavali prije četiri godine, uoči prošlih lokalnih izbora?

-Što se tiče gotovo završenog mandata, rekao bih da je vrijeme brzo prošlo, ali i da se napravilo mnogo stvari s kojima sam vrlo zadovoljan. No, važno je jedino koliko su napravljenim zadovoljni moji sugrađani i mještani prigradskih naselja. Ostvareni su brojni projekti, njih više od 100, što veći, što manji. Da budem iskren, napravljeno je puno više nego sam i mogao sanjati na početku mandata. Ako uspoređujemo ono što smo obećavali i ono što je napravljeno, zasigurno je da je dio stvari napravljen, a dio je započet u vidu rješavanja određene dokumentacije ili otklanjanja zapreka koje su stajale na putu ostvarenja projekata. Još jednom ponavljam da su napravljene mnoge stvari koje nismo planirali te je otvoren put za realizaciju mnogih projekata.

Što biste istaknuli kao najvažniju i najveću stvar koju ste napravili za svoj grad u ove četiri godine? Zašto? Po čemu je Donji Miholjac danas u 2021. bolje mjesto za život nego 2017.  i gdje je napravljen najveći napredak?

-Tu svakako moram, na prvo mjesto, staviti početak izgradnje nove zgrade srednje škole i športske dvorane u njenom sastavu. Ona je bila ključna točka našeg predizbornog programa i uspjeli smo u svojoj nakani. Uz snažno lobiranje i bezbroj sastanaka te uz jednoglasje u Gradskom vijeću po tom pitanju škola je danas u visokom stupnju izgrađenosti. Za manje od godinu dana, kada bude potpuno završena, Donji Miholjac će imati suvremenu i modernu školu te će se moći po svim pitanjima vratiti na puteve gdje je nekad bio po pitanju kvalitete obrazovanja, bolje rečeno uvjeta koje učenici imaju u svom obrazovanju. Vrijednost ove investicije je preko 50 milijuna kuna, a financirana je od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja u postotku od 80 posto, dok Grad Donji Miholjac i Osječko baranjska županija sudjeluju s po 10 posto. Grad je puno ulagao i u prigradska naselja, zatim u kulturu, sport, predškolski odgoj, a aktivno je sudjelovao i u životu i radu učenika osnovnoškolskog uzrasta.

Koje biste još projekte i mjere istaknuli kao ključne za razvoj grada i poboljšanje kvalitete života Vaših sugrađana?

Veliki projekt je završna faza izgradnje komunalne infrastrukture u našoj industrijskoj zoni Janjevci. To je projekt koji je sufinanciran sredstvima EU i teži oko 11 milijuna kuna. Ovime otvaramo prostore poduzetnicima za nova ulaganja u proizvodne pogone i otvaranje novih radnih mjesta budući da će zona biti opremljena sa svim potrebnim komunalijama. Inače, naša industrijska zona jedna je od najvećih u Hrvatskoj i proteže se na 127 hektara. Trenutno u zoni radi preko 700 djelatnika.

Dogradili smo i rekonstruirali dječji vrtić te povećali kapacitet istog za oko 50-ak novih mjesta. Izgradili smo također dodatno parkiralište kod vrtića kapaciteta za 24 osobna vozila što bi uvelike trebalo smanjiti gužve na zapadnoj strani vrtića.

U potpunosti smo zamijenili staru i neekonomičnu javnu rasvjetu s novom led javnom rasvjetom. Većinu zamjene radili smo po ESCO modelu što bi značilo da investiciju otplaćujemo iz razlike između ušteda u potrošnji električne energije koje su oko 70 %. Nakon što otplatimo investiciju, veliki benefit za grad u iduće 4,5 godine bit će taj što će mu ostajati preko 500.000 kuna zbog manje potrošnje električne energije i jamstva na rasvjetna tijela od 10 godina. Već su sada popravci na sustavu, u odnosu na stanje prije zamjene, na godišnjoj razini, manji za oko 100 tisuća kuna.

Nastavljen je i napravljen sjeverni krak biciklističke staze koju uz bicikliste koriste i brojni šetači. Benefit ove staze je što smo s državne prometnice koja vodi prema Republici Mađarskoj sklonili bicikliste i omogućili im sigurniju vožnju. Isto tako, povezali smo dvorac Mailath u D. Miholjcu s tvrđavom u Šiklošu u Mađarskoj što je i bio krajnji cilj ovog međunarodnog projekta.

Energetski smo obnovili zgradu kuglane uz pomoć sredstava EU fondova. Nakon toga, u potpunosti su preuređene svlačionice te postavljene nove staze za kuglanje i oprema. Ovime su naši kuglači dobili priliku ponovno se natjecati u najvišim ligama, a kuglana ima uvjete i za međunarodna natjecanja.

Izgradili smo mrtvačnicu i parkiralište na groblju Svetog Križa koje nije imalo mrtvačnicu. Pokojnike koji su sahranjivani na tom groblju prevozilo se iz mrtvačnice koja se nalazi na drugom miholjačkom groblju, a ovime smo osigurali dostojan posljednji ispraćaj na groblju na kojem se sahranjuje pokojnik.

Izgradili smo nekoliko novih dječjih igrališta u raznim dijelovima Donjeg Miholjca te smo na taj način približili svoj dječici mogućnost korištenja istih. Izgrađena su tri nova dječja igrališta, a ostala su obnovljena i proširena s novim igralima.

U dogovoru s Hrvatskim cestama u potpunosti je obnovljena cesta prema Republici Mađarskoj te je na križanju nekoliko ulica izgrađen kružni tok. Ovime se znatno povećala sigurnost u prometu.

Nadalje, nastojali smo jednakomjerno razvijati kako Donji Miholjac, tako i prigradska naselja kako bi ljudi imali razloga ostajati na svojim ognjištima. Izgrađeni su kilometri pješačkih staza, cesta, rekonstruirani društveni domovi, sportski tereni i objekti….Dakle, gradilo se i obnavljalo sve ono što je u svakidašnjem korištenju stanovnika pojedinih naselja.

Kolika je ukupna vrijednost projekata (uključujući i EU) koje ste pokrenuli i realizirali u ovome mandatu?

Ukupna vrijednost projekata koji su pokrenuti, završeni ili započeti u ovome mandatu je blizu 125 milijuna kuna.

 Koliko ste u financiranju projekata uspjeli povući EU sredstava i koji su najvažniji EU projekti ovoga mandata? Možete li nam i tu kazati o svakom ponešto u kratkim crtama?

-Uspjeli smo povući preko 25 milijuna kuna sredstava iz EU fondova. Od najvažnijih EU projekata bila bi Industrijska zona Janjevci (projekt ZiPi) koji omogućuje proširenje zone i opremanje sa svom komunalnom infrastrukturom (voda, kanalizacija, el. energija, ceste, staze, javna rasvjeta…). Vrijednost projekta je oko 11 milijuna kuna, a EU sredstva će pokriti 65 posto vrijednosti. Nadalje, tu je i energetska obnova kuglane kojom je u potpunosti obnovljeno i izolirano krovište, stolarija te postavljena vanjska fasadna izolacija. Benefiti će biti u smanjenoj potrošnji energije za grijanje i hlađenje. Vrijednost projekta bila je oko 700 tisuća kuna od čega su EU sredstva bila oko 50 posto. Također-biciklistička staza BYPATH. Vrijednost projekta bila je preko 7 milijuna kuna od čega su EU sredstva 85 posto. Projekt ZAŽELI 1 i ZAŽELI 2 – zapošljavanje je teško zapošljivih žena koje se brinu o krajnjim korisnicima kojima je potrebna njega i briga. Oba projekta zbrojeno daju iznos od preko 10 milijuna kuna, a EU sredstva su  85 posto, dok 15 posto pokriva država. Projektna dokumentacija KULTURNE BAŠTINE Prandau-Mailath u vrijednosti nešto manjoj od 2 mil. kuna. Sredstva EU fondova bila su 85 posto.

Također i nabava kanti za odvojenoj prikupljanje otpada. Ovom prilikom nabavljene su kante za odlaganje papira, plastične ambalaže te bio otpad. Vrijednost nabave je oko 1.1 mil. kuna gdje EU fondovi pokrivaju 85 posto iznosa,  onda i nabava novog kamiona za prikupljanje komunalnog otpada. Vrijednost investicije bila je preko 1,6 mil. kuna, a EU sredstva 85 posto vrijednosti. Uz navedeno, imali smo i nekoliko manjih projekata (Wi-Fi u centru grada, izobrazne aktivnosti o zbrinjavanju otpada…).

Kako ste zadovoljni gospodarskom slikom grada i kakva je ona danas u usporedbi sa situacijom prije četiri godine? Što kažu brojke, koliko je novih investicija, novih radnih mjesta otvoreno u tom razdoblju?

-Što se tiče gospodarske slike grada, ona se u ove četiri godine mijenjala. Uglavnom su zadržane postojeće industrije, dok su se manji obrti otvarali, a neki zatvarali. U našoj industrijskoj zoni izgrađeno je nekoliko manjih obiteljski pogona, a u tijeku je gradnja jedne veće tvornice te pogona novih silosa za žitarice. U sklopu njega planirana je pakirnica. Potpisano je još nekoliko ugovora za poslovne prostore u zoni gdje bi se trebali izgraditi proizvodni pogoni.

Činjenica je da je korona dosta toga poremetila. Najveće zapošljavanje u jednoj tvrtci bilo je zapošljavanje 50 žena u pogonu Nove konfekcije koja je proizvodila proizvode od tekstila za Benetton. No, dolaskom korone, zbog nemogućnosti nabave materijala koji se dopremao iz dijelova Italije koji su najviše bili zahvaćeni koronom, pogon je prestao s radom. Dobra je strana što smo u projektu Zaželi uspjeli zaposliti 40-50 djelatnica i na taj način omogućili tim ženama da uđu na tržište rada i prekvalificiraju se za željena zanimanja kako bi nakon projekta lakše pronašle mjesto na tržištu rada.

Na području grada Donjeg Miholjca, prema evidenciji HZZ-a, na zavodu za zapošljavanje u ožujku 2021.  bilo je 383 nezaposlene osobe što je za 8,2 % manje nego u ožujku 2020. godine. Za usporedbu s 2018. godinom, prosječni broj nezaposlenih tijekom te godine bio je 453 osobe što je bilo za 23,5 posto manje nego 2017. Iz ovih brojeva evidentan je pad broja nezaposlenih, no detaljna analiza morala bi pokazati prave razloge tog pada. Zasigurno je da ih ima nekoliko i to od odlazaka ljudi u inozemstvo i druga mjesta, preko skidanja s evidencije pa do novih zapošljavanja kojih je svakako bilo, posebice u građevinskom sektoru.

Iz zadnjih kontakata s tvrtkama koje se bave metalopreradom, dolazim do zaključka da je deficitaran broj djelatnika u toj djelatnosti.

Uskoro bi u Donji Miholjac trebala doći tvornica za proizvodnju dijelova za automobile te je neizvjesno koliko će djelatnika pronaći na zavodu za zapošljavanje, a zbog problema koji sam spomenuo u prethodnoj rečenici. U najgorem slučaju, dolazit će do transfera iz drugih firmi, a to vjerojatno neće smanjiti broj nezaposlenih na zavodu.

Promatrajući kvalifikacijsku strukturu nezaposlenih na području grada te njihovog obrazovanja, vidljivo je da je ona prilično nepovoljna za one industrije koje se nalaze u gradu. Iz tog razloga, nastojimo doći do onih smjerova u obrazovanju s kojima bi zapošljavanje bilo puno lakše i sigurnije, u suradnji sa Srednjom školom Donji Miholjac i poduzetnicima…

 Koliko ulažete u razvoj i poticanje gospodarstva i imate li u planu neke nove mjere i programe uspijete li ponovo osvojiti povjerenje svojih građana?

-Razvoj gospodarstva nastojimo poticati na razne načine i raznim mjerama. Kako sam napomenuo u ranijem dijelu izlaganja, znatna sredstva ulažemo u industrijsku zonu kako bismo omogućili dolazak novih investitora. Nadalje, kroz javni poziv za dodjelu potpora za poticanje razvoja poduzetništva te unutar njega 10 mjera, omogućili smo poduzetnicima sufinanciranje raznih nabava strojeva i opreme, prilagodbe prostora i provođenje raznih aktivnosti kako bismo im olakšali poslovanje. Prošle smo godine imali 63 prijave na natječaj i podijelili oko 340.000 kuna.  Kroz potpore de minimis stimulirali smo ulazak poduzetnika u gradske prostore kroz smanjenu najamninu, no ova mjera se nije pokazala previše učinkovitom.    S potporama za poticanje razvoja poduzetništva nastavit ćemo i dalje (ukoliko dobijemo povjerenje za novi mandat), a u planu su i dodatni poticaji.

Izrađena je Strategija razvoja turizma za Grad Donji Miholjac u razdoblju od 2017.-2020. godine kojoj je glavni cilj razvoj općina i sela u ruralnim područjima. Strategijom se namjerava(la) poboljšati turistička ponuda i mogućnosti za privlačenje što većeg broja turista na područje Grada Donjeg Miholjca. Je li se na tom planu nešto konkretno učinilo i je li se postigao očekivani rezultat? Kakav?

-Ova strategija uvelike se bazira na aktiviranju naše kulturne baštine, uključivanje u turističku ponudu naših prelijepih dvoraca Prandau-Mailath i biciklističkih staza, aktiviranje prirodnih ljepota te rješavanje aktualnog problema smještaja gostiju koji će posjećivati kako Donji Miholjac, tako i širu okolinu. Do sada nije puno napravljeno s pokretanjem ove strategije budući da očekujemo natječaj za obnovu dvoraca, izgradnju botaničkog vrta i preuređenje miholjačkog trga. Radi se o sredstvima EU fondova za realizaciju projekata koje smo izradili također uz pomoć EU sredstava. Za očekivati je da će do otvaranja natječaja doći u nadolazećem razdoblju novog financijskog sporazuma s Unijom 2021. – 2027.

Sljedeći problem koji je potrebno riješiti je problem smještajnih kapaciteta koji je već duže vremena aktualan u Donjem Miholjcu. Od 2 hotela ne radi niti jedan, a broj kreveta u privatnim apartmanima je premali za bilo kakvo ozbiljnije bavljenje turizmom. Hotel Borik je u fazi rekonstrukcije te kada bude završen, trebao bi imati oko 75 ležajeva u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama, dok hotel Slavona još uvijek čeka rješenje svoga daljnjeg puta i nije izvjesno kako će se završiti.

Kao dodatnu opciju planiramo izgraditi turističko naselje s difuznim hotelom, bungalovima i mjestom za kampere kako bismo riješili ovaj problem smještaja.

Stjecanjem uvjeta za dolazak turista planiramo aktivirati ponudu naših OPG-ova na kućnom pragu. Dakle, zasigurno je da će to biti izvoz, u jednom dijelu, jer ćemo dovesti strance k nama koji će tu potrošiti dio planiranih sredstava. Na ovaj način uključili bismo i dosta ljudi koji se bave kućnom radinosti na izradi raznih suvenira, a OPG-ove u proizvodnji hrane, za uspjeh ovog poduhvata bitno je uvezati se s ostalim gradovima i općinama iz cijele Slavonije i Baranje te ponuditi turistima adekvatan višednevni i aktivan program boravka.

 Kakva je situacija na demografskom planu i što je najvažnije što ste na tom području u ove četiri godine napravili?

-Broj rođenih u zadnjih nekoliko godina u prosjeku se kretao između 70 i 80 novorođenih beba.  Grad je podigao naknade za novorođene bebe tako da za prvo dijete u obitelji dodjeljuje 2000 kuna, a za svako naredno po 500 kuna više od prethodnog. Uz to, roditelji dobivaju paket s najbitnijim potrepštinama za majku i bebu u vrijednosti od oko 600 kuna. Raspisali smo javni poziv za dodjelu potpora za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih osoba na području grada Donjeg Miholjca u 2020. godini te smo isplatili ukupno 710.000 kuna subvencija. Na poziv se javilo 26 osoba, a maksimalan intenzitet potpore bio je 40.000 kuna. Ovim potezom nastojimo pomoći mladim ljudima da izgrade ili kupe stambene objekte na području grada te tu zasnuju svoje obitelji i ostanu živjeti. Smanjena je participacija roditelja za djecu koja pohađaju vrtić. Grad financira nabavu radnog materijala za sve učenike osnovnih škola s područja grada. Sufinanciramo autobusne karte za sve učenike srednjih škola koji putuju u drugo mjesto na školovanje ili koji stanuju u mjestu školovanja. Studentima odobravamo kredit u iznosu 800,00 kn mjesečno kroz 10 mjeseci godine, a zajedno s Osječko-baranjskom županijom sudjelujemo s 1 posto u pokrivanju kamate na kredite za stambenu izgradnju mladim obiteljima iz kreditne linije koja je osigurana za te namjene…

 Planirate li neke nove mjere i programe kad su u pitanju djeca i mladi?

-U planu je izgradnja novog dječjeg vrtića u prigradskom naselju Rakitovica koji će moći primati do 50 mališana i radit će u cjelodnevnom programu. Projektna dokumentacija je gotova i čekamo izdavanje građevinske dozvole. Što se tiče mladih, ostaje i dalje u planu izgradnja prostora za njihovo okupljanje i zabavu. Radit ćemo na što aktivnijem uključivanju mladih osoba u procese donošenja odluka.

  Kad sada, nakon četiri godine, rezimirate napravljeno, što je bio najveći izazov i gdje mislite da se možda moglo još više i bolje u ovom mandatu?

-Vraćamo se na početak ovog teksta i ponovno dolazimo do izgradnje nove zgrade srednje škole. Za taj projekt živjeli smo iz dana u dan te se borili na sve moguće načine kako bi on bio prihvaćen od strane Vlade RH. Do posljednjeg trenutka situacija je bila neizvjesna, no zahvaljujući dobroj lobističkoj liniji sve se dobro završilo. Smatramo da je ova škola i obrazovanje temelj napretka i opstanka našeg grada i zato smo se svim silama borili da dođe do njene izgradnje…

Također, drago mi je što smo uspjeli riješiti dugogodišnji nerješiv problem mnogih gradskih uprava, a to je pretvaranje državne ceste prema Republici Mađarskoj u nerazvrstanu cestu. Ovaj potez omogućit će izgradnju pješačke zone u gradu koju bez navedenog ne bismo uspjeli ostvariti.

Netko će reći da se uvijek može više i bolje. Svatko ima svoje prioritete tako da mi je teško suditi što bi bilo bolje da smo napravili, a da smo nešto od napravljenog izostavili. Moja ekipa i ja imamo svoju viziju izgradnje i razvoja grada za nekoliko godina unaprijed i nju nastojimo slijediti. Ponavljam, netko drugi će reći da bi bilo bolje ovo ili ono, no svatko ima pravo na svoje mišljenje i ne mora značiti da se moramo slagati oko njega.

Kako i koliko je pandemija utjecala na realizaciju planiranih i tekućih projekata?

-Na svu sreću pandemija nije znatno utjecala na realizaciju tekućih i planiranih projekata. Budući da nije bila zabranjena gradnja, a financiranje smo imali riješeno, završili smo većinu projekata koje smo planirali. Za mene je bilo logično da ne prekidamo radove ako nema zabrane jer bolje je da ljudi rade i dobiju posao, nego da dobivaju naknadu od države, držim kako smo u tom smislu dobro postupili.

 Koji su Vam ključni planovi i ciljevi za sljedeći mandat ako Vam ga  povjere građani?

-Ključni planovi i ciljevi su nastaviti razvojnu politiku i politiku koja spaja, a ne razdvaja, kao i do sada. Od glavnih kapitalnih projekata naveo bih kanalizaciju (odvodnju) u prigradskim naseljima, novu gradsku tržnicu u Donjem Miholjcu, izgradnju novog dječjeg vrtića u Rakitovici. Tu su i: gradski bazeni, pokretanje trgovačke zone, pješačka zona u Kolodvorskoj ulici, obnova dvoraca Mailat-Prandau kroz projekt kulturne baštine, Gradski stadion s novim tribinama, aktiviranje geotermalnih izvora koji su odlični za toplinarstvo i izgradnja naselja socijalnog pametnog stanovanja.  Ciljevi su slijediti koncept „pametnog grada“, „pametnog gospodarstva“ te dugoročno održivog i uključivog razvoja.

I na kraju, kakav vidite Donji Miholjac u 2025.?

-Vidim ga kao grad koji svoj razvoj temelji na konceptu pametnog i uključivog razvoja. Grad poželjan za život, s kvalitetnim radnim mjestima, razvijenom kulturnom, obrazovnom i društvenom infrastrukturom. Grad koji svoja naselja i lokalne jedinice u neposrednom okruženju integrira kroz zajedničke razvojne projekte, zajedničke ‘pametne’ usluge i zajedničku lokalnu mobilnost. Grad koji će vlastiti kapital i fiskalni kapacitet s kojim raspolaže, uz potpore iz strukturnih i kohezijskih fondova EU, iskoristiti za ulaganja u razvojne projekte, koje će pokretati samostalno i u suradnji s privatnim investitorima kako bi se naposlijetku u razdoblju do 2025.godine ostvarili glavni razvojni ciljevi… (Pero Livajić)