„Danas je Krk po brojnim mjerljivim parametrima u vrhu najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj, Grad iz kojeg ljudi ne iseljavaju, u kojem je natalitet u porastu, u kojem se dobro živi. Meni su uvijek najveći prioritet bili djeca i mladi, kao i zauzimanje za ljude kojima je potrebna pomoć zajednice i njihovo uključivanje u društveni život grada.“
Uoči ovogodišnjeg izbora za Najbolji grad, kojeg organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom i Agencijom Ipsos, donosimo serijal intervjua s najdugovječnijim gradonačelnicima u Hrvatskoj. Svakog tjedna predstavit ćemo jednog od njih – ljude koji su desetljećima svojim radom i odlukama krojili izgled i kvalitetu života u svojim sredinama. Prvi među njima je Darijo Vasilić, gradonačelnik Krka, koji ovu dužnost obnaša još od 1993. godine. Na svibanjskim lokalnim izborima trijumfirao je uz potporu 87,4 posto glasova birača, ostvarivši najbolji rezultat prvog kruga u Hrvatskoj i time dodatno učvrstio status gradonačelnika s najduljim stažem u državi. Pod njegovim vodstvom Krk je postao jedan od najuspješnijih gradova u zemlji, s brojnim titulama osvojenim na izboru za Najbolji grad, posebno u kategorijama kvalitete života i gospodarstva. U razgovoru za naš portal govori o izazovima početaka lokalne samouprave, najvećim postignućima te planovima za daljnji razvoj. Posebno ističe ulaganja u djecu, mlade i socijalne programe, ali i činjenicu da je Krk danas prvi hrvatski otok s prestižnim zero waste certifikatom. Vasilić naglašava kako je za uspjeh presudna dobra priprema projekata i ulaganje u ljude, a mladim kolegama gradonačelnicima poručuje da ključ dugovječnosti leži u jednostavnosti, dostupnosti i u tome da se uvijek ostane blizak svojim građanima.
Gospodine Vasiliću, koje trenutke ili možda čitave mandate u svom gradonačelničkom stažu biste izdvojili kao najzahtjevnije i najizazovnije i zbog čega?
Najzahtjevnije je bilo na samom početku, a to je u mom slučaju 1993. godine, iako grad Krk nije direktno bio izložen ratnim stradanjima, brojni otočani su bili na ratištu, vladala je neizvjesnost i briga za najmilije. To su bili počeci stvaranja lokalne samouprave u Hrvatskoj, centralizirana država koja nije prepuštala nadležnosti i sredstva gradovima i nije dopuštala autonomiju lokalne samouprave u upravljanju lokalnim resursima.
Na što ste najponosniji? Koje projekte i rezultate koje ste realizirali na čelu Grada smatrate najznačajnijima i zašto?
Završili smo puno kapitalnih projekata, škola, dvorana, dječjih vrtića i jaslica, dječjih igrališta i cesta. Danas je Krk po brojnim mjerljivim parametrima u vrhu najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj, Grad iz kojeg ljudi ne iseljavaju, u kojem je natalitet u porastu, u kojem se dobro živi. Meni su uvijek najveći prioritet bili djeca i mladi, kao i zauzimanje za ljude kojima je potrebna pomoć zajednice i njihovo uključivanje u društveni život grada.
Gdje još uvijek ima potencijala za napredak i poboljšanje, što mislite da u Vašem Gradu još treba napraviti, a još uvijek to niste ostvarili?
Otvoriti mogućnosti za zapošljavanje visoko obrazovanih kadrova, novi iskorak u razvoju civilnog društva, razvoj dodatnih sadržaja i standarda u društvenim djelatnostima i čitav niz novih kapitalnih projekata, kao što su rekonstrukcija krčke luke i izgradnja novog lukobrana, gradski muzej i multimedijalni kulturni centar, sportski projekti i bazen za vaterpolo i najvažniji projekt izgradnja novog mosta i magistrale, jer danas protočnost prometa na državnoj cesti i mostu ugrožava kvalitetu života na otoku.
Usporedite nam ukratko Grad Krk prije nego ste preuzeli gradonačelničku dužnost i danas – koje su ključne razlike i po čemu je Krk danas bolje mjesto za život?
Najveće razlike su u izgrađenoj komunalnoj i društvenoj infrastrukturi. Danas pokrivamo vodovodnom mrežom 100% adresa s najmanjim gubicima od svih vodovoda u Hrvatskoj, EU sredstvima izgrađena je odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda u svim priobalnim naseljima, primarnom selekcijom otpada, sortirnicom i kompostanom dostigli smo 60% razvrstavanja i prvi smo otok u Hrvatskoj nagrađeni zero waste certifikatom, izgradili smo optičku infrastrukturu do 12.000 adresa, čime smo omogućili konkurentno poslovanje našem gospodarstvu. Izgradili smo škole i vrtiće, omogućili jednosmjensku nastavu i svim mališanima mjesto u jaslicama i vrtiću. Sve to rezultiralo je razvojem gospodarstva, novim radnim mjestima i kontinuiranim rastom broja stanovnika, u odnosu na postojeći broj stanovnika, najvećim u Hrvatskoj.
Koliko je danas, u eri digitalizacije i bespovratnih sredstava, lakše upravljati gradom nego što je to bilo kad ste tek postali gradonačelnik? Koje su ključne razlike?
Dobro upravljanje i odlučivanje se temelji na prikupljenim informacijama i analizama, a danas Grad Krk raspolaže s dobrim informatičkim rješenjima, uvodimo umjetnu inteligenciju kojom puno brže i jednostavnije provodimo lokalne projekte i programe. Danas uspješnost u realizaciji kapitalnih projekata ne ovisi više o političkoj podobnosti i zavičajnim vezama, kao na početku mojih mandata, već isključivo o kvaliteti i dobroj pripremi. Ulaganjem u ljude koji vode projekte, Grad Krk je na nacionalnoj ljestvici, koja prikazuje iznos povučenih sredstava iz EU fondova po stanovniku, ostvario je 629,22 eura per capita, što ga svrstava na prvo mjesto u Republici Hrvatskoj i u 2024. godini povukao je ukupno 4.288.740,04 eura iz EU fondova, čime je značajno premašio nacionalni prosjek koji iznosi 100,09 eura po stanovniku.
I na kraju, koja je Vaša poruka i savjet mlađim kolegama gradonačelnicima, što je ključ uspjeha i dugovječnosti na poziciji gradonačelnika?
Stara je mudra izreka: „daj čovjeku vlast, da vidiš kakav je“. Ako i nakon pobjede na izborima ostanete isti, jednostavni, dostupni, normalni i ako živite s problemima grada i građana i pronalazite rješenja, pronašli ste i ključ za sljedeći mandat. (V.H.)
