U petak u Šibeniku biramo najbolje hrvatske gradove u šest kategorija – gospodarstvo, obrazovanje i demografija, kvaliteta života, Smart i Eco City, te Šampion EU fondova. Iako je, s obzirom na broj kategorija, u finale moglo ući 60 gradova, dio njih izborio se za ulazak u najbolje u više kategorija pa je u finalu ukupno 36 gradova. U trostrukom finalu je, tako, čak šest gradova – Čakovec, Dubrovnik, Krk, Novigrad, Rovinj i Varaždin, a po dvije nominacije u završnici ovogodišnjeg izbora imaju Umag, Samobor, Novalja, Labin, Poreč, Mali Lošinj, Sveta Nedelja, Zagreb, Ludbreg, Rijeka, Jastrebarsko i Supetar

 

Istra je i u ovogodišnjem izboru najboljih gradova koji su zajednički proveli Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos, najzastupljenija hrvatska regija. Sedam istarskih gradova u konkurenciji je za nagrade, prve do Istre su Primorsko-goranska i Zagrebačka županija koje daju po pet gradova kandidata.  Čak 11 županija dalo je jednog ili nijednog kandidata u ovom izboru, što u usporedbi s zastupljenosti Istre, Kvarnera i zagrebačkog prstena, i ovom prilikom potvrđuje tezu od dvije Hrvatske po pitanju dostignutog razvoja, gospodarske situacije i kvalitete života.
Iako je u šest kategorija izbora najboljih gradova (obrazovanje i demografija, gospodarstvo, kvaliteta života, EU fondovi, ECO City, Smart City) bilo moguće  uvrštavanje 60 gradova u najuži izbor, na kraju ih je u završnicu ušlo 36 jer je čak 17 gradova ostvarilo više nominacija.

U tri kategorije završnice izbora ušli su Čakovec, Dubrovnik, Krk, Novigrad Istarski, Rovinj i Varaždin. Među njima su lanjski pobjednici, Dubrovnik u kategoriji velikih gradova u kvaliteti života, Varaždin (gospodarstvo velikih gradova), Čakovec (obrazovanje i demografija velikih gradova) i Krk koji proglašen najboljim malim gradom za gospodarstvo za 2018..
Po dvije nominacije u završnici ovogodišnjeg izbora imaju Umag, Samobor, Labin, Poreč, Mali Lošinj, Sveta Nedelja, Zagreb, Ludbreg, Rijeka, Jastrebarsko i Supetar. I među potonjim kandidatima ima lanjskih pobjednika u ovome izboru. Jastrebarsko je, među ostalima, lani proglašeno ECO Cityjem za najbolju praksu i rješenja u zaštiti okoliša, a Rijeka za Smart City, grad s najboljim praksama i rješenjima u primjeni pametnih tehnologija.
Iz reda gradova višestrukih nominacija za ovogodišnje nagrade izdvojili su se, među ostalima, Novalja, Supetar, Križevci i Jastrebarsko. Supetar lani nije ostvario ulazak u završnicu ni u jednoj konkurenciji, a ove godine konkurira za najbolji mali grad u kategorijama kvalitete života i obrazovanja te demografije. Supetar se tako nadovezao na niz otočkih gradića koji su ušli u završnicu ovogodišnjeg izbora, poput Cresa, Krka i Novalje, što može značiti da proklamirana politika države zaštite i poticanja života na našim otocima ipak daje rezultata.

Jastrebarsko će lanjskoj tituli ECO Cityja, za koji naslov konkurira i ove godine, pokušati dodati nagradu Smart City za 2019.. Ulazak Jastrebarskog u završnice ovih nagrada zaslužuje pozornost jer se obje nagrade dodjeljuju po istaknutoj kandidaturi samih gradova. U preostala četiri izbora, podsjetimo, žiriji Jutarnjeg lista, Gradonačelnika.hr i agencije Ipsos vrednuju pripadajuće pokazatelje svih 127 gradova u državi, kako bi formirali liste 30 gradova koji ulaze u završni izbor.

Križevci su lani proglašeni za najbolji grad u povlačenju novca iz EU fondova, a i ove godine ušli su u završnicu izbora u toj kategoriji. Ako se ima u vidu da, prema podacima Gradonačelnika.hr, iznos povučenog novca iz EU fondova od strane gradove od 2015. stalno raste dosegnuvši 2018. 314 milijuna kuna, očito je da se konkurencija među gradovima po tom pitanju sve više zaoštrava, što uspješnoj kandidaturi Križevaca daje na težini.

U finalu su još: Hvar i Oroslavje (gospodarstvo, mali gradovi), Sveti Ivan Zelina i Novi Marof (gospodarstvo, srednji gradovi), Pula (gospodarstvo, veliki gradovi), Bakar (obrazovanje, mali gradovi), Labin i Kutina (obrazovanje, srednji gradovi), Pazin, Šibenik i Bjelovar (obrazovanje, veliki gradovi), Mali Lošinj (kvaliteta života, mali gradovi), Zaprešić (kvaliteta života, srednji gradovi), Ludbreg, Karlovac, Zadar i Zagreb (EU fondovi) i Belišće (Eco-city).
Od 12 lanjskih pobjednika, 11 njih i ove je godine u završnici izbora. Izuzetak je Pag, koji je proglašen za najbolji mali grad u 2018. u kategoriji obrazovanje i demografija, a ove godine ne konkurira u završnici. Tko će od laureata iz prošle godine I ove godine ponijeti neki od naslova najboljih gradova biti će poznato na proglašenju pobjednika 4.listopada na Danima regionalnog razvoja i EU fondova u Šibeniku. (Vedran Marjanović/Jutarnji list/Marija Pulić Drljača/gradonačelnik.hr)

Najbolji  i najtransparentniji

Transparentnost proračuna bio je jedan od kriterija ocjenjivanja gradova u izboru najboljih gradova Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnika.hr i agencije Ipsos, i to u kategoriji posebne nagrade Smart City. Da veza između otvorenosti gradskih financija i uspješnosti u upravljanju gradom i osiguravanju kvalitete života njegovih stanovnika itekako postoji, svjedoče i rezultati nedavnog istraživanja Instituta za javnih financija o proračunskoj transparentnosti općina, gradova i županija.

Naime, u IJF-ovom istraživanju temeljenom na analizi objavljenih proračuna i pratećih odluka lokalne samouprave od studenoga 2018. do ožujka 2019., u dijelu koji se odnosi na gradove, Istarska i Primorsko-goranska županija dobile su prosječnu ocjenu 4,8 na skali od jedan do pet. Riječ je o dvjema županijama koje daju najviše gradova u završnici izbora najboljih gradova Jutarnjeg lista, Gradonačelnika.hr i agencije Ipsos.

Rovinj u Istarskoj županiji, primjerice, koji u spomenutome izboru konkurira u završnici triju kategorija, dobio je u ocjenjivanju IJF-a najvišu ocjenu. Isto tako, Krk u Primorsko-goranskoj županiji, također s tri nominacije za najbolji grad, prema istraživanju IJF ima besprijekornu otvorenost gradskih financija.

Nema slučajnosti ni u podatku da svi kandidati za posebnu nagradu Smart City, Jastrebarsko, Rijeka, Bjelovar, Varaždin i Dubrovnik, imaju u istraživanju IJF-a najvišu ocjenu po pitanju proračunske transparentnosti.

– Iz godine u godinu sve je veći broj gradova s oglednim mrežnim stranicama na kojima se građani mogu vrlo lako snaći. Neki pritom koriste i zajedničke aplikacije poput Proračuna općina i gradova i Rješenja za pametan grad – ističe IJF u osvrtu na rezultate svog istraživanja.