„Nin koji je nekoć bio centar raznim civilizacijama i kulturama na ovim prostorima svojevremeno je spao na zapušteno mjesto ruralne vizure. Izazov je bio kako vratiti sjaj i reputaciju ovom povijesnom gradu, ekonomski i gospodarski ga osnažiti te podići kvalitetu življenja mojih sugrađana. Danas se transformirao u uređen kulturni gradić, nacionalni turistički biser iznimno visokog indeksa razvijenosti.“
Ususret izboru za Najbolji grad, kojeg organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom, nastavljamo serijal razgovora s najdugovječnijim hrvatskim gradonačelnicima. Nakon Darija Vasilića (Krk), Ivice Kirina (Virovitica) i Ivana Dabe (Novalja), red je došao na Emila Ćurka, gradonačelnika Nina koji već dva desetljeća vodi svoj grad. Na aktualnoj poziciji od 2005. godine, Ćurko je kroz pet mandata proveo Nin kroz duboku preobrazbu – od grada skromnih mogućnosti i narušenog izgleda do prosperitetnog i prepoznatljivog središta poznatog po uređenosti, kulturnoj baštini i turističkom razvoju. U razgovoru ističe tri razdoblja koja su obilježila njegov rad: prvi mandat, u kojem je pokrenuta cjelovita strategija obnove i razvoja; razdoblje nakon razorne poplave 2017. godine, kada je Nin doživio potpunu sanaciju te mandat u kojem je realiziran sustav javne odvodnje aglomeracije Nin–Privlaka–Vrsi, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u povijesti grada. Posebno naglašava važnost obnove i valorizacije spomeničke baštine, zahvaljujući kojoj je Nin postao uzor u razvoju kulturnog turizma kao i brojne projekte kojima je podignuta kvaliteta života građana – od izgradnje vrtića, škole i društvenog doma do niza demografskih i socijalnih mjera. Nin je danas, kaže Ćurko, grad koji ne samo da je zaustavio iseljavanje nego bilježi i porast stanovništva, što smatra svojim najvećim uspjehom. Sve to potvrđuju i službene brojke i podaci pa se Nin prije nekoliko godina na našem Izboru plasirao među gradove koji su ostvarili najveći napredak u kvaliteti života, a nakon toga se – tri godine zaredom – plasirao u finale, među najbolje za gospodarstvo i kvalitetu života.
Gospodine Ćurko, koje biste razdoblje, trenutke ili mandate u svom gradonačelničkom stažu izdvojili kao najzahtjevnije i najizazovnije, i zašto?
-Svaki mandat je nosio određene periode ili pak dugoročne projekte koji bi ga mogli svrstati među najzahtjevnije, no posebno bih ipak izdvojio tri od mojih pet odrađenih mandata kao najizazovnije. U prvom redu tu je prvi mandat jer je i sama moja kandidatura te izbor za gradonačelnika bio motiviran nezadovoljstvom stanja i izgleda mog grada, koji me je potaknuo da se iz uspješnog poduzetničkog posla u potpunosti predam radu u javnom sektoru, kako bi se Nin konačno vratio na onaj put koji zaslužuje. U novijoj povijesti bio je zapostavljen i bez tragova nekadašnje uređenosti tako da se od 2005. godine krenulo sa sveukupnom strategijom obnove i razvoja grada. Tu je zatim četvrti mandat od 2017.-2021. kojeg je obilježila prirodna katastrofa, a obnova i pronalaženje sredstava koji su uslijedili bili su iznimno teški i zahtjevni. I, naposljetku ovaj pretposljednji peti mandat nosio je realizaciju jednog od najvećih projekata za Nin kao i cjelokupno područje zapadnog dijela Zadarske županije, a to je izgradnja sustava javne odvodnje aglomeracije Nin – Privlaka – Vrsi. Zahtjevna izgradnja sustava odvodnje kao i gradnja pročišćavanja otpadnih voda svrstava se među mega-projekte ovog Grada.
Na što ste najponosniji? Koja postignuća smatrate najznačajnijima?
-Doista je teško izdvajati neke projekte, no ukoliko bi se baš moralo apostrofirati izdvojio bih tri najvažnija područja: obnova, konzervacija i revitalizacija spomeničke baštine Nina bila je moj prioritet od preuzimanja grada. Gotovo da nije bilo spomenika kulture u koji se obnovom nije dotaklo, kojeg se sukladno svim smjernicama Ministarstva kulture nije konzerviralo, restauriralo te u konačnici i revitaliziralo na način da im se dalo novi društveno- kulturni sadržaj. Obnova gradskih bedema, Barokne kuće, kompleksa ranosrednjovjekovne crkve sv. Križa, podizanje spomenika knezu Branimiru, restauracija i premještanje spomenika Grguru Ninskom, obnova lokaliteta rimske vile urbane, obnova rimskog hrama, konzervacija arheoloških ostataka sv. Katarine, obnova crkve sv. Ambroza, obnova gradskih srednjovjekovnih vrata, Rekonstrukcija crkve sv. Duha u Ninu, obnova kule Kaštel, crkve sv. Nikole, valorizacija spomen parka Petra Zoranića Ninjanina, obnova i popločavanje hodnih površina u povijesnoj jezgri grada, uređenje fasada, ogradnih zidova, gradskih vrtova te unificiranje smeđe signalizacije i urbane opreme u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini Nin-otok. Upravo obnova kulturne baštine pokrenula je razvoj kulturnog turizma te čitav niz drugih grana zbog čega je danas naš grad na onoj razini kojom se ponosimo.
Drugo, uspješna sanacija grada nakon razorne poplave koja je pogodila Nin 11.09.2017., kada su stradali povijesni kameni mostovi iz 16. stoljeća koji spajaju povijesnu jezgru od kopnenog dijela Nina, uništene jedinstvene ninske pješčane plaže, prometna infrastruktura, prirodna baština te najstarija solana u Hrvatskoj. U nepune tri godine devastirani grad ponovno je zabljesnuo, što je velik uspjeh, kako rada Grada i gradskih službi tako i pomoći Vlade bez koje ne bi uspjeli. Ranije spomenuti projekt izgradnje sustava odvodnje aglomeracije Nin-Privlaka-Vrsi te poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture, izgradnja uređaja za pročišćavanje, izgradnje kanalizacijske mreže, crpnih stanica, podmorskog ispusta te sanacije vodovodne mreže koji se financirao sredstvima iz europskog proračuna – projekt je za koji smo se spremali 15 godina. Unutar njega se pripremala i sveobuhvatna projektna dokumentacija za apliciranje, nominacije, bodovanja i u konačnici prolazak svih zahtjevnih uvjeta financiranja EU fondova. Radi se o podvigu čija realizacija će značajno unaprijediti standard ne samo građana Nina već i cjelokupnog stanovništva zapadnog dijela Zadarske županije.
Treće što bi istaknuo je činjenica kako je rad na podizanju životnog standarda izgradnjom nove zgrade osnovne škole, dječjeg vrtića, hitne pomoći, gradske uprave, Društvenog doma, uvođenjem službe pomoći u kući za starije i nemoćne, unaprjeđenjem sportskih aktivnosti, pronatalitetnom politikom, pomoći za novorođenčad, učeničkim i studentskim kreditima, sufinanciranjem učeničkog prijevoza, nabavkom udžbenika itd… Nin, ne samo spriječio trend odljeva stanovništva, koji na žalost prati velik broj jedinica lokalne samouprave u Lijepoj našoj, već bilježi i porast, što pozitivnim natalitetom, što sve većim doseljavanjem mladih obitelji iz drugih krajeva i izborom baš ovog grada njihovim budućim mjestom življenja.
Što još niste uspjeli ostvariti, a smatrate važnim za daljnji razvoj grada? Gdje vidite prostor za poboljšanje i napredak?
-Uvijek se, možda, može bolje, no kontinuirano sam involviran u svaki segment rada, uređenja, obnove, realizacije svih projekata, a povjerenje i podrška sugrađana svih ovih dugih godina, mjerilo je koje mi iznova daje novi poticaj i pokretačku snagu. Područje gdje vidim mogućnost za nove projekte sukladno potrebama građana su pronalazak investitora za izgradnju luksuznog hotela na području grada koji nam još nedostaje te izgradnja Doma umirovljenika. No, ono što me iznimno muči, a gdje bi potencijalno moglo biti prostora za napredak i poboljšanje su projekti čija realizacija ovisi o drugima, a ne o meni te na koje nisam mogao direktno utjecati. Najveći problemi kojeg mi imamo i koji dugi niz godina nikako ne možemo riješiti je zapuštena i devastirana državna imovina na području grada, na koje smo potrošili godine i godine truda, konstruktivnih prijedloga, inicijativa, dopisa te terenskih intervencija, no na žalost bez nekih pomaka.
Što se u Ninu promijenilo otkako ste preuzeli gradonačelničku dužnost i po čemu je grad danas drugačiji, odnosno bolji za život?
-Nin koji je nekoć bio centar raznim civilizacijama i kulturama na ovim prostorima (od središnje općine ilirskih Liburna, preko municipalnog centra rimske vlasti, ranokršćanskog središta Enone, prve hrvatske prijestolnice do srednjovjekovnog slobodnog kraljevskog grada), u novijoj povijesti kao što sam naveo, spao je na zapušteno mjesto ruralne vizure. Izazov je bio kako vratiti sjaj i reputaciju ovom povijesnom gradu, ekonomsko i gospodarski ga osnažiti te podići kvalitetu življenja. Da bi jedna sredina došla do razine odlično rangirane po ekonomskom razvoju, potrebne su godine rada na čitavom nizu područja. Nin je posljednjih nekoliko godina u samom vrhu gospodarskog razvoja, što je rezultat višegodišnjeg ulaganja u izgradnju infrastrukture, kulturnu ponudu, korištenje i promidžbu resursa kojima obiluje, a koji predstavljaju znatan gospodarski potencijal Zadarske županije. Kao jedan iznimno dobar pokazatelj uspješnosti Grada je i podatak da je Nin jedan od vodećih u RH po povlačenju novca iz EU fondova po glavi stanovnika, a dugogodišnji rad na izgradnji kapitalnih projekata poput sustava odvodnje, izgradnje prometne infrastrukture, potpune obnove grada i baštine, hortikulturnog uređenja, jačanja turizma, rekordnom privlačenju broja gostiju, otvorili su se uvjeti za rast malog i srednjeg poduzetništva koji doprinosi rastu zaposlenosti, povećanju potrošnje i nama najbitnije – povećanju demografske slike grada Nina.
Posebna pažnja usmjerena je na jačanje pronatalitetne politike brojnim mjerama od kojih sam neke ranije naveo, a iznimno nas veseli da je novi dječji vrtić u Ninu, iako izgrađen i otvoren prije sedam godina, već postao prekapacitiran zbog čega je realiziran projekt nadogradnje i proširenja objekta. To su projekti koje bismo poželjeli svakih par godina…Mladi ostaju na svojim ognjištima, a Grad ulaže maksimalan trud te im nastoji omogućiti što kvalitetnije uvjete za planiranje obitelji. Stoga, ne samo da je spriječen negativan trend, već se bilježi i porast stanovništva, što pozitivnim natalitetom, što sve većim doseljavanjem iz drugih krajeva i izborom baš ovog grada njihovim budućim mjestom življenja, na što sam posebno ponosan. Mogu samo istaknuti da sam danas izuzetno zadovoljan jer se ovaj grad transformirao iz zapuštenog, derutnog u uređen kulturni gradić, nacionalni turistički biser visokog indeksa razvijenosti.
U kojoj je mjeri digitalizacija i dostupnost bespovratnih sredstava promijenila način upravljanja gradom u odnosu na razdoblje kad ste tek preuzeli dužnost?
-Upravljati gradom danas u eri digitalizacije je lakše po pitanju korištenja raznih alata i dostupnosti sredstava, no teže je zbog viših životnih standarda i većih očekivanja građana. Nekad na početku mog mandata 2005. godine upravljalo se više rukama i papirom, a danas tehnologijom, digitalizacijom.
Koji bi bio vaš savjet mlađim gradonačelnicima – u čemu je, po vašem iskustvu, tajna uspjeha i dugovječnosti na toj funkciji?
-Svim mladim kolegama savjetovao bih jedino pošten i kontinuiran rad, dobru komunikaciju sa svojom sredinom, iskrenost i dostupnost. Grad se ne vodi, nego živi 24 sata dnevno. (V.H.)
