Od mogućnosti zaposlenja, mjesta u vrtiću i dostupnog prijevoza do kulturnih i sportskih sadržaja – u najobuhvatnijoj kategoriji našeg izbora vrednujemo koliko gradovi pružaju svojim stanovnicima i čime im olakšavaju svakodnevicu. Koji će ponijeti ovogodišnje naslove najboljih gradova za život, doznat ćemo 21. listopada na dodjeli priznanja u Šibeniku.
Zagreb, Poreč i Biograd na Moru brane prošlogodišnje naslove najboljih gradova za život, a za pobjedu u najobuhvatnijoj kategoriji našeg izbora natječe se ukupno 15 finalista, odnosno po pet malih, srednjih i velikih gradova. Među velikim gradovima naslov Zagrebu pokušat će preuzeti Dubrovnik, Samobor, Velika Gorica i Varaždin. Poreč među srednjim gradovima za konkurente ima Svetu Nedelju, Rovinj, Solin i Ivanec, kojemu je ovo prvi plasman u finale našeg izbora. Uz Biograd na Moru za naslov najboljeg malog grada za život natječu se Cres, Novalja, Hvar i Novigrad.
Kvaliteta života najobuhvatnija je kategorija našeg izbora jer povezuje mnoga područja koja u drugim kategorijama promatramo zasebno. Najbolje gradove za život biramo na temelju 29 pokazatelja iz gospodarstva, gradskih financija, porezne politike, demografije, obrazovanja i drugih područja važnih za život stanovnika. Među gospodarskim pokazateljima vrednujemo broj zaposlenih u odnosu na broj stanovnika, prosječni dohodak po stanovniku i broj obrtnika na 1.000 stanovnika. Financijsku sliku gradova promatramo, među ostalim, kroz udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima i pokrivenost proračunskih rashoda prihodima. Pritom je važno i na što se gradski novac troši. U analizu zato ulaze izdvajanja za obrazovanje, obitelj i djecu, stipendije, kulturu, sport, gospodarenje otpadom, stanovanje i javni prijevoz. Uz zaposlenost i prihode stanovnika, sagledavamo tako i uvjete u vrtićima i školama, potpore obiteljima te ulaganja u usluge i sadržaje koji su građanima dostupni.
Uz službene podatke, u vrednovanju se uzimaju u obzir i prioriteti građana. Ipsos je istraživanjem javnog mnijenja ispitao što građani smatraju najvažnijim za kvalitetu života u svojem gradu pa se pokazatelji promatraju i u odnosu na važnost koju pojedinim područjima pridaju sami stanovnici.
U dosadašnjih osam izdanja našeg izbora, koji provodimo u suradnji s Jutarnjim listom, naslove za kvalitetu života osvajalo je 12 gradova, od kojih je osam ponovno među finalistima. Uz tri branitelja naslova, to su Dubrovnik, Varaždin, Sveta Nedelja, Rovinj i Novigrad. Dubrovnik, Poreč i Novigrad pobijedili su još 2018., kada smo prvi put birali najbolje hrvatske gradove, a Poreč je dosad pet puta osvojio naslov najboljeg srednjeg grada za život. Nakon pobjeda 2018. i 2019. godine, nanizao je još tri, 2023., 2024. i 2025. Nova pobjeda zato bi mu bila šesta ukupno, a četvrta zaredom. Najuspješniji je grad u ovoj kategoriji, dok Varaždin i Krk imaju po tri naslova u svojim konkurencijama. Tko će im se pridružiti ili povećati svoju zbirku priznanja, doznat ćemo 21. listopada u Šibeniku.
Veliki gradovi
Zagreb
Nakon pobjeda 2019. i 2025. godine, Zagreb ove godine konkurira za treći naslov najboljeg velikog grada za život. U našem je izboru 2023. osvojio i nagradu za korištenje fondova Europske unije. U obrani naslova može se osloniti na najveći prosječni dohodak među velikim gradovima, koji iznosi 7.767 eura po stanovniku. Vodeći je i prema prosječnim izvornim prihodima po stanovniku te udjelu visokoobrazovanih, a među velikim gradovima ima i najveća izdvajanja za zaštitu okoliša i sport.
Dubrovnik
Dubrovnik je naslov najboljeg velikog grada za život osvojio u prvom izboru 2018., a potom i 2023. godine. U međuvremenu je ostvario i četiri pobjede u kategoriji Smart City, u kojoj je bio najbolji 2019., 2023., 2024. i 2025. godine. U ovogodišnje finale kvalitete života ulazi s najvećim udjelom proračunskih izdvajanja za kulturu i najmanjom stopom siromaštva prema dohodovnoj metodi među velikim gradovima. Drugi je po broju obrtnika na 1.000 stanovnika, kao i prema prosječnim izvornim prihodima po stanovniku. Oni iznose 967 eura, a veće ima samo Zagreb. Prosječni vitalni indeks od 65,48 svrstava Dubrovnik među pet najboljih velikih gradova prema tom pokazatelju. Za subvencioniranje cijene prijevoza izdvaja 0,43 posto proračuna.
Samobor
Samobor još nije osvojio naslov za kvalitetu života, no u našem izboru već ima šest pobjeda. Pet puta bio je najbolji u gospodarstvu, a 2023. dobio je i priznanje za najveći napredak u kvaliteti života. Ovogodišnje finale prilika je da prethodnim postignućima pridruži i prvi naslov u ovoj kategoriji. S prosječnim dohotkom od 7.270 eura po stanovniku nalazi se odmah iza Zagreba. Za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade izdvaja prosječno 45,28 posto proračuna, dok ga prosječni izvorni prihod od 659 eura po stanovniku svrstava među pet najboljih velikih gradova. Prosječna stopa poreza na dohodak u Samoboru iznosi 22,5 posto i među pet je najnižih među velikim gradovima.
Velika Gorica
Velika Gorica dosad je dvaput pobijedila u kategoriji obrazovanja, demografije, socijalne politike i mladih, 2021. i 2024. godine. Prošle je godine osvojila i naslov najprivlačnijeg grada, u novoj kategoriji koja vrednuje privlačenje stanovnika prema migracijskim pokazateljima. Sada ponovno konkurira za nagradu u kvaliteti života. Među pokazateljima koji su je doveli u završnicu su pokrivenost proračunskih rashoda prihodima od 99 posto i prosječni dohodak od 6.433 eura po stanovniku. Za naknade za novorođenčad izdvaja 472 eura po djetetu. Posebno se izdvaja niskom nezaposlenošću: s 13 nezaposlenih na 1.000 stanovnika ima treći najbolji rezultat među velikim gradovima. Prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto.
Varaždin
Varaždin je u ovoj kategoriji pobjeđivao 2021., 2022. i 2024. godine, a dvaput je osvojio i gospodarski naslov, 2018. i 2023. godine. U ovogodišnjem finalu ponovno se izdvaja zaposlenošću i pokazateljima rada gradske uprave. S 540 zaposlenih na 1.000 stanovnika vodeći je među velikim gradovima. Prvi je i prema pokazatelju efikasnosti gradske uprave, uz ukupni prihod od 161.438 eura po zaposlenome u upravi. Visoko je rangiran i po potporama obrazovanju. Za stipendije i školarine izdvaja 11,49 eura po stanovniku, što je drugi najbolji rezultat u konkurenciji velikih gradova.
Srednji gradovi
Poreč
Poreč je prošle godine obranio dva naslova: za kvalitetu života te za obrazovanje, demografiju, socijalne politike i mlade. U potonjoj je kategoriji prethodno pobijedio i 2024. godine. I ovogodišnji pokazatelji govore o razvijenom gospodarstvu i velikim ulaganjima u djecu. Sa 71 obrtnikom na 1.000 stanovnika Poreč je vodeći među srednjim gradovima, a s 424 zaposlena na 1.000 stanovnika drugi je prema zaposlenosti. Indeks općeg kretanja stanovništva iznosi 110,6. Za obrazovanje te obitelj i djecu izdvaja 47,26 posto proračuna. Uvjeti u vrtićima i školama vidljivi su i u pedagoškim omjerima: na jednog odgojitelja dolazi 4,8 djece, a na jednog učitelja 7,6 učenika.
Sveta Nedelja
Sveta Nedelja naslov za kvalitetu života osvojila je 2022. godine. Još je uspješnija bila u gospodarskoj kategoriji, u kojoj ima šest pobjeda — iz 2018., 2019., 2020., 2021., 2023. i 2024. godine. U ovogodišnjoj konkurenciji srednjih gradova prednjači po dohotku stanovnika i potporama za novorođenčad. Prosječni dohodak iznosi 7.254 eura po stanovniku, a za naknade za novorođenčad izdvaja 3.398 eura po djetetu. Vodeća je i prema pokazatelju efikasnosti gradske uprave, s prosječnim prihodom od 207.519 eura po zaposlenome u upravi. Uz te pokazatelje, ima i jedno od najnižih poreznih opterećenja dohotka među srednjim gradovima.
Rovinj
Rovinj je u kvaliteti života pobijedio dvije godine zaredom, 2020. i 2021. Prošle godine osvojio je svoj prvi gospodarski naslov, a ove se godine ponovno našao među pet finalista za najbolji srednji grad za život. U toj se konkurenciji posebno izdvaja potporom učenicima i studentima: prema iznosu stipendija i školarina po stanovniku drži prvo mjesto. Drugi je prema prosječnim izvornim prihodima, koji iznose 1.072 eura po stanovniku.
Solin
Solin je prošle godine bio drugi među srednjim gradovima u kvaliteti života, a novi ulazak u završnicu daje mu priliku za prvi naslov. Među njegovim najjačim pokazateljima su najveći vitalni indeks te vodeći udjeli proračunskih izdvajanja za sport i subvencije u konkurenciji srednjih gradova. Za sport izdvaja 9,63 posto proračuna. Znatna sredstva usmjerava i na javni prijevoz. Za njegovo sufinanciranje odlazi 4,46 posto proračuna, po čemu je drugi među srednjim gradovima. Prema podacima korištenima u analizi nema zaduženja, a udio visokoobrazovanih odraslih osoba iznosi približno petinu.
Ivanec
Ivanec je ove godine prvi put izborio završnicu našeg izbora, i to u kategoriji koja obuhvaća najviše područja gradskog života. Među srednjim gradovima ima treći najbolji pokazatelj efikasnosti gradske uprave, uz potpunu pokrivenost proračunskih rashoda prihodima. Za unapređenje stanovanja i zajednice izdvaja 34,38 posto proračuna. Na 1.000 stanovnika dolaze 362 zaposlena, a porezni prihodi čine 57 posto ukupnih gradskih prihoda. Prema udjelu subvencija u proračunu Ivanec je među tri najbolja srednja grada.
Mali gradovi
Biograd na Moru
Biograd na Moru prošle je godine prvi put osvojio naslov najboljeg malog grada za život. U obrani titule ponovno se može osloniti na visoka izdvajanja za obrazovanje i gospodarenje otpadom. Za stipendije i školarine izdvaja 39,9 eura po stanovniku, najviše među malim gradovima. Gospodarenju otpadom namijenjeno je 15,84 posto proračuna, što je drugi najveći udio u toj konkurenciji. Sa 66 obrtnika na 1.000 stanovnika Biograd je sedmi među malim gradovima prema tom pokazatelju. Prosječna stopa poreza na dohodak od 25 posto svrstava ga među deset malih gradova s najnižim poreznim opterećenjem, a ulasku u finale pridonio je i vitalni indeks.
Cres
Cres je dosad pet puta pobijedio u kategoriji obrazovanja, demografije, socijalne politike i mladih — 2019., 2020., 2021., 2023. i 2024. godine. Prošle je godine bio i treći među malim gradovima u gospodarstvu, a sada konkurira za svoj prvi naslov u kvaliteti života. Prosječni dohodak od 6.246 eura po stanovniku treći je najveći među malim gradovima. Prema prosječnim izvornim prihodima, koji iznose 1.155 eura po stanovniku, nalazi se među pet najboljih. Uvjeti u vrtićima ostaju važan dio slike života na Cresu. Na jednog odgojitelja dolazi 3,9 vrtićke djece.
Novalja
Novalja je ove godine izborila dva finala, u gospodarstvu i kvaliteti života. U obje je završnice dovode snažni gospodarski pokazatelji, kojima se u ovoj kategoriji pridružuje i kretanje broja stanovnika. S prosječnim izvornim prihodom od 1.558 eura po stanovniku prva je među malim gradovima. Ima i najnižu prosječnu stopu poreza na dohodak, od 20 posto, dok je indeks kretanja stanovništva od 113,42 drugi najbolji u njezinoj konkurenciji. Uz to, Novalja nema zaduženja, a sa 79 obrtnika na 1.000 stanovnika nalazi se među pet malih gradova s najrazvijenijim obrtništvom.
Hvar
Hvar je s četiri pobjede najuspješniji mali grad u gospodarskoj kategoriji. Naslove je osvajao 2020., 2022., 2024. i 2025. godine, a sada im ima priliku pridružiti i prvi naslov za kvalitetu života. Obrtništvo je jedan od njegovih najjačih pokazatelja: sa 124 obrtnika na 1.000 stanovnika vodeći je među malim gradovima. Prosječni izvorni prihodi od 1.204 eura po stanovniku donose mu treće mjesto, a prema podacima iz analize Grad nema zaduženja. Za stipendije i školarine izdvaja 32 eura po stanovniku, po čemu je drugi u konkurenciji malih gradova.
Novigrad
Novigrad je naslov najboljeg malog grada za život osvojio još 2018., u prvom izdanju našeg izbora. Uz Poreč i Rovinj, jedan je od triju istarskih gradova u ovogodišnjoj završnici kvalitete života. Posebno se izdvaja niskom nezaposlenošću. Sa sedam nezaposlenih na 1.000 stanovnika drugi je među malim gradovima, a isto mjesto zauzima i prema prosječnim izvornim prihodima, koji iznose 1.419 eura po stanovniku. S 397 zaposlenih na 1.000 stanovnika nalazi se među pet najboljih u svojoj konkurenciji. Prosječni dohodak po stanovniku iznosi 6.097 eura. (V.H., V.M./JL)
