„Djeca imaju sve nove škole i vrtiće i to besplatno, po čemu smo grad primjer u Hrvatskoj, u poticanoj stanogradnji vodeći smo u državi, naši umirovljenici nemaju listu čekanja za smještaj u dom jer smo izgradili vlastiti dom umirovljenika, baš kao i srednju školu. Sportaši imaju uvjete kakve nemaju ni mnogo razvijenije zemlje u Europi, a građani kvalitetnu, novu infrastrukturu i sadržaje.“
Ususret izboru za Najbolji grad, kojeg organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom i Agencijom Ipsos, nastavljamo serijal razgovora s najdugovječnijim hrvatskim gradonačelnicima. Nakon Darija Vasilića (Krk), Ivice Kirina (Virovitica), Ivana Dabe (Novalja), Emila Ćurka (Nin), Milorada Batinića (Ivanec) i Željka Turka (Zaprešić), donosimo intervju s Vilijem Bassaneseom, dugogodišnjim gradonačelnikom Umaga, kojim upravlja od 2009. godine. Umag je neizostavno jedan od finalista otkako se Izbor provodi, a njegov forte su gospodarstvo, obrazovanje (pobjednik 2018. i 2023.) i kvaliteta života. U razgovoru Bassanese otkriva kako se godinama gradio sadašnji razvojni model Umaga te koje su politike i ulaganja postupno oblikovala grad kakav je danas. Govori o razvoju obrazovanja, izgradnji vrtića i škola, jaslicama i podršci učiteljima, ali i o demografskim mjerama, poticanoj stanogradnji, skrbi za umirovljenike i nastojanjima da se javni standard ravnomjerno podigne za sve generacije. Osvrće se i na ulaganja u sport i infrastrukturu, izazove digitalnog doba te na projekte koji bi u sljedećem razdoblju trebali dodatno oblikovati smjer u kojem Umag ide.
Gospodine Bassanese, koja razdoblja tijekom proteklih mandata biste izdvojili kao najzahtjevnija i zbog čega?
-Najizazovniji su uvijek bili oni periodi kada smo se morali uhvatiti u koštac s krizama, od gospodarskih, zdravstvenih pa do vremenskih nepogoda. Prisjetio bih se početaka mog prvog mandata, kada je trebalo izvući grad iz stagnacije, stabilizirati financije i stvoriti temelje za razvoj, ali i kada je velika poplava i nevrijeme pogodila cijeli grad. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni razdoblje pandemije, koje je tražilo brze, odgovorne i solidarne odluke, kako bismo zaštitili zdravlje ljudi, ali i očuvali gospodarstvo.
Na što ste najponosniji? Koje projekte i rezultate koje ste realizirali na čelu Grada smatrate najznačajnijima i zašto?
-Najponosniji smo na našu politiku prema djeci, mladima i umirovljenicima koja je u Europskim razmjerima prepoznata kao primjer dobre prakse i za mnoge razvijenije zemlje u Europi. Još 2010. godine krenuli smo s ambicioznim i jedinstvenim projektom, odnosno, izgradnjom novog cjelovitog sustava odgoja i obrazovanja od jaslica do srednje škole. Taj je projekt ubrzo postao naš zavjet: odrastati u poticajnom okruženju, u vrtićima i školama koje prate najviše europske standarde. Ponukani tim principima, u proteklih smo 15 godina ostvarili onaj standard po kojemu smo vodeći grad u Hrvatskoj. Izgradili smo ili temeljito rekonstruirali sedam vrtića i sedam osnovnih škola te kao jedini grad u Hrvatskoj izgradili vlastitu srednju školu iako je to u obvezi i ingerenciji županije.
Što biste posebno izdvojili kada govorimo o predškolskom odgoju?
-Danas smo jedini grad u Hrvatskoj koji se može pohvaliti sljedećim uvjetima i činjenicama: već od 2017. g. sva djeca u Umagu imaju besplatne vrtiće, svako dijete ima osigurano svoje mjesto, a sve to u gradskim novosagrađenim vrtićima i bez liste čekanja. Za takav standard našeg predškolskog odgoja, koji je najviši u Hrvatskoj, za svako dijete izdvajamo cca. 800 € mjesečno. Dakle u šest godina pohađanja vrtića u svako se dijete ulaže 57.600 €. Ove godine je novina da imamo dva upisna roka, jedan je bio do 31.08. za djecu koja su do tog datuma navršila godinu dana starosti, a kao osnovni preduvjet za pohađanje vrtića. Drugi upisni rok je s 31.12. za djecu koja će godinu dana starosti navršiti od 01.09. pa do 31.12. tekuće godine. Dakle radi se o novitetu i kvalitativnom iskoraku po čemu smo također jedinstveni. Poseban stručni tim, pedagozi, logopedi, medicinske sestre, sportski treneri, svakodnevno rade s mališanima, a omjer djece i odgojiteljica je u prosjeku manje od osmero djece na jednu odgojiteljicu.
A što ste, nakon vrtića, smatrali najvažnijim u razvoju osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava?
-Nastaviti tu istu viziju. Djeca u Umagu već 20-tak godina pohađaju jednosmjensku nastavu, imaju besplatne udžbenike, koje je Grad financirao godinama prije nego što je tu obavezu preuzela država, a osiguran im je i besplatan prijevoz te produženi boravak. Znamo koliko je važan kvalitetan kadar, stoga smo osigurali i stanove za deficitarne učitelje, jer grad bez učitelja je grad bez budućnosti. Najesen krećemo i s izgradnjom novog aneksa centralne osnovne škole kako bismo podigli i osigurali novi i još bolji standard osnovnoškolskog obrazovanja u kojem će svoje sjedište pronaći i glazbeni odjel osnovne škole. Posebnost Umaga je i obrazovni kampus kojeg već gradimo, a sljedeći koraci su nova osnovna škola na talijanskom jeziku, sportska dvorana, dom za učenike te zgrada za visokoškolsko obrazovanje.
Kako ste povezali obrazovanje s mjerama za obitelji i mlade? Kakav to učinak ima na demografiju? Što je s umirovljenicima i njihovim problemima?
-Sve je to dio naše demografske politike, dakle radi se o 15 zgrada namijenjenih obrazovanju, izgrađenih kao temelj opstojnosti našega grada. Posebnu pažnju posvećujemo djeci s teškoćama u razvoju i djeci s invaliditetom. Financiramo programe udruga i ustanova koje im pružaju podršku, a mladim obiteljima olakšavamo i postupke medicinski potpomognute oplodnje jer svaka obitelj zaslužuje šansu za sreću. Na razini srednjih škola brinemo o sufinanciranju prijevoza, kao jedini grad u Hrvatskoj u cijelosti financiramo prijevoz i za učenike okolnih mjesta koji žele pohađati srednju školu u našem gradu. Studentima deficitarnih zanimanja osiguravamo stipendije koje spadaju među najizdašnije u državi. To je ulaganje u ljude koji će graditi ne samo svoj život, nego i život cijele zajednice. Dakle živimo demografske mjere, obiteljima pružamo sigurnost i potporu, djeci pružamo besplatno i kvalitetno obrazovanje, mladima dajemo razloge da ostanu, a novima razloge da dođu kroz poticanu stanogradnju. Znajući osnovni problem naših umirovljenika, odnosno liste čekanja od pet pa do 10 godina na slobodno mjesto u županijskim domovima, još prije 18 godina započeli smo gradnju vlastitog doma umirovljenika u kojem danas praktično nema tih problema. Riječ je o instituciji koja je ponos našega grada, baš kao i lokalni sustav skrbi namijenjen starijoj populaciji. Najponosniji sam na to što smo Umag pretvorili u grad po mjeri čovjeka, grad za sve generacije.
Gdje ima prostora za napredak, što još nije realizirano?
-Naš grad ima enormnih potencijala, najzapadniji smo grad Hrvatske i stoga smo zbog standarda i blizine zapadne Europe predodređeni da budemo grad primjer kako bi se nosili sa tim razvijenim okruženjem kojem gravitiramo. Naravno uvijek se može više ili drugačije. Vjerujem da nas čeka još posla na području demografske politike, održivog razvoja, a time i zaštite okoliša uz naravno zelenu tranziciju, mogao bih još dugo nabrajati jer je grad živi organizam, a na nama je da držimo tempo i činimo ga sve boljim i boljim, ukorak s vremenom i novim izazovima.
Usporedite nam Umag prije nego ste preuzeli gradonačelničku dužnost i danas – koje su ključne razlike i po čemu je to danas bolje mjesto za život?
-Umag je i prije bio grad s puno potencijala, ali nedovoljno iskorištenog. Da ne pričamo o dugovima i manjku infrastrukture gotovo na svim poljima. Danas je to mali moderan europski grad, uređen, snažniji i društveno pravedniji i koji u svakom svom segmentu diže prosjek Istre kao najrazvijenije Županije. Kumulativno gledajući, ni jedan drugi istarski grad nema takve posložene uvjete kad je riječ o kvaliteti života u javnom segmentu. Pored već nabrojanih prednosti za djecu, mlade i umirovljenike, spomenut ću i sportaše koji imaju uvjete kakve nemaju ni mnogo razvijenije zemlje u Europi, a građani kvalitetnu i novu infrastrukturu i sadržaje. Ukratko, danas se u Umagu živi neusporedivo dostojanstvenije i kvalitetnije, međutim novi standardi uvijek traže i nove zahtjeve, na kojima radimo.
Koliko je danas, u eri digitalizacije i bespovratnih sredstava, lakše upravljati gradom nego što je to bilo na početku vaše gradonačelničke funkcije?
-Danas je mnogo lakše doći do izvora financiranja i tehnologija koje ubrzavaju procese. Međutim, odgovornost je i veća jer građani očekuju brže i kvalitetnije usluge. Kada sam počeo, morali smo se boriti s osnovnim resursima i infrastrukturom, dok danas govorimo o digitalnoj transformaciji i pametnim rješenjima. To je ogromna razlika. Zbog naše smo razvijenosti, do koje smo došli samostalnim radom, zakinuti u odnosu na Europske fondove koji su većinom namijenjeni manje razvijenijima od nas.
Kakav biste savjet uputili mlađim kolegama, što je ključ uspjeha i dugovječnosti na gradonačelničkoj poziciji?
-Gradonačelnik mora voljeti i živjeti svoj grad, najveća vrlina mu je njegova vizija, a zatim i stvaranje tima bez kojeg nije moguće realizirati tu viziju. Najvažnije je biti iskren, radišan i uporan, vjerovati u ono što radiš i nikad ne zaboraviti da nam je posao realizirati, a ne obećavati. Posvećenost ovom poslu 24/7 je osnovni preduvjet stoga ni jedan gradonačelnik ne može istovremeno biti i saborski zastupnik ili obavljati posao gradonačelnika u paušalu ako želi biti uspješan. (V.H.)
