U Republici Hrvatskoj četiri su grada u kojima je sjedište imalo između 26 i 50 poduzetnika, u 20 gradova sjedište je imalo 50 do 100 poduzetnika, a više od 100 poduzetnika ima sjedište u 104 grada, od čega više od 1.000 poduzetnika nalazimo samo u 17 gradova, među kojima su i gradovi koji nisu županijska središta: Pula – Pola (3.068), Velika Gorica (1.768), Samobor (1.448), Poreč – Parenzo (1.432) i Umag – Umago (1.085). Među prvih 10 gradova prema ukupnim prihodima poduzetnika dva su grada s relativno malim brojem poduzetnika, Sveta Nedjelja s 920 poduzetnika i 12,9 mlrd. kuna ukupnih prihoda i Vukovar s 560 poduzetnika i s nešto manje od 10,1 mlrd. kuna. Pokazuju to novi podaci FINA-e.
Promatrano prema sjedištu poslovanja, u gradovima je u Republici Hrvatskoj u 2019. godini bilo 113.593 poduzetnika (83,4%), a preostalih 22.667 poduzetnika (16,6%) imalo je sjedište u jednoj od 428 općina.
Prema broju poduzetnika na prvom je mjestu Zagreb s 45.608 poduzetnika (33,5%), a slijede Split sa 7.798 (5,7%) i Rijeka s 5.020 poduzetnika (3,8%). Gradovi s najmanjim brojem poduzetnika su Vrlika s 26 poduzetnika, Otok (kod Vinkovaca) sa 44 poduzetnika i Hrvatska Kostajnica sa 46 poduzetnika.
U Republici Hrvatskoj četiri su grada u kojima je sjedište imalo između 26 i 50 poduzetnika, u 20 gradova sjedište je imalo 50 do 100 poduzetnika, a više od 100 poduzetnika ima sjedište u 104 grada, od čega više od 1.000 poduzetnika nalazimo samo u 17 gradova, među kojima su i gradovi koji nisu županijska središta: Pula – Pola (3.068), Velika Gorica (1.768), Samobor (1.448), Poreč – Parenzo (1.432) i Umag – Umago (1.085).
U 2019. godini kod 113.593 poduzetnika sa sjedištem u jednom od 128 gradova, bilo je 836.104 zaposlenih, u odnosu na 781.494 koliko ih je bilo 2018. godine. I kod poduzetnika sa sjedištem u gradovima broja zaposlenih je porastao za 7,0%.
Prosječno je kod poduzetnika registriranih u gradovima bilo 7,4 zaposlenih dok je kod poduzetnika koji su registrirani u nekoj općini bilo u prosjeku 5,9 zaposlenih.
Relativno mala razlika u prosječnom broju zaposlenih kod poduzetnika sa sjedištem u gradovima u odnosu na poduzetnike sa sjedištem u općinama rezultat je velikog broja poduzetnika bez zaposlenih koji su većinom registrirani u gradovima (33.690 poduzetnika bez zaposlenih je registriran u gradovima, dok je 6.408 poduzetnika bez zaposlenih registrirano u općinama). Najveći broj poduzetnika bez zaposlenih u nominalnom iznosu imao je Zagreb sa 14.043, na drugom mjestu je Split s 2.360, a na trećem mjestu je Rijeka s 1.359 poduzetnika bez zaposlenih.
Najveći udio poduzetnika bez zaposlenih u ukupnom broju poduzetnika, imao je Supetar na Braču (56,6%), na drugom mjestu su Buje (51,6%), a na trećem mjestu je Rovinj (49,3%). Kod općina najveći je udio poduzetnika bez zaposlenih u općini Donji Lapac (85,7%) u Ličko-senjskoj županiji, općini Donji Kraljevec (85,3%) u Međimurskoj županiji i općini Sutivan (83,2%) u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Poduzetnici sa sjedištem u jednom od 128 gradova ostvarili su u 2019. godini ukupne prihode u iznosu od 710,4 mlrd. kuna što čini udio od 89,2% u ukupnim prihodima poduzetnika u RH.
Među prvih 10 gradova prema ukupnim prihodima poduzetnika dva su grada s relativno malim brojem poduzetnika, Sveta Nedjelja s 920 poduzetnika i 12,9 mlrd. kuna ukupnih prihoda i Vukovar s 560 poduzetnika i s nešto manje od 10,1 mlrd. kuna. Tom su rezultatu u Svetoj Nedelji najviše doprinijela dva društva, MEDICAL INTERTRADE d.o.o. s 1,88 mlrd. kuna i SANCTA DOMENICA d.o.o. s 845,9 milijuna kuna, a u Vukovaru PRVO PLINARSKO DRUŠTVO d.o.o. sa 7,1 mlrd. kuna ukupnih prihoda.
Top 10 gradova i 10 općina prema ukupnim prihodima poduzetnika u 2019. g. (iznosi: u tisućama kuna)
| Rang | Naziv grada | Broj
poduzetnika |
Ukupni
prihodi |
Rang | Naziv općine | Broj
poduzetnika |
Ukupni
prihodi |
| 1. | Zagreb | 45.608 | 399.898.534 | 1. | Stupnik | 222 | 5.654.649 |
| 2. | Split | 7.798 | 27.187.766 | 2. | Rugvica | 179 | 2.302.516 |
| 3. | Rijeka | 5.020 | 20.321.206 | 3. | Hum na Sutli | 85 | 2.067.449 |
| 4. | Osijek | 3.249 | 15.254.405 | 4. | T Bartolovečki | 134 | 1.927.596 |
| 5. | Varaždin | 2.091 | 15.157.089 | 5. | Darda | 93 | 1.682.824 |
| 6. | Velika Gorica | 1.768 | 13.967.904 | 6. | Matulji | 533 | 1.551.287 |
| 7. | Sveta Nedjelja | 920 | 12.177.884 | 7. | Poličnik | 97 | 1.532.227 |
| 8. | Vukovar | 560 | 10.064.952 | 8. | Dugopolje | 142 | 1.524.757 |
| 9. | Zadar | 2.948 | 8.833.826 | 9. | Brdovec | 263 | 1.516.648 |
| 10. | Čakovec | 1.379 | 8.049.322 | 10. | Jalžabet | 55 | 1.344.392 |
| Ukupno | 71.341 | 530.912.888 | Ukupno | 1.803 | 21.104.345 | ||
| Udio u RH u % | 52,4 | 66,7 | Udio u RH u % | 1,3 | 2,7 | ||
| Udio u 128 gradova u % | 62,8 | 74,7 | Udio u 428 općina u % | 8,0 | 24,6 | ||
Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja
Kod poduzetnika registriranih u jednom od 128 gradova, iskazana je neto dobit u iznosu nešto manjem od 28 mlrd. kuna, što je povećanje od 1,4% u odnosu na 2018. godinu.
Poduzetnici sa sjedištem u gradovima ostvarili su prihode od izvoza u iznosu od 130,2 mlrd. kuna što je 5,3% više u odnosu na 2018. godinu. Poduzetnici čije je sjedište u jednoj od općina ostvarili su prihode od izvoza u iznosu od 21,2 mlrd. kuna, što je 7,3% više u odnosu na 2018. godinu. Udio poduzetnika sa sjedištem u gradovima u ukupnim prihodima od izvoza poduzetnika u RH je 94,5%, a poduzetnika sa sjedištem u općinama 5,5%
Prihod po zaposlenom kod poduzetnika registriranih u gradovima iznosio je 850 tisuća kuna dok je kod poduzetnika registriranih u općinama iznosio 642 tisuće kuna.
Poduzetnici sa sjedištem poslovanja u gradovima obračunali su prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 5.946 kuna što je 19,0% više od prosječne mjesečne neto plaće kod poduzetnika koji posluju u općinama (4.996 kuna) i 2,3% više u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću na razini svih poduzetnika RH (5.815 kuna).
Izneseni prikaz polarizacije hrvatskih poduzetnika i broja zaposlenih ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta. Poznato je kako su sjedišta velikih javnih državnih tvrtki (HŽ, Hrvatska pošta, HEP, Hrvatske šume, Hrvatske vode i dr.) kao i velikih trgovačkih lanaca, redom u Zagrebu te se njihovi financijski rezultati i broj zaposlenih evidentiraju upravo u tom gradu odnosno županiji, a ne i u drugim gradovima i općinama, u kojima se također obavlja manji ili veći dio njihovih poslovnih aktivnosti. (Fina, L.K.)
