Gradovi su u 2024. za ceste i ostale prometne objekte izdvojili ukupno 112,64 milijuna eura, što je 11,29 posto više nego u 2023. Po izdvajanju per capita i udjelu u proračunu uvjerljivo prednjači Hrvatska Kostajnica, Karlovac je vodeći prema nominalnom povećanju izdvojenih sredstava, a Orahovica je ostvarila najveći postotni rast. Kada se izdvajanja promatraju po kvadratnom kilometru na prvom mjestu je Novigrad dok je Benkovac zauzeo čelnu poziciju po izdvajanju u odnosu na broj stanovnika.
Cestovna infrastruktura jedna je od temeljnih javnih usluga budući da povezuje naselja i omogućuje pristup, primjerice, vrtićima, školama i zdravstvenim ustanovama, čime izravno utječe na kvalitetu života i svakodnevnu mobilnost građana. Državni zavod za statistiku navodi kako je ukupna duljina javnih razvrstanih cesta u Hrvatskoj u 2024. godini iznosila oko 26.500 kilometara, pri čemu najveći dio mreže otpada na županijske i lokalne prometnice. Na nacionalnoj razini planiranje vezano uz ovaj segment obuhvaća redovno i investicijsko održavanje, rekonstrukcije te razvojne projekte usmjerene na povećanje protočnosti i dugoročnu održivost, dok sigurnost ostaje jedan od ključnih prioriteta prometne politike. Iako je broj poginulih na cestama u 2024. pao na 239, što je 12,8 posto manje nego godinu prije, takve brojke i dalje upozoravaju na potrebu kontinuiranog ulaganja u sigurniju i kvalitetniju infrastrukturu. Hrvatska je u spomenutoj godini zabilježila 62 poginula na milijun stanovnika, čime se svrstala među četiri države s najvišom stopom smrtnosti unutar Unije, dok je prosjek EU bio 44, kako se navodi u statistici Europske komisije. Premda razina sigurnosti ovisi o više čimbenika, od ponašanja vozača do učinkovitosti nadzora, ulaganja u prometnice ostaju važan alat za povećanje zaštite svih sudionika u prometu, zbog čega čine i značajan dio većine lokalnih proračuna.
Prema podacima FINE iz konsolidiranih izvještaja o prihodima i rashodima te primicima i izdacima JLS-a, hrvatski su gradovi u 2023. godini za ceste i ostalu prometnu infrastrukturu ukupno izdvojili 101,21 milijun eura, a u 2024. taj je iznos porastao na 112,64 milijuna eura. Ukupno povećanje iznosi 11,43 milijuna eura, odnosno 11,29 posto. Prosječno izdvajanje po gradu u 2024. iznosilo je 879.987,42 eura, dok je među 111 gradova koji su imali evidentirana izdvajanja prosjek dosegnuo 1.014.760,27 eura.
Grad Zagreb, kojeg zbog veličine i administrativnog statusa ne uključujemo u rang-liste, u 2024. je za ceste i ostalu prometnu infrastrukturu izdvojio 9,46 milijuna eura, odnosno 12,16 eura po stanovniku, što je 255.192,46 eura više nego godinu prije.
Ovoga puta, pored standardnih pokazatelja, u analizu smo uključili i usporedbu izdvajanja prema gustoći naseljenosti te površini gradova kako bi se omogućila pravednija usporedba infrastrukturnih opterećenja. Naime, nije isto održavati prometnu mrežu na području koje obuhvaća pedesetak kvadratnih kilometara ili više stotina kvadratnih kilometara. Drugim riječima, održavanje prometne mreže u teritorijalno većim i rjeđe naseljenim sredinama predstavlja znatno veći logistički i financijski izazov nego u kompaktnijim urbanim područjima, budući da je potrebno osigurati prometnu povezanost i dostupnost svih naselja bez nerazmjernog pritiska na gradski proračun.
Prva tablica prikazuje izdvajanja u odnosu na gustoću naseljenosti (broj stanovnika na km²) te se deset najbolje rangiranih po tim kriterijima kreće u rasponu od 31.334 do 121.444 eura. Na prvom je mjestu Benkovac (121.444), potom Cres (74.121) i Karlovac (54.716), slijede Vrbovsko (53.247) i Sisak (49.764), a u top 10 su još Hrvatska Kostajnica (49.571), Skradin (38.705), Ogulin (35.759), Đurđevac (35.413) i Mali Lošinj (31.334).
Promatrano po kvadratnom kilometru, vrh ljestvice zauzimaju gradovi različitog teritorijalnog obuhvata, a deset najbolje rangiranih kreće se od 30.504 do 87.408 eura po km². Prvi je Novigrad (87.408 eura po km²), zatim Dugo Selo (73.984) i Rijeka (62.671), a u nastavku su Trogir (58.384), Čakovec (52.586) i Split (49.465). Top 10 završavaju Sveta Nedelja (41.080), Nova Gradiška (36.742), Hrvatska Kostajnica (31.268) i Dubrovnik (30.505 eura po km²).
Što se tiče izdvajanja per capita, 94 grada izdvojila su preko 10 eura po stanovniku, 78 gradova više od 20 eura, dok je 10 najbolje rangiranih izdvojilo između 190,25 i 944,37 eura po stanovniku. Na vrhu je Hrvatska Kostajnica s 944,37 eura per capita, slijedi Novigrad s 564,37 te Novalja s 289,41 euro po stanovniku. Iznad 250 eura po stanovniku su još Cres (254,27), Komiža (246,26) i Benkovac (236,06), a top 10 zatvaraju Đurđevac (224,47), Skradin (210,16), Dugo Selo (209,58) i Vrbovsko (190,25 eura per capita).
Kada se promatra udio izdvajanja u gradskom proračunu, 88 gradova izdvojilo je više od jedan posto ukupnih rashoda, 73 grada više od dva posto, a 13 gradova više od 10 posto. U 2024. godini prvih deset gradova izdvojilo je između 12,60 i 40,81 posto proračuna. I u ovom je slučaju na prvom mjestu Hrvatska Kostajnica s 40,81 posto, Komiža je druga s 22,23, a Novigrad treći s 19,26 posto. Slijede Skradin (18,25), Benkovac (18,20) i Dugo Selo (16,92), dok ostatak top 10 čine Đakovo (14,95), Nova Gradiška (14,08), Trogir (13,68) i Cres (12,60 posto).
U apsolutnom povećanju izdvajanja između 2023. i 2024. najviše je rastao Karlovac, koji je izdvajanja povećao za 4.791.257 eura. Slijedi Dubrovnik s rastom od 3.913.652 eura te Čakovec s 2.928.320 eura. Među najbolje rangiranima nalaze se još Vrbovec (2.315.369), Samobor (2.287.713), Velika Gorica (1.593.434), Trogir (1.497.427), Koprivnica (1.318.872), Vinkovci (1.284.823) i Novigrad (1.241.497 eura).
U 2024. godini najveći postotni rast u odnosu na godinu ranije bilježi Orahovica (10.573,81 posto), slijede Stari Grad (2.533,41) i Ivanić-Grad (1.489,99 posto). Niz nastavljaju Labin (1.347,91), Vrbovec (1.191,64), Metković (998,24), Dubrovnik (894,62), Supetar (610,63), Županja (607,33) i Vinkovci (576,57 posto).
Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani (razina 23) izvještaj FINE o rashodima prema proračunskoj klasifikaciji. Te izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pristupu informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvješćima, a njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-a. (V.H.)
