Na izdavanje građevinske dozvole najmanje se čeka u Bjelovaru, a u odnosu na 2024. godinu postupak izdavanja u pojedinim je gradovima skraćen i za više od 40 dana – najveći je pomak napravio Split, slijede ga Karlovac, Slavonski Brod i Sisak. Usporedimo li prošlu godinu s 2021., najveće ubrzanje ostvario je Novigrad.
I dok država najavljuje daljnje ubrzavanje i potpunu digitalizaciju postupaka kroz sustav eDozvola, pitanje koliko se na građevinsku dozvolu u praksi doista čeka i dalje ostaje jedan od najkonkretnijih pokazatelja učinkovitosti lokalne administracije. Tema je tim važnija jer je građevinska aktivnost i dalje visoka: kako je objavio Državni zavod za statistiku, u Hrvatskoj su tijekom 2025. izdane 11.733 građevinske dozvole, a njima je predviđena gradnja 21.809 stanova, uz vrijednost radova od 7,86 milijardi eura. Na temelju analize podataka Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, prosječna dužina čekanja na građevinsku dozvolu u 34 grada koji su u sustavu eDozvola prošle je godine iznosila 65,6 dana. To je kraće nego godinu ranije, kada se čekalo 75 dana, dok je u 2023. prosjek iznosio 69 dana, a u 2021. godini 56,68 dana. Međutim, najnoviji podaci za početak 2026. pokazuju osjetno usporavanje na nacionalnoj razini — u prva dva mjeseca izdano je 35,1 posto manje dozvola nego u istom razdoblju lani.
U spomenuta 34 grada lani je izdano ukupno 6.009 dozvola, nasuprot 7.603 u 2024., dok ih je u petogodišnjem razdoblju od 2021. do 2025. izdano ukupno 35.067. Iako je prosječno vrijeme rješavanja u odnosu na prošlu godinu skraćeno, razlike među gradovima i dalje su velike, a brzina izdavanja dozvola ostaje važan test stvarne operativnosti gradskih uprava.
Grad Zagreb zbog veličine, opsega poslova i specifične administrativne strukture ne uvrštavamo u rang-liste, no njegovi su podaci uključeni u ukupne rezultate analize. Za građevinsku dozvolu u glavnom gradu prosječno treba čekati 97 dana, a lani ih je izdano 1.401.
U 2025. godini u svega četiri grada dozvole su se izdavale u roku kraćem od mjesec dana. Najbrži je bio Bjelovar, u kojem se na dozvolu čekalo u prosjeku 26 dana, slijedi Kutina s 27 dana, potom Koprivnica s 28 te Krapina s 29 dana. Među najbržima je i Čakovec, gdje je prosječno vrijeme izdavanja dozvole iznosilo 30 dana. U skupini deset najbržih gradova nalaze se i Virovitica, Novigrad, Gospić, Slavonski Brod i Sisak, u kojima se dozvole izdaju u rokovima znatno kraćima od nacionalnog prosjeka, odnosno unutar 38 dana. U svim ostalim gradovima čeka se između 39 i 173 dana.
Podaci o promjeni trajanja postupka pokazuju da je u 2025. godini u odnosu na prethodnu došlo do ubrzanja kod 22 grada, pri čemu pojedini bilježe i vrlo velike pomake. Rekorder je Grad Split koji je ostvario daleko najveće skraćenje vremena izdavanja građevinske dozvole. Naime, prosječno trajanje postupka smanjeno je sa 182 na 98 dana, odnosno za čak 84 dana. Slijede Karlovac i Slavonski Brod, u kojima je postupak skraćen za po 46 dana, dok je Sisak vrlo blizu s ubrzanjem od 45 dana. Značajan napredak bilježe i Trogir, gdje je trajanje postupka smanjeno za 44 dana te Novigrad s 41 danom kraćim čekanjem. U skupini gradova koji su ostvarili osjetno ubrzanje nalaze se i Dubrovnik (-29 dana), Umag (-24), Vodnjan (-21) te Vukovar (-12 dana). Riječ je o gradovima koji su u relativno kratkom razdoblju uspjeli znatno skratiti rokove rješavanja zahtjeva, pri čemu je u pojedinim slučajevima riječ o prepolovljenju vremena čekanja.
Gledano u relativnim pokazateljima, odnosno u postotku skraćenja trajanja postupka, poredak gradova donekle se razlikuje. Najveće relativno ubrzanje ostvario je Slavonski Brod, u kojem je prosječno trajanje postupka smanjeno za 54,54 posto, s 84 na 38 dana. Vrlo blizu su i Novigrad s padom od 54,38 posto te Sisak s 54,10 posto, dok Karlovac također bilježi smanjenje veće od 50 posto. U Splitu je vrijeme izdavanja dozvola skraćeno za 46,06 posto, a u skupini gradova s izraženim poboljšanjem su i Trogir (-35,29 posto) te Umag (-28,12 posto). Među gradovima koji su također uspjeli osjetnije skratiti trajanje postupka, ali u nešto manjoj mjeri, nalaze se Krapina (-22,67 posto), Osijek (-20,97 posto) i Pazin (-20,71 posto).
Usporedba s 2021. godinom daje širu sliku promjena u učinkovitosti izdavanja građevinskih dozvola kroz dulje razdoblje. Najveće skraćenje bilježi Novigrad, u kojem je prosječno vrijeme izdavanja dozvole smanjeno sa 95 na 34 dana, odnosno za čak 61 dan. Slijedi Sisak s ubrzanjem od 28 dana, dok Gospić bilježi skraćenje od 12 dana. U skupini gradova koji su ostvarili umjerenije, ali ipak vidljivo ubrzanje nalaze se Virovitica (-7 dana), Osijek i Krapina (po -6 dana), Karlovac (-5 dana), te Trogir i Pazin (po -4 dana). Listu zatvaraju Kaštela, gdje je postupak skraćen za tri dana.
Gledano u relativnim pokazateljima, odnosno u postotku promjene u odnosu na 2021. godinu, slika je vrlo slična kao i u apsolutnim brojkama, ali dodatno naglašava intenzitet promjena u pojedinim gradovima. Najveće relativno ubrzanje ostvario je Novigrad, u kojem je trajanje postupka smanjeno za 64,37 posto, odnosno s 95 na 34 dana. Slijedi Sisak s padom od 42,57 posto, dok Gospić bilježi smanjenje od 25,65 posto. Značajno relativno skraćenje ostvarili su i Virovitica (-18,43 posto) te Krapina (-16,32 posto), dok Osijek i Karlovac bilježe smanjenja od 12,99 odnosno 11,52 posto. U skupini gradova s manjim, ali i dalje vidljivim poboljšanjima nalaze se još Pazin (-8,94 posto), Bjelovar (-8,30 posto) i Trogir (-5,12 posto).
Što se tiče ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola u 2025. godini, očekivano prednjače veći gradovi, u kojima je i intenzitet gradnje najveći. Na vrhu je Osijek s 388 izdanih dozvola, slijedi Pula s 316 te Velika Gorica s 309 dozvola. Među vodećima su i Zadar s 268 te Šibenik s 257 izdanih dozvola, dok Kaštela bilježe 242, a Slavonski Brod 216 dozvola. U top 10 nalaze se i Umag, kao jedini srednji grad u ovoj skupini, s 201 izdanom dozvolom, zatim Samobor sa 173 te Karlovac sa 167 dozvola.
Usporedba broja izdanih građevinskih dozvola u 2025. u odnosu na godinu ranije pokazuje kako najveći porast bilježi Samobor, u kojem je izdano 23 dozvole više nego 2024. godine, dok slijedi Bjelovar s povećanjem od 17 dozvola. Među gradovima s izraženijim rastom su i Slavonski Brod (+16), Koprivnica (+8) te Labin (+7). Umjereniji rast bilježe Šibenik, gdje je izdano pet dozvola više nego godinu ranije te Pazin s povećanjem od tri dozvole. S druge strane, dio gradova iz ove skupine bilježi pad broja izdanih dozvola. Krapina i Kutina imaju po šest dozvola manje nego 2024., dok je u Karlovcu izdano 14 dozvola manje.
Usporedba s 2021. godinom pokazuje u kojim je sredinama građevinska aktivnost kroz dulje razdoblje rasla, a u kojima stagnira ili blago pada. Najveći porast bilježi Velika Gorica, u kojoj je u 2025. izdana 71 dozvola više nego 2021., dok Pula slijedi s povećanjem od 50 dozvola. Među vodećima su i Osijek s rastom od 36 dozvola te Slavonski Brod s povećanjem od 21 dozvole. Značajniji rast je ostvario i Labin (+17), dok su promjene u ostalim gradovima iz ove skupine znatno umjerenije. Krapina i Gospić imaju po tri dozvole više nego 2021., Virovitica bilježi rast od dvije dozvole, dok Kutina i Čakovec pokazuju blagi pad u odnosu na početnu godinu, s jednom odnosno dvije dozvole manje.
U odnosu na broj stanovnika, slika građevinske aktivnosti bitno se mijenja, a u prvi plan dolaze manji i srednji gradovi s intenzivnom gradnjom, a najviše ih je u Istarskoj županiji. Najveći broj izdanih dozvola na 1000 stanovnika bilježi Umag, s 15 dozvola. Slijedi Vodnjan s 12 dozvola, dok Novigrad bilježi 11 dozvola na 1000 stanovnika. U skupini gradova s visokom razinom građevinske aktivnosti su i Poreč s devet te Labin s osam dozvola na 1000 stanovnika. Među većim gradovima, odnosno onima s većim ukupnim brojem stanovnika, izdvajaju se Kaštela, Šibenik i Pula, kao i Trogir i Makarska, u kojima se izdaje po šest dozvola na 1000 stanovnika.
(V.H.)
Gradonačelnik Bjelovara, Dario Hrebak: Trudom i radom sve je moguće – nastavljamo poticati investicije, razvijati gospodarstvo i ubrzavati procese
Grad Bjelovar već godinama potvrđuje da je trudom i radom moguće biti među najboljima u Hrvatskoj kada je riječ o izdavanju građevinskih dozvola i rješavanju predmeta. To nije slučajno, nego rezultat kontinuiranog rada na ubrzavanju procedura i digitalizaciji sustava. Samo u 2025. godini riješili smo 1340 predmeta, izdali 164 građevinske dozvole, a prosječno vrijeme izdavanja dozvole smanjili na svega 26 dana. U razdoblju od 2021. do 2025. godišnje se izdaje oko 200 dozvola za stanove, uz rast gradnje obiteljskih kuća, što pokazuje da se sve više mladih obitelji odlučuje ostati i graditi u Bjelovaru, a što nas jako veseli. Bjelovar je postao grad za život po mjeri čovjeka, grad koji privlači investicije, grad koji se jednostavno razvija na svim područjima i ljudi to prepoznaju. Nastavit ćemo poticati investicije, razvijati gospodarstvo, ubrzavati procese, a samim time i stvarati uvjete za dostupnije stanovanje jer želimo da Bjelovar ostane grad u kojem je građanima omogućeno što manje birokratizacije uz što više vremena za rješavanje vlastitih poslova. Prije svega, želimo da Bjelovar bude i ostane grad u kojem se dobro živi.
Gradonačelnik Virovitice, Ivica Kirin: U pet godina značajno smo uvećali broj akata za gradnju
Grad Virovitica nastavlja s dinamičnim razvojem, što potvrđuju podaci o izdanim aktima iz područja prostornog uređenja i gradnje. Tijekom 2025. godine izdano je ukupno 746 akata za gradnju, od čega 79 građevinskih dozvola i izmjena građevinskih dozvola. Godinu ranije, 2024., izdano je 795 akata, uključujući 115 građevinskih dozvola i izmjenu. Trend rasta vidljiv je i u višegodišnjem razdoblju: 2021. izdano je 436 akata, 2022. godine 485, 2023. godine 531, 2024. godine 795, a 2025. godine 746 akata. Ovi pokazatelji jasno upućuju na snažan razvoj grada, u kojem se uz javna ulaganja paralelno razvijaju i privatne investicije. U gradskim ulicama i prigradskim zonama niču nove stambeno-poslovne zgrade, obiteljske kuće te proizvodne hale u poduzetničkim zonama. U tijeku su brojni projekti poput izgradnje škola, vrtića, komunalne infrastrukture, što dodatno potvrđuje planski i kontinuirani razvoj Virovitice.
Gradonačelnik Trogira, Ante Bilić: Novom prostorno-planskom dokumentacijom uvodimo red u prostor i razvoj grada
Iako je do sada prevladavala gradnja manjih stambenih objekata, u proteklih godinu dana uočen je trend rasta većih višestambenih objekata. Ono što ovaj zaokret čini kvalitetnijim jest paralelno ulaganje u prateću infrastrukturu – od novih i rekonstruiranih prometnica i šetnica do modernih dječjih igrališta te uređenja parkova, čime se osigurava cjelovit urbani razvoj, na čemu inzistiramo kroz naše politike kontinuirano već desetak godina. Naš primarni fokus u iduće tri godine ostaje stvaranje preduvjeta za održiv razvoj. To ćemo postići prvenstveno izgradnjom i modernizacijom prometne mreže. Cilj nam je bolja regulacija postojećeg prometa kako bismo smanjili gužve i povećali sigurnost svih sudionika, što je temelj za bilo kakvu daljnju stanogradnju ili poslovne investicije te za kvalitetu života građana. Za dio kapitalnih investicija trenutno donosimo novu prostorno-plansku dokumentaciju koja će osigurati red u prostoru – to podrazumijeva veći udio zelenila na parcelama, zatim – predviđa se izgradnja doma za stare i nemoćne, proširenje gradskog groblja, nova osnovna škola, itd., dok su ključni infrastrukturni projekti već u fazi ishođenja dozvola, a to su sportska dvorana, nove dužobalne šetnice, rekonstrukcija tržnice itd. Time osiguravamo predvidljivije okruženje za investitore, planski razvoj grada i kvalitetniju svakodnevicu za građane.
Gradonačelnik Šibenika, Željko Burić: Stvaramo uvjete za priuštivo stanovanje i kvalitetan život u Šibeniku
Šibenik danas potvrđuje da može uspješno pratiti snažan razvojni zamah, a pritom očuvati kvalitetu života svojih građana. Interes za gradnju je izražen, a Gradska uprava je kroz organizaciju rada, digitalizaciju procesa i jačanje kapaciteta uspjela ubrzati i unaprijediti učinkovitost rješavanja predmeta. Šibenik ide u korak s potrebama vremena i stvara stabilne preduvjete i za daljnji gospodarski i društveni razvoj. Velik dio aktivnosti odnosi se upravo na stanogradnju jer je pitanje stanovanja jedno od ključnih za naše sugrađane, osobito za mlade obitelji koje žele živjeti i raditi u Šibeniku. Kroz program poticane stanogradnje u suradnji s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama izgrađeno je preko 370 stanova, na lokaciji Šubićevac te na Biocima. Model poticane stanogradnje mnogim obiteljima je omogućio rješavanje stambenog pitanja po povoljnijim uvjetima, a modele priuštivog stanovanja ćemo pratiti i dalje, kroz novi zakonodavni okvir. Paralelno se razvijaju prometna i komunalna infrastruktura kako bi nova naselja i novi sadržaji imali sve preduvjete za kvalitetan i funkcionalan život. Šibenik se razvija planski i odgovorno, kao grad kojemu je očuvana povijest zalog za budućnost.
Gradonačelnik Osijeka, Ivan Radić: Povećanjem broja djelatnika značajno smo skratili rokove izdavanja dozvola
Prepoznali smo povećanu potrebu stanogradnje na području grada Osijeka što podržavamo ubrzanim izdavanjem akata za građenje i prilagodbu prostornih planova. Na tim smo poslovima povećali broj djelatnika s ciljem maksimalnoga skraćivanja razdoblja od predaje zahtjeva do izdavanja građevinske dozvole. Kada sam preuzeo odgovornost za vođenjem Osijeka 2021. godine na građevinsku se dozvolu čekalo više od 8 mjeseci. Sada je to razdoblje prepolovljeno s tendencijom dodatnog skraćivanja. Pokrenuli smo i postupak izrade novog Generalnog urbanističkog plana koji će dodatno definirali uvjete gradnje, zaštite i korištenja prostora te osigurati planski razvoj. Aktivno smo uključeni u politiku priuštivog stanovanja. Tako je u ovom trenutku upravo u Osijeku u tijeku najveći projekt izgradnje POS-ovih stanova na području Republike Hrvatske. Izgradnju 206 POS stanova Grad Osijek sufinancira s 3,5 milijuna eura, a uz to smo osigurali i komunalnu infrastrukturu. Uključili smo se i u sufinanciranje obnove pročelja i ugradnje dizala u stambenim zgradama za što smo u proračunu predvidjeli 900 tisuća eura.
