Iako se u većini hrvatskih gradova participativno budžetiranje još uvijek svodi tek na pro forma poziv građanima da pošalju svoje prijedloge i primjedbe na proračun, iz godine u godinu ipak raste broj onih koji kroz različite modele doista uključuju građane u odlučivanje o raspodjeli dijela proračunskih sredstava te njihove prijedloge realiziraju kroz brojne komunalne akcije. Donosimo pregled nekih od najboljih praksi u Hrvatskoj..
Uključivanje građana u kreiranje gradskog proračuna – participativno budžetiranje, sve je uvrježenija demokratska praksa. Riječ je o inkluzivnom procesu kroz kojeg građani, putem različitih modela sudjelovanja, predlažu gradskim upravama željene projekte, a mahom se radi o manjim komunalnim zahvatima poput izgradnje nogostupa, opremanja dječjeg igrališta, postavljanja rasvjete i sl. Predloženi projekti se prihvaćaju ili odbijaju, ovisno o njihovoj provedivosti odnosno mogućnostima realizacije. Nerijetko su se upravo prijedlozi građana pokazali kao oni čijom provedbom se podigla kvaliteta života pojedine lokalne zajednice.
Ipak, ne može se reći da je ova praksa apsolutno zaživjela u Hrvatskoj iako je na deklarativnoj razini provode manje-više svi gradovi. Međutim u nekima od njih, primjerice, Pazinu, Trogiru, Rijeci, Karlovcu, Labinu ili Puli ona se već godinama ostvaruje pri čemu se kontinuirano radi i na poboljšavanju postojećih modela. Digitalno naprednije jedinice lokalne samouprave izradile su i građanima učinile dostupnom i aplikaciju putem koje, osim detaljnog uvida u trošenje javnih sredstava, korisnici imaju mogućnost i plaćati račune, prijavljivati raznorazne komunalne nepravilnosti ili probleme te sudjelovati u kreiranju proračuna, ovisno o implementiranim rješenjima, a jedan od takvih primjera je i Grad Split. Svakako ovdje treba spomenuti i Sisak koji je aplikaciju, kao prvi u Hrvatskoj, uveo još prije pet godina, a preko koje građani predlažu raspodjelu proračunskih sredstava te ih gradska uprava, ovisno o provedivosti, uvrštava u proračun kroz amandmane. Ove godine prihvaćeno je ukupno sedam amandmana od kojih su neki proizišli upravo iz prijedloga građana putem aplikacije “Moj gradski proračun”. Aplikaciju „Dugo Selo – Otvoreni grad“ implementirala je i dugoselska gradska uprava kao dio projekta digitalizacije svog rada, a građanima će se putem ove platforme, između ostalih usluga, omogućiti i sudjelovanje u kreiranju proračuna.
Tijekom proteklih godinu dana participativno budžetiranje uveli su i Varaždin, Čakovec, Solin, Zadar, Vukovar, Makarska, Orahovica.. Ozalj je također omogućio izglasavanje i realiziranje malih komunalnih akcija, Poreč i Slavonski Brod prihvaćaju prijedloge građana i preko svoje službene FB stranice, Zlatar je osigurao realizaciju programa kroz kojeg mladi predlažu i biraju vlastite projekte čije ostvarenje se financira iz gradskog proračuna.
Participativno budžetiranje uspješno se odvija i u Crikvenici, Umagu, Bjelovaru, Križevcima, Jastrebarskom, Valpovu, Donjoj Stubici, Lipiku, Novskoj, Cresu, Vinkovcima, Supetru, Vrbovcu…
Promjena nabolje u ovom kontekstu definitivno se događa, ali generalni dojam koji smo stekli tijekom našeg istraživanja jest da mogućnost sudjelovanja građana u procesima donošenja gradskih proračuna još uvijek nije dovoljno snažno i jasno prezentirana na razini cijele države. Sama objava Javnog poziva za sudjelovanje u kreiranju gradskog budžeta na službenim gradskim web stranicama jednostavno nije dovoljna, građane bi valjalo bolje upoznati sa osnovnom idejom i procesom provođenja te im približiti mogućnosti koje on potencijalno donosi kako bi ih se potaknulo na participaciju. Naime, ponegdje, iako je poziv objavljen i participativno budžetiranje načelno omogućeno već nekoliko godina, nikada nije pristigao niti jedan prijedlog.
Kao primjer participativnog budžetiranja par excellence istaknut ćemo Grad Trogir koji je građanima sudjelovanje u kreiranju gradskog proračuna prvi put omogućio 2018. godine pod krilaticom „I tebe se pita“, na odlučivanje im prepustio preko milijun kuna proračunskih sredstava godišnje i odonda do danas proveo u djelo brojne njihove prijedloge. Da se trud trogirske gradske uprave i te kako isplatio i odjeknuo izvan naših granica pokazao je Međunarodni opservatorij za participativnu demokraciju uvrstivši projekt „I tebe se pita“ među 50 najboljih u svijetu dok je Trogir UNESCO predstavio na svojim stranicama kao primjer dobre prakse između ostalog i zbog brendiranja destinacije te razvijanja održivog turizma.
Na naš upitnik o participativnom budžetiranju odgovorila su nam samo 23 grada, a samostalno smo istražili njih 42. Svi imaju neki vid participativnog budžetiranja, ali ne uključuju nužno izravno građane u proces već se on u nekoliko slučajeva odvija isključivo putem mjesnih odbora. Negdje je, kako smo spomenuli, dostupna aplikacija, negdje anketa ili upitnik, a u većini gradova prijedloge se može upućivati kroz više različitih kanala te se dostavljaju i direktnom online komunikacijom s gradskom upravom kao i putem pisanih prijedloga koji se dopremaju osobno ili poštom.
Ovom prilikom donosimo neke od primjera participativnog budžetiranja u Hrvatskoj:
Trogir: Jedna od perjanica participativnog budžetiranja na domaćoj, ali i svjetskoj razini – ove godine uvrstit će u proračun i realizirati 44 prijedloga građana
Građani Trogira, putem osam održanih javnih tribina po mjesnim odborima, izabrali su, dakle, 44 prijedloga koja će se realizirati ove godine, a ukupno ih je bilo predloženo 342. Na raspolaganju im je 1,35 milijuna kuna, a budžet je podijeljen po mjesnim odborima kao što je bio podijeljen i ranijih godina; uz fiksni iznos od sto tisuća kuna te varijabilni iznos proporcionalno broju stanovnika te će tako Travarica dobiti 330 tisuća kuna, Čiovo 220.000, Žedno/Mastrinka 145.000, Grad 145.000, Plano 135.000, Arbanija 125.000, Drvenik Veli 125.000, a Drvenik Mali 125 tisuća kuna.
Što se samih projekata tiče, oni su vrlo raznoliki; postavljanje semafora na pješačke prijelaze, rasvjeta na novom igralištu, probijanje puteva za pješake kroz šumu, rampe na plaži za osobe s invaliditetom, postavljanje klupa, videonadzor kod dječjeg igrališta, nasipanje žala, izrada projektne dokumentacije za oborinsku odvodnju, itd..
Građani svakog mjesnog odbora glasali su za one prijedloge koje su smatrali prioritetnima. Gradonačelnik Trogira, Ante Bilić, tim je povodom zahvalio svim građanima koji su sudjelovali na tribinama te naglasio kako je projekt „I tebe se pita“ jednako vrijedan kao i neki milijunski infrastrukturni projekti jer je zainteresirati građane za proračun i uključiti ih u donošenje odluka ogromna stvar. Naglasio je kako je ponosan što je njegova zajednica pokazala proaktivnost i želju za sudjelovanjem, a nije samo pasivan promatrač koji koristi mogućnost biranja jednom u četiri godine.
Inače, Grad Trogir pokrenuo je ovaj projekt 2018. godine kao prvi u Dalmaciji te dosad na taj način realizirao oko 130 malih komunalnih investicija, a kako je najavio gradonačelnik, nastavi li se projekt ovako uspješno odvijati, moguće je da će se kroz nekoliko godina riješiti sve osnovne potrebe što se tiče manjih komunalnih zahvata. U tom slučaju, kako je pojasnio Bilić, otvara se mogućnost promjene na dvogodišnji ritam projekta što bi osiguralo još veće iznose koji bi se izdvajali po mjesnim odborima, a time i financiranje većih i još značajnijih projekata.
Kako smo već spomenuli, Trogir je zbog ove demokratske prakse prepoznat i od značajnijih svjetskih institucija poput UNESCO-a koji ga je na svojim web stranicama naveo kao primjer dobre prakse, a projekt „I tebe se pita“ prošlog je proljeća ušao među 50 najboljih projekata participativne demokracije na svijetu u organizaciji Međunarodnog opservatorija za participativnu demokraciju (IOPD).
Karlovac: Već šestu godinu zaredom provode jedinstven projekt u Hrvatskoj „KaKvart“, a nedavno su uveli i aplikaciju kojom građani sudjeluju u kreiranju proračuna
Grad Karlovac jedan je od pionira participativnog budžetiranja u Hrvatskoj te već šestu godinu zaredom provodi jedinstven projekt naziva „KaKvart“, a koji predstavlja sinergiju Grada, mjesnih odbora, poslovnog sektora i građana volontera. Pokrenut je kako bi se podigla kvaliteta života i komunalnog standarda građana. Kroz KaKvart građani u 12 gradskih četvrti i 26 mjesnih odbora osmišljavaju i kandidiraju projekte koje Grad s partnerima iz Heineken Hrvatska i brendom Karlovačko kao poslovnim subjektima sufinancira dok građani svojim volonterskim radom sudjeluju u realizaciji.
Prošle godine, zahvaljujući ovom projektu potpuno se transformirao izgled Gradske četvrti Zvijezda, a uljepšao se i sportski centar na Dubovcu. Postavljena su dva nova gola i šljunčane staze te je uređeno odbojkaško igralište u pijesku, popravljena žičana ograda oko igrališta, a cijeli teren očišćen od otpada i raslinja. Sve je to samo manji dio aktivnosti koje su provedene kroz ovaj vid participativnog budžetiranja.
Naime, tijekom prošle godine za sufinanciranje projekata osiguran je iznos od 750 tisuća kuna; 500 tisuća za komunalne, a 250 za društvene projekta. Tako su se krajem 2021. u samo posljednjih mjesec dana završili projekti poput uređenja stepeništa, prostorija i okoliša u Mjesnom odboru Mala Švarča, a dotad je već obnovljena stolarija na dvorišnom objektu, ugrađena peć na pelete, uređeno novo dječje i sportsko igralište..U Novom Centru, priređena je izložba, postavljena nova oglasna ploča, na dječjem igralištu postavljena nova igrala, itd..
Gradonačelnik Damir Mandić napomenuo je kako se kontinuirano prati rad te osluškuju potrebe mjesnih odbora i gradskih četvrti te se nastoji kroz male komunalne i društvene projekte biti na zavidnoj razini čemu je „KAKvart“ zasigurno pridonio. Kroz taj projekt podržano je u prvih pet godina 107 projekata u iznosu od 3,2 milijuna kuna.
Krajem 2021. Grad Karlovac je svojim građanima prvi put omogućio i sudjelovanje u kreiranju proračuna putem aplikacije „Moj proračun“ koja je dio platforme „Otvoreni Karlovac“ te je svima zainteresiranima dodatno osiguran i uvid u trošenje proračunskog novca.
Poreč: Brojni prijedlozi građana uvršteni u proračun, uskoro za sudjelovanje u raspodjeli gradskog budžeta dostupna i aplikacija
Tijekom protekle četiri godine gradonačelnik Poreča, Loris Peršurić i gradski pročelnici susretali su se s vijećima svih 10 mjesnih odbora kako bi se u prijedlog gradskog proračuna uključili projekti svakog od njih. Potom je prijedlog gradskog proračuna stavljan na javno savjetovanje na gradskim web stranicama putem kojeg su svoje prijedloge mogli slati svi zainteresirani građani. Nakon javnog savjetovanja, odrađena su i dva čitanja proračuna na sjednicama gradskog vijeća gdje su vijećnici imali priliku predati svoje amandmane prije izglasavanja proračuna.
I ove je godine u Poreču nastavljena slična praksa uključivanja građana u kreiranje gradskog proračuna, a osim osobnim dostavljanjem u gradsku pisarnicu i putem elektronske pošte, građani su prijedloge mogli dostaviti i preko službene FB stranice Grada Poreča. Pristigli su brojni konkretni i realni prijedlozi građana koji su predlagali ideje u različitim resorima, a Grad je u proračun uvrstio one koji su u njegovu djelokrugu posla, dok je u projekcije i programe ubacio ono što podrazumijeva suradnju s drugim institucijama.
Nedavno je također predstavljena i aplikacija Otvoreni grad koja predstavlja značajan iskorak u transparentnosti i digitalizaciji rada gradske uprave budući pruža mogućnost uvida u sve gradske isplate. Tu je i usluga Financijske kartice koja daje pregled plaćenih obveza i potrebne informacije za plaćanje računa putem 2D barkoda. Paralelno s uvođenjem usluga kroz spomenutu aplikaciju, Grad intenzivno radi i na digitalizaciji internih poslovnih procesa što doprinosi efikasnosti poslovanja u gradskoj upravi, a jedna od novosti je i slanje mjesečnih računa obveznicima plaćanja komunalne naknade preko elektroničke pošte. Također, putem Otvorenog grada učinit će se dostupnima i digitalni obrasci poput onog za sufinanciranje dopunskog zdravstvenog osiguranja, naknade za novorođenčad kao i praćenje predmeta u realnom vremenu, ali i aplikacija za slanje prijedloga za proračun umjesto dosadašnjem modela slanja mailom.
Uz Poreč možemo spomenuti i vrlo uspješan, zanimljivi zeleni projekt „Living Streets“ koji se također odvija u suradnji s građanima te se od njih traži i očekuje sudjelovanje; riječ je o projektu kojim se nastoje oplemeniti gradske ulice, stvoriti više prostora za šetače te smanjiti upotreba osobnih vozila i emisija CO2 i ostalih plinova. U sklopu provedbe ovog projekta, građanima je poslan upitnik koji su imali prilike ispuniti te dati svoj doprinos i mišljenje o tome na koji se način gradske ulice mogu transformirati i vratiti ljudima te pretvoriti u mjesto ugodnog druženja, naročito ljeti. Cilj je, u suradnji s građanima, kroz ovaj projekt ukazati na važnost javnog prostora u urbanim sredinama, poticati smanjenje korištenja osobnih vozila te, posljedično, utjecati na zdravlje i povećanje kvalitete života u gradu.
Pula: Jedan od pionira participativnog budžetiranja ove je godine napravio dodatni iskorak i proširio vremenski rok i način dostave prijedloga
Grad Pula jedan je od pionira participativnog budžetiranja te svoje građanstvo u ovu aktivnost uključuje na više načina; prvi su javne tribine, putem kojih se izražavaju mišljenja, daju prijedlozi ili naprosto iznose problemi s kojima se u svakodnevnom životu susreće. Tribine se organiziraju svake godine za sve mjesne odbore, a na njima u konstruktivnoj komunikaciji s građanima sudjeluju čelnici grada, pročelnici upravnih odjela te direktori i ravnatelji trgovačkih društva i ustanova u vlasništvu Grada Pule. Na taj se način šira javnost uključuje u proces donošenja odluka koje se tiču raspodjele zajedničkog, javnog novca te se informira po svim pitanjima od njena interesa. Osim putem tribina, prijedlozi se mogu uputiti i putem e-Konzultacija na web stranicama Grada Pule, web servisa proracun.pula.hr, elektroničkom poštom ili na fizičku adresu. Kada se govori o informiranju građana, svakako je važno spomenuti i brošuru „Proračun u malom“ koja se izrađuje svake godine i distribuira građanima na kućne adrese, a u kojoj na jednostavan i brz način svatko zainteresiran na jednom mjestu može pronaći sve važne informacije o proračunu, načinu prikupljanja sredstava te imati jasan pregled na što se sve sredstva izdvajaju.
Kako bi još snažnije animirali građane u kreiranju proračuna ove godine odlučeno je da se proširi vremenski raspon i način zaprimanja prijedloga pa je bilo omogućeno da se tijekom deset dana u rujnu, unutar pripadajućeg mjesnog odbora, iznesu prijedlozi. Pritom je Vijeće svakog mjesnog odbora organiziralo dežurstvo na način da jedan od članova Vijeća u sjedištu mjesnog odbora u naznačeno vrijeme zaprima prijedloge i primjedbe građana, odnosno sastavi bilješku o usmeno iznijetim prijedlozima.
Prijašnjih su godina javne tribine za građane pojedinog mjesnog odbora bile organizirane određenog jednog dana i određenog vremenskog trajanja. Novi način zaprimanja prijedloga daje građanima još više opcija, odnosno fleksibilniji je u pogledu načina i vremena zaprimanja prijedloga i mišljenja u mjesnim odborima na području grada.
Građani se pozivaju putem oglasnih ploča mjesnih odbora i drugim raspoloživim mjestima komunikacije, primjerice na društvenim mrežama, a sami termini zaprimanja prijedloga organizirani su, dakle, i u jutarnjim i popodnevnim satima, što dodatno daje mogućnost građanima da se organiziraju i zaista sudjeluju u kreiranju proračuna.
„Naša je želja u izravnoj komunikaciji s građanima čuti upite građana i predstavnika svih 16 mjesnih odbora na području Grada Pule-Pola i dobiti što kvalitetnije prijedloge i ideje, a na konkretna pitanja moći će dobiti odgovore predstavnika Grada ili trgovačkih društava. Nova pulska Gradska uprava na ovaj način uključuje građane koji imaju mogućnost dati sugestije što bi željeli da se realizira na području njihovog mjesnog odbora. Ovo je samo početak naše kvalitetne i kontinuirane komunikacije s građanima koju planiramo održavati tijekom cijele godine“, rekao je prilikom održavanja tribina gradonačelnik Pule Filip Zoričić.
Umag: Kroz participativno budžetiranje izgrađeni nogostupi, asfaltirane ceste, izrađena projektna dokumentacija..
Praksa participativnog budžetiranja u Umagu se provodi od 2019. godine, a građani se u proces mogu uključiti davanjem prijedloga putem e-maila. Pritom ne postoji određeni fiksni iznos kojeg građani sami raspoređuju već se svi prijedlozi koje je moguće realizirati i prihvaćaju, uzimajući u obzir pravne odnose, zrelost određenog projekta i slično.
Prošle godine, temeljem prijedloga građana, provedene su aktivnosti u vrijednosti od pola milijuna kuna, a neki od najznačajnijih prihvaćenih prijedloga građana su izgradnja nogostupa, asfaltiranje i uređenje oborinske odvodnje, pokretanje izrade projektne dokumentacije za izgradnju biciklističke staze, postavljanje rasvjete, itd..
Spomenimo i kako je u Umagu sredinom prošle godine predstavljena i 3D platforma na kojoj su građanima dostupni svi gradski projekti te omogućeno davanje ideja, sugestija i mišljenja o svakom od projekata obuhvaćenih Planom razvoja 2021.-2030. Kako je to pojasnio gradonačelnik Vili Bassanese, namjera je pokretanja ove platforme komunikacija s građanima, a svaki zaprimljeni prijedlog bit će upućen gradskim stručnim službama te uključen u analizu i obradu. Prema njegovim riječima, konačni cilj je zajedničkim snagama, željama i sinergijom Umag učiniti još razvijenijim, ljepšim i kvalitetnijim mjestom za sve te je prilikom predstavljanja platforme pozvao sugrađane na aktivno uključivanje u definiranje osnovnih projekata i investicija u narednom desetogodišnjem razdoblju. Riječ je o svojevrsnom zajedničkom projektu građana i lokalne vlasti, odnosno, svih onih koji žele graditi sustav budućnosti, preuzimajući ujedno i odgovornost za razvoj kvalitetnijih uvjeta života u svom gradu. 3D platforma dostupna je na službenoj web stranici Grada Umaga kao i na službenoj FB stranici, zainteresirani mogu u svakom trenutku imati uvid u trenutne i buduće projekte koji se ažuriraju u realnom vremenu, a pritom imaju mogućnost sudjelovanja u nadogradnji i modifikaciji budućih projekata.
Varaždin: Ove godine prvi put uveli participativno budžetiranje, ali i osigurali 150 tisuća kuna za participativni proračun namijenjen djeci i mladima
Građani Varaždina od ove godine prvi put su imali priliku sudjelovati u donošenju gradskog proračuna, što su objeručke prihvatili. Svoje ideje mogli su slati ispunjavanjem online obrasca, a taj isti obrazac dostaviti e-mailom, poštom ili osobno u kutiju u Gradskoj vijećnici uz koju su priloženi i tiskani obrasci.
Pristiglo je više od sto prijedloga, a gradonačelnik Neven Bosilj tom se prilikom zahvalio svima koji su se odazvali pozivu i dostavili svoje prijedloge. Dodao je kako je zadovoljan što su se građani zainteresirali budući da je Grad pokazao razumijevanje za njihove potrebe i spremnost realiziranja istih. Naglasio je kako će, u skladu s obećanjem, rad gradske uprave biti u potpunosti transparentan te će se svi prijedlozi objaviti na službenim mrežnim stranicama, što je i učinjeno. Među prijedlozima građana tako se nalaze uređenja kolnika, nogostupa i rupa na cestama, zamjena zastarjelih stalaka za bicikle, rekonstrukcija sportskog igrališta, izgradnja optičke mreže, postavljanje sprava za vježbanje, izgradnja teniskog terena, uređenje parkirališta, postavljanje rasvjete, itd..
Ovome dodajmo kako je Grad Varaždin osigurao i 150 tisuća kuna za participativni proračun namijenjen djeci i mladima, a na prijedlog Odbora za mlade Gradskog vijeća. Mladi će tim iznosom sami raspolagati, a cilj projekta je uključiti ih u procese kreiranja politika i donošenja odluka.
Makarska: Građani pokazali velik interes za sudjelovanjem u donošenju proračuna, odabrano 48 prijedloga
I građani Makarske ove su godine prvi put dobili mogućnost sudjelovanja u formiranju gradskog proračuna. Interes i odaziv bio je više nego izvrstan, a pristiglo je 276 prijedloga od kojih će se 48 realizirati u ovoj godini. Na raspolaganju je iznos od milijun kuna koji će se, proporcionalno broju stanovnika, podijeliti po mjesnim odborima odnosno Ratac – Zelenka 180.000,00 kuna, Veliko Brdo 112.000,00 kuna, Istok – Dugiš 168.000,00 kuna, Centar 114.000,00 kuna, Bidol – Vrpolje 141.000,00 kuna, Plaža – Sinokoša 122.000,00 kuna i Bili Brig – Gorinka 163.000,00 kuna.
Neki od izglasanih prijedloga su postavljanje prometnih ogledala i znakova, postavljanje klupa, prosijecanje potoka, asfaltiranje ceste, LED rasvjeta, oslikavanje murala, prilagođavanje rampe, sadnja stabala na dječjem igralištu, postavljanje ograde, i sl.
Gradonačelnik Zoran Paunović ovom je prilikom najavio i povećanje dostupnog iznosa u budućnosti te naglasio kako se važnost projekta ne može mjeriti isključivo kroz financijska sredstva jer je od iznimne vrijednosti i sam interes građana te njihovo uključivanje u donošenje odluka.
Zadar: Mogućnost participativnog budžetiranja dobili i Zadrani te kroz projekt „KVARTipo“ predložili 771 malu komunalnu akciju
I Grad Zadar s praksom participativnog budžetiranja započeo je krajem prošle godine, a građani su priložili 771 prijedlog malih komunalnih investicija. Projekt „KVARTipo“ tako je uspješno startao i motivirao građane na sudjelovanje u donošenju odluka kao i stvaranje kvalitetnijih uvjeta života u svojim kvartovima. Ukupan budžet cjelokupnog projekta iznosi četiri milijuna kuna, a za mjesne odbore na raspolaganju je od 30.000 kn za najmanje pa do 300.000 kn za najveće mjesne odbore.
„Pristiglo je jako puno konkretnih, potrebnih i dobro osmišljenih projekata. Veliki broj prijedloga ulazi u ovaj projekt u smislu budžeta, trajanja realizacije i razina nadležnosti što znači da su građani vrlo brzo prihvatili našu inicijativu i shvatili smisao projekta. Hvala im što su odlučili sudjelovati u tako velikom broju već u prvoj godini provedbe i pokazali da itekako žele participativnu demokraciju te izravno odlučivati kako se troši dio proračunskog novca. Naša je obaveza da sve izglasane projekte i realiziramo“, poručio je ovom prilikom gradonačelnik Branko Dukić.
Građani Zadra svoje su prijedloge mogli dostaviti osobno i ubaciti obrazac u priloženu kutiju u Gradskoj upravi, poštom, putem e-maila, online obrasca ili platforme eZadrani. Najviše ideja prijavljeno je putem online obrasca, zatim emaila, potom osobne dostave ili pošte, a ostali prijedlozi stigli su preko platforme eZadrani. Nepotpuno je bilo tek 28 prijedloga zbog čega, nažalost, nisu mogli konkurirati za financiranje. (Vedrana Humski)
