foto: Matija Turkalj
„Preuzeo sam grad s proračunom manjim od dugova, a danas smo u najvećem investicijskom ciklusu ikada…Od gospodarske megazone, škola i vrtića, do kulturnih prostora i revitalizacije jezera – u provedbi je niz ključnih projekata. Vjerujem da će baš oni obilježiti novo razdoblje razvoja našeg grada.“
Uoči ovogodišnjeg izbora za Najbolji grad, kojeg tradicionalno organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom i Agencijom Ipsos, donosimo intervjue s najdugovječnijim gradonačelnicima u Hrvatskoj. Svakog tjedna predstavit ćemo jednog od njih – ljude koji već desetljećima oblikuju svoje gradove i određuju smjer njihova budućeg rasta. Ovoga puta sugovornik nam je Ivica Kirin, gradonačelnik Virovitice. Na lokalnim izborima u svibnju ove godine ponovno je uvjerljivo pobijedio u prvom krugu i osvojio svoj sedmi mandat, s 57,64 posto glasova i više od 30 postotnih bodova prednosti pred protukandidatom. Kirin je na čelu Virovitice od 2003., a nakon kraće stanke zbog odlaska u Vladu – gdje je bio najmlađi ministar – 2008. se vraća na poziciju gradonačelnika i od tada redovito osvaja povjerenje građana. Virovitica se u posljednjem desetljeću svrstala među najistaknutije gradove po korištenju EU fondova, s vidljivim iskorakom u pametnim rješenjima i učinkovitosti gradske uprave. Grad je u samom vrhu po izdvajanjima za obrazovanje i potpore poduzetnicima, među najbržima po izdavanju građevinskih dozvola, a uz to povećava stipendije, gradi škole i vrtiće te planira dom za umirovljenike, provodeći projekte važne za različite generacije građana.
Gradonačelniče Kirin, koje biste razdoblje ili mandat u svom dugogodišnjem radu izdvojili kao najzahtjevniji i zašto?
-Najzahtjevniji period bio je sam početak, davne 2003. godine, kada sam preuzeo Grad u izrazito teškoj financijskoj situaciji. Gradski proračun bio je manji od dugova, komunalne tvrtke nisu mogle isplaćivati plaće, a infrastruktura je bila u lošem stanju. To su bile godine mukotrpnog rada od jutra do sutra, bez godišnjeg odmora, dok nismo posložili tim i stvorili temelje za razvoj. Tek tada smo mogli krenuti u smjeru realizacije vizije Virovitice kao modernog, uređenog i gospodarski aktivnog grada.
Na koje projekte i rezultate ste najponosniji, odnosno, što smatrate najvažnijim postignućem u svom mandatu?
-Proveli smo na stotine projekata. Ipak, ono što mene kao gradonačelnika čini posebno ponosnim je proglašenje naše Virovitice prvakom EU fondova i to dvije godine za redom – 2020. i 2021. godine. To je ipak kruna našeg rada, ali i dokaz da radimo dobro. Prije kojih pet godina uspjeli smo završiti projekte koji su godinama čekali na realizaciju (ceste, nogostupe, dječja igrališta, bolnice, parkirališta, škole, javne institucije, parkove, Dvorac i Palaču Pejačević, gospodarske zone i dr.), a zahvaljujući kojima smo stvorili potpuno novu sliku grada koji je sada prepoznatljiv po uređenosti, dinamici života i gospodarskoj aktivnosti. Nakon godina i godina nastojanja u realizaciji je jedan od ključnih projekata – izgradnja brze ceste prema Zagrebu, koja će skratiti put do Zagreba na sat vremena, ali i potaknuti gospodarski razvoj. Ovdje moram naglasiti da smo trenutno u najvećem investicijskom ciklusu u povijesti, s nizom ključnih projekata u provedbi – od gospodarske mega zone, škola, vrtića, obnovljenih kulturnih prostora, do revitalizacije Virovitičkih jezera i rijeke Ođenice.
Što biste danas rekli da u Virovitici još nedostaje i gdje planirate napraviti iskorak u sljedećim godinama?
-Naši građani bi sada rekli bazen. Da, nemamo još bazen, ali radimo na tome. Preprojektirali smo projekt te je potrebno provesti ponovno javnu nabavu. Sredstva za izgradnju osigurana sam nam kroz ITU mehanizam. Tako da, to je ono što nedostaje, ali radimo na tome i nadam se da ćemo uskoro označiti početak radova i na tom projektu. Stariji bi opet rekli dom umirovljenika cjenovno prihvatljiv. No i na tom projektu radimo te ga pripremamo za natječaj resornog ministarstva. Zapravo, radimo na svim onim ciljevima koje smo zacrtali: uređenje gradskih trgova, ozelenjivanje površina, izgradnja Veteranskog centra i Centra za starije osobe. U izgradnji su nam nova glazbena škola s ljetnom pozornicom, kao i novi vrtić, čime ćemo, nadam se, ukinuti liste čekanja. Korak po korak, križamo listu naših zacrtanih projekata.
Usporedite nam ukratko Grad Viroviticu prije nego ste preuzeli gradonačelničku dužnost i danas – koje su ključne razlike i po čemu je Virovitica sada bolje mjesto za život?
-Mnogo toga je te daleke 2003. godine u Virovitici nedostajalo – dovoljno je reći kako sam zatekao gradski proračun koji je bio 23 milijuna kuna, a dugovi Grada veći od 26 milijuna kuna. Virkom je bio na granici da ne može servisirati svoje plaće, a Flora ih je isplatila samo 11. Taj početak je bio katastrofa i zbog toga sam radio od jutra do sutra, bez korištenja godišnjeg odmora, pri čemu je najviše ispaštala moja obitelj. Tek kada sam posložio gradsku ekipu, od kojih je većina i danas sa mnom, krenuli smo naprijed. I tako idemo i dalje. Godinu za godinom ostvarivali smo viziju Virovitice kao grada s uređenim ulicama, izgrađenim nogostupima, kompletno uređenom komunalnom infrastrukturom, poduzetničkim zonama koje će poduzetnicima osigurati jeftinije povoljnije pokretanje proizvodnje, grad s novim i moderno opremljenim školama i vrtićima… Naravno, za to je najvažnije imati stručni tim ljudi koji mogu pratiti moju viziju razvoja grada, kao i podršku građana, jer se ništa od ovoga bez njihove potpore ne bi ostvarilo. Uz snažno vodstvo i pametno korištenje fondova Europske unije, koji su dostupni do kraja 2027., Virovitica pokazuje da lokalna zajednica može biti motor rasta. Privatni sektor to prepoznaje – stambeno-poslovna gradnja je u porastu, a potražnja za prostorima konstantno raste.
Koliko su digitalizacija i dostupnost europskih sredstava promijenili način upravljanja gradom u odnosu na vaše početke?
-Danas je upravljanje gradom uvelike drugačije nego kada sam tek preuzeo dužnost. Ono što je nekad zahtijevalo puno papirologije i vremena, sada se može riješiti znatno jednostavnije i brže putem digitalnih sustava. Ukratko, digitalizacija i europska sredstva donijeli su nam mogućnost da radimo brže, da nam se na lakši i jednostavniji način dojave nepravilnosti u interesu građana, što je najveća razlika u odnosu na početke mog mandata.
Koji bi bio vaš savjet mlađim kolegama – što smatrate ključem uspjeha i dugovječnosti u ovom poslu?
-Ključ uspjeha u ovom poslu je jednostavan, ali zahtjevan – morate voljeti svoj grad i živjeti za njega 24 sata dnevno. Biti gradonačelnik ne znači doći na posao i odraditi svoju smjenu. To je „poziv“ u kojem stalno morate biti među ljudima, slušati njihove potrebe i tražiti rješenja. To znači na popodnevnoj kavi ili večernjoj šetnji uočavati nepravilnosti i stvari koje treba popraviti. Naravno, u svemu tome neophodna je jasna vizija i kvalitetan tim. I uvijek treba na umu imati da ste tu zbog građana, a ne obratno. (V.H.)
