Pobjednici ovogodišnjeg izbora za Najbolji grad kojeg organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom i agencijom Ipsos bit će proglašeni krajem listopada.

U završnicu proglašenja najboljeg srednjeg grada za gospodarstvo  gospodarstvu, izbora kojeg zajednički organiziraju Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos, ušao je pobjednik iz 2018. i 2019. godine, Grad Sveta Nedelja, a uz njega u izboru su Kastav, Poreč, Rovinj i Umag. Rovinj i Umag već treću godinu ulaze u izbor za najbolji grad u kategoriji gospodarstvo, a prije dvije godine na tom popisu bio je i Poreč.

 Ovogodišnji pobjednici bit će proglašeni krajem tekućeg mjeseca.

Pri izračunu najboljih gradova u ekonomskoj kategoriji korišteni su konsolidirani izvještaji gradova o izvršenju proračuna dobiveni od FINA-e te podaci Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva regionalnog razvoja, Hrvatskoj zavoda za zapošljavanje te Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Kastav: 100 tisuća kuna potpora poduzetnicima, u suradnji s HBOR-om kreditni potencijal težak 6 milijuna kuna

Kastav je grad bez prireza, a u ostalim promatranim kategorijama, u top pet gradova je po najmanjoj stopi siromaštva – 9,2 posto, u top deset u kategoriji Prosječni dohodak po stanovniku – 35.380 kuna i u top 15 u kategoriji Pokrivenost ukupnih rashoda ukupnim prihodima – 1,036.

Aduti Kastva u Primorskoj-goranskoj županiji za pobjedu u konkurenciji srednjih gradova u gospodarstvu su, među ostalim, osigurani kreditni potencijal od šest milijuna kuna za subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite uz pomoć Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR)  te bespovratne potpore za poduzetnike početnike u gradu s ukupnim fondom od 100 tisuća kuna.
Kako objašnjavaju u Gradu, dodjeljivat će se potpore kroz mjere subvencioniranja inicijalnih troškova pokretanja gospodarske aktivnosti poduzetnika početnika, potom kroz mjeru sufinanciranja nabave i ugradnje opreme i strojeva, te kroz mjeru subvencioniranja uvođenja IT sustava i aplikacija u poslovanje. Kroz ove tri mjere ukupno će biti na raspolaganju 100 tisuća kuna. Prva mjera podrazumijeva bespovratnu potporu poduzetnicima početnicima za nabavu informatičke opreme i uvođenje IT sustava, za nabavu opreme, strojeva i alata za rad te za izradu internetske stranice, vizualnog identiteta tvrtke. Ove godine dodana je i četvrta mjera, subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite uz pomoć HBOR-a, s obzirom na to da je Grad Kastav sklopio ugovor o poslovnoj suradnji sa svrhom financiranja poduzetništva na području Kastva. Temeljem takvog ugovora HBOR će prihvatljivim korisnicima osigurati kreditna sredstva izravno ili putem poslovne banke, a Grad će proračunom osigurati sredstva za subvenciju kamate na poduzetničke kredite. Ukupni kreditni potencijal je 6 milijuna kuna

Grad Kastav je na visokom četvrtom mjestu po zapošljavanju prema podacima Državnog zavoda za statistiku koji je izašao s konačnim podacima o zaposlenosti za ožujak 2019. godine. ‘Ovi podaci zaista vesele jer pokazuju da smo na dobrom putu s privlačenjem novih ulaganja. Između ovih rezultata i realnog trenutka je izbila pandemija koronavirusa, no Grad Kastav nastavio je s poticajima poduzetnicima i brzo reagirao s olakšicama u najtežim trenucima „lockdowna“ kako bi se umanjile negativne posljedice korona krize. Zahvaljujući novim investicijama, poput početka rada novog trgovačkog centra Plodine u Kastvu gdje je otvoreno 45 novih radnih mjesta, i gradnje četiri nove hale u Radnoj zoni Žegoti, i dalje očekujemo ovako dobre statističke pokazatelje unatoč krizi’, kazao je gradonačelnik Kastva, Matej Mostarac.

Projekt „Kastav Smart Start“, prijavljen u lipnju 2019. godine, čeka još samo potpisivanje ugovora. Cilj projekta je stvaranje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva, pogotovo u zelenim tehnologijama u Gradu Kastvu koji će se ostvariti provođenjem aktivnosti stručne i savjetodavne podrške poduzećima uz raniju aktivnost unaprjeđenja infrastrukture u okviru koje bi se takve usluge pružale. Projekt se sufinancira sredstvima EU-a iz Europskog fonda za regionalni razvoj; sufinanciranje u iznosu od 84,99%, a ukupna vrijednost projekta je 3.749.942,07 kuna.

 „Kastav Smart Start“ je projekt čijom se provedbom nastoji pružiti mogućnosti kako novoosnovanim, tako i postojećim tvrtkama mikro, malog i srednjeg poduzetništva da svoje potencijale i ideje lakše realiziraju u okviru novopokrenutog start-up inkubatora, odnosno ostvariti utjecaj na razvoj poduzetničke kulture te stvoriti poticajno okruženje za samozapošljavanje i podizanje radnih kompetencija za zapošljavanje.

Inkubator će imati salu za sastanke, poslovni prostor i prostor za druženje. Edukacija i savjetovanje bit će dostupni i za fizičke osobe koje se žele odvažiti na poduzetnički pothvat.

Poreč: Nemaju prirez, u vrhu po ostvarenoj dobiti poduzetnika, zaposlenosti i broju obrtnika

 Poreč je također Grad bez prireza, u vodećih pet gradova je u kategorijama Prosječna zaposlenost per capita – 0,43 i kategoriji Broj obrtnika na 1.000 stanovnika (56). U vodećih deset je pak u kategoriji Prosječni dohodak po stanovniku, a koji iznosi 37.540 kuna.

Među ključnim adutima u finalu za najbolji grad za gospodarstvo svakako su iznimna postignuća gradskih pouzetnika kao i snažne infrastrukturne investicije koje su poduzete u Poreštini posljednjih godina.
Nešto više od 1.400  porečkih poduzetnika, u razdoblju do krize uzrokovane koronavirusom, zapošljavalo je gotovo 11 tisuća ljudi, odnosno, svaku šestu osobu u Istri, a a u razdoblju od nekoliko godina otvorili su 2000 cjelogodišnjih novih radnih mjesta. Neto dobit poduzetnika iz Poreča lani je bila druga u zemlji. Kada su u pitanju infrastrukturne investicije u Poreštini, izdvajaju se, po veličini ulaganja i strateškoj važnosti, pročistač otpadnih voda vrijedan pola milijardi kuna i projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina Červar Porat-Bašarinka.

Stav Grada Poreča je da se poticajnu investicijsku klimu na lokalnoj razini potiče prvenstveno stvaranjem uvjeta za investicije i razvoj, a to su prometna i komunalna infrastruktura, poduzetničke zone, poduzetnički inkubator itd. Međutim, ono što je svakako utjecalo na to da se Poreč toliko razvija je ulaganje i u kvalitetu života, društvenu infrastrukturu i programe, nadstandarde po kojima je prepoznatljiv.

Poduzetnike se podupire raznim direktnim i indirektnim mjerama od direktnih financijskih potpora, subvencioniranih prostora u Poduzetničkom inkubatoru, opremljenih poduzetničkih zona do raznih edukacija i programa promicanja poduzetništva. Može se reći da se mjere za razvoj poduzetništva i poticaji za investiranje zapravo u gradskom proračunu provode kroz sve upravne odjele jer svi oni na određen način sudjeluju u pripremi i provedbi raznih programa i projekata kojima se stvara poticajno poslovno okruženje u Poreču. Za potencijalne investitore redovito se priprema Katalog investicijskih projekata u kojima se nastoji na zanimljiv i privlačan način prezentirati porečki investicijski potencijal, a Katalog se ažurira i prezentira kroz razne kanale u Hrvatskoj i inozemstvu. Poduzetnici se u Poreču slušaju svakodnevno, i Grad im želi biti važan i pouzdan partner u poslovanju, zato se sada u ovo vrlo izazovno doba prilagođava njihovim potrebama i donosi posebne mjere za pomoć poduzetnicima.

Na samom početku izbijanja epidemije koronavirusa svi su istarski gradovi i Županija jednoglasnom odlukom donijeli niz mjera pomoći za gospodarstvenike, ali i dogovorili financijsku pomoć u okviru nabave zaštitne opreme i ostalih potrebnih sredstava za zdravstvene djelatnike, u iznosu od 2 milijuna kuna. Kako je Grad Poreč bio vrlo brz i odmah je u ožujku donio konkretne mjere – od mogućnosti besplatnog širenja terasa, do otpisa plaćanja komunalnog doprinosa, najma poslovnih prostora, plaćanja poreza na potrošnju, plaćanja naknade za uređenje voda te je dopuštena odgoda naplate za spomeničku rentu i koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru. Naravno, u krizi lokalne samouprave mogu pomoći unutar svojih okvira, te je bila vrlo važna i potpora države.

Pozitivna gospodarska kretanja na području Grada Poreča, iskazana su u osjetnom povećanju poreznih prihoda u 2018. godini u odnosu na prethodnu godinu (8% odnosno 5,8 mil.kn), a koji su se evidentirali ponajviše kroz povećane prihode od poreza na dohodak (+6% odnosno 2,3 mil.kn) i poreza na promet nekretnina (+37% odnosno 4,6 mil.kn,) te u povećanju prihoda od komunalnog doprinosa (+35% odnosno 5,7 mil.kn), što je rezultiralo povećanjem redovnih prihoda poslovanja Grada od 10% odnosno za 15,1 mil.kn.

Grad je u cilju poticanja ulaska žena u poduzetništvo odlučio poduzeti i uvesti određene mjere i novitete. Krenulo je prošle godine s organizacijom jedne aktivnosti, u sklopu Mjeseca poduzetništva u Poreču u suradnji s Women in Adria, kada je organiziran Networking breakfast za žene kako bi se pomogao ženama poduzetnicama da se međusobno upoznaju, umreže i informiraju. Nakon toga ove je godine Poreč postao prvi grad Hrvatskog primorja koji se priključio projektu „Grad prijatelj ženskog poduzetništva“ u suradnji sa Ženskim poduzetničkim centrom iz Zagreba. U okviru tog projekta se u Poreču tijekom godine održava Poduzetnička akademija prvenstveno namijenjena ženama. Također, organizirano je sudjelovanje porečkih poduzetnica na Međunarodnom kongresu i Sajmu koji se ove godine na Međunarodni dan žena održao u Zagrebu i koji je najveća i temeljna aktivnost spomenutog projekta. Tom prilikom, pet porečkih poduzetnica imale su priliku informirati se, educirati i promovirati svoje proizvode i usluge. Kako bi potaknuo razvoj ženskog poduzetništva Grad je ove godine u svoj Program poticanja poduzetništva, uveo novine vezane za žene poduzetnice.

Rovinj: Godinama bez  zaduživanja

Rovinj se izdvaja ponajprije po tome što se godinama nije zaduživao. A u vodećih pet gradova je u tri kategorije – Prosječni dohodak po stanovniku – 39.438 kuna, Prosječna zaposlenost per capita – 0,34 i Broju obrtnika na 1.000 stanovnika – 50.

Sveta Nedelja: Ukinuli prirez, smanjili poreze I komunalne naknade I privukli investiture

Pobjednik iz prethodne dvije godine u kategoriji srednjih gradova, Sveta Nedelja, Grad je bez prireza i bez zaduženja nekoliko godina zaredom te je u vodećih pet gradova po dohotku stanovnika (43.803 kune) I prosječnoj zaposlenosti per capita.

Prema podacima FINA-e Sveta Nedelja je lani bila četvrti grad u zemlji po ostvarenoj neto dobiti tamošnjih poduzetnika.

Jedan od izuzetno važnih poteza za tamošnje poduzetnike bilo je prošlogodišnje ukidanje prireza koji je iznosio 6 posto te komunalne naknade za hotele, kampove i apartmanska naselja koja je ranije iznosila 1,5 posto.

Tim se potezom Grad odrekao 7 milijuna kuna u proračunu, ali su investitorima omogućili višemilijunske uštede. Poreznim rasterećenjem povećali su broj novih investicija i prihode od poreza na dohodak, pa je tako kompenziran manjak u proračunu.

‘Ukidanjem poreza na potrošnju i komunalne naknade za hotele i kampove potaknuli smo investicije i zapošljavanje u području turizma i ugostiteljstva, dok je ukidanje prireza rezultiralo većim plaćama naših sugrađana i manjim davanjima za poslodavce.  Sveta Nedelja je najbolji primjer kako se dobrim upravljanjem i odgovornim trošenjem novca građana mogu smanjiti porezi i parafiskalni nameti, a sve kako bi se dodatno rasteretili građani i gospodarstvo te postigli željeni učinci – povećanje ulaganja, proizvodnje i zaposlenosti te bolje plaće i mirovine za sugrađane’, ponovio je u nekoliko navrata gradonačelnik Dario Zurovec.

Politika vodstva grada je porezno rasterećenje, kroz njihovo smanjenje ili ukidanje, umjesto davanja potpora. Od ove su godine komunalne naknade smanjene i za 90 posto građana u rasponu od 2 do 30 posto. Smanjeni su i paušalni porezi za male iznajmljivače na minimalnih 150 kuna po krevetu ili smještajnoj jedinici u kampu. Ukinut je nadalje  komunalni doprinos za proizvodne djelatnosti, kreativne industrije (IT sektor, marketing, dizajn, moda, R&D…), financijski sektor, kulturu, obrazovanje, zdravstvo, sa 40 na 0 kn/m3, a poslovni objekti koji su u kategoriji navedenog oslobođenja ne plaćaju komunalnu naknadu u prvoj godini poslovanja. Nadalje, ukinut je komunalni doprinos za stanogradnju za gradnju 3 ili više stanova, za 50 posto je smanjen za  gradnju 1-2 stana. a za gradnju niskoenergetskih kuća za 80% i gradnju pasivnih kuća za 90%.

Zbog oslobađanja plaćanja komunalnih doprinosa, kod primjerice gradnje poduzetničkih hala, mogu se uštedjeti višemilijunski iznosi, što je ulagačima izuzetno privlačno. Štoviše, ta je mjera i bila puno prihvačenija nego ukidanje prireza. Grad je i ukinuo i naknade za taxi dozvole. Grad sufinancira kamatu na poduzetničke kredite za investicije od ukupno 6 posto.

Istodobno, provodi  velike infrastrukturne projekte koji će pridonijeti većoj kvaliteti i standardu života za građane, ali i prometnoj povezanosti što će olakšati poslovanje poduzetnicima.

Grad ima i četiri poduzetničke zone, a peta se gradi. U Gradu su u potpunosti usklađene zemljišne knjige i katastar, odnosno, imovinsko pravni odnosi su čisti, pa je i ulaganje olakšano.

Od početka pandemije koronavirusa poduzete su mjere za pomoć gospodarstvu, pa je tako primjerice, ukinuta naplata javnih površina i najma javnih prostora na 3 mjeseca, obustavljene su ovrhe, naplate komunalnih naknada za poslovne subjekte na tri mjeseca…

Umag:  Samo lani uložili 15 milijuna kuna u infrastrukturu poduzetničke zone, raznim poticajima privlače se ulagači

Umag je također u rangu gradova koji nisu nekoliko godina zaredom zaduženi, a u pet vodećih gradova su po broju obrtnika na 1.000 stanovnika (47), te po prosječnom dohotku po stanovniku  (35.107 kuna) i prosječnoj zaposlenosti per capita (0,29).

U posljednjih 10 godina Grad Umag kontinuirano ulaže u održivi razvoj gospodarstva. Financijska i gospodarska stabilnost Grada Umaga, kažu u Gradu, ostvaruje se zahvaljujući ujednačenoj zastupljenosti proizvodne i prerađivačke industrije, turizma, uslužnih i financijskih djelatnosti, kao i poljoprivrede i ribarstva. Cjelokupni gospodarski razvoj Grada Umaga definiran je strategijom razvoja te programom poticanja razvoja poduzetništva.

Umag je bio prvi grad u Istri koji je izgradnjom plinske mreže osigurao jeftinije ulazne troškove za gospodarstvenike te ujedno očuvao održivi okoliš i utjecao pozitivno na zdravlje građana. Intenzivno se radi na izgradnji potrebne komunalne infrastrukture u poduzetničkim zonama te osiguravanju poticajnih sredstava i mjera za poduzetnike.

‘Svakako možemo istaknuti kako je u 2019. godini  uloženo gotovo 15 milijuna kuna samo u infrastrukturu poduzetničke zone Ungarija koja će gospodarstvenicima i poduzetnicima omogućiti održiv razvoj, uz minimalne troškove. Izgradnjom druge velike servisno-uslužne zone Marketi, omogućeno je pokretanje važnih uslužnih gospodarskih aktivnosti te otvaranje 300 novih radnih mjesta. Poduzetnici ostvaruju pravo na povlaštene kupoprodajne cijene nekretnina od 10 EUR/m2 u poduzetničkoj zoni. Nadalje, Grad Umag svojim gospodarstvenicima nudi potpore i subvencije u svrhu razvoja već postojećih tvrtki i obrta, pomoći pri otvaranju novih tvrtki ili obrta, pomoći pri uvođenju inovacija u proizvodnji, pomoći za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekata te subvencija za podizanje standarda kvalitete, osposobljavanja, prekvalifikacije i doškolovanja, kao i nabavu dugotrajne imovine koja je namijenjena isključivo za obavljanje pretežite djelatnosti.’ – kažu u Gradu Umagu i dodaju da u svrhu   pomaganja zakupnicima poslovnih prostora i zadržavanju radnih mjesta, već godinama provode i mjeru smanjenja mjesečnih zakupnina za 20%, i to u razdoblju predsezone. (Lidija Kiseljak, Vedran Marjanović/Jutarnji list)