„Osigurali smo besplatne vrtiće za svu djecu, stipendije među najvećima u Hrvatskoj, nagrade učenicima i sportašima, maturantima i mladim talentima, pomoć učenicima i njihovim obiteljima, božićnice i uskrsnice kao i dopunsko zdravstveno osiguranje našim umirovljenicima, subvencionirano podstanarstvo, potpomognutu oplodnju i podršku obiteljima. Sve su to mjere kojima pokazujemo da je Grad usmjeren na čovjeka, obitelj i zajednicu.“
Ususret izboru za Najbolji grad, kojeg organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom i Agencijom Ipsos, završavamo serijal razgovora s najdugovječnijim hrvatskim gradonačelnicima. Nakon Darija Vasilića (Krk), Ivice Kirina (Virovitica), Ivana Dabe (Novalja), Emila Ćurka (Nin), Milorada Batinića (Ivanec), Željka Turka (Zaprešić) i Vilija Bassanesea (Umag), donosimo intervju i s Ivanom Knezom, dugogodišnjim gradonačelnikom Biograda na Moru, koji je na ovoj poziciji gotovo dva desetljeća. Tijekom tog razdoblja, Knez je vodio grad kroz značajnu transformaciju – od komunalnih ulaganja koja su promijenila izgled obale i centra, do širenja turističkih sadržaja, modernizacije infrastrukture i velikih projekata koji su obilježili razvoj ovog dijela Zadarske županij. Tu je i niz mjera za poboljšanje standarda građana kojima se Biograd na Moru pozicionirao među najbolje male gradove za život u zemlji. I ove godine, četvrti put zaredom, Biograd na Moru plasirao se u samo finale našeg Izbora u kategoriji Kvaliteta života, a prije četiri godine proglašen je i jednim od pet gradova koji su ostvarili najveći napredak na tom polju. Što njegovi sugrađani misle o radu i rezultatima njegove gradske uprave pokazali su na svibanjskim lokalnim izborima na kojima je Knez još jedan mandat dobio već u prvom krugu, uz preko 68 posto glasova podrške. Gradonačelnik Knez u razgovoru se osvrće na ključne investicije, izazove izrazito turističkog grada, odnos prema stanovnicima te mjere kojima Biograd nastoji biti poželjno mjesto za život mladih obitelji, djece i umirovljenika.
Gospodine Knez, koji su vam mandati ili razdoblja tijekom karijere bila najzahtjevnija i zašto?
-Funkciju gradonačelnika ponosno nosim u gradu Biogradu na Moru već 19 godina, ovo je moj 5. mandat, a preuzeo sam u pola mandata tu funkciju 2006. godine i sigurno sam prošao kroz nekoliko značajnih i izazovnih perioda. Biograd na Moru je grad koji se tijekom vremena promijenio, narastao i postao ugodniji za život. No, svaki političar suočava se s teškim trenucima, a najzahtjevniji i najizazovniji trenuci često ovise o specifičnostima političkog okruženja, društvenim, ekonomskim ili prirodnim krizama, ali i o osobnim vještinama i strategijama. Kada odemo u davnu 2006. godinu na sam početak preuzimanja mandata, Grad nije imao jasno postavljene strateške ciljeve i razvojne planove, a infrastruktura i turizam nisu bili u fazi rasta. Bilo je potrebno izgraditi povjerenje s građanima i političkim partnerima, što je zahtijevalo političku vještinu, strpljenje i dugoročno planiranje. Prethodne mandate okarakterizirala su financijska ulaganja koja su zahtijevala strateško planiranje i kvalitetnu koordinaciju s državnim i županijskim institucijama. Drugi izazov bio je balansiranje između potrebe za modernizacijom i očuvanjem lokalne baštine i identiteta, što je ključno za grad na Jadranu. Implementacija dugoročnih infrastrukturnih planova također znači suočavanje s birokratskim preprekama i opozicijom ili nesuglasicama unutar lokalne političke zajednice. U posljednjem desetljeću Biograd je doživio i značajan infrastrukturni boom, uključujući i projekte poput izgradnje novih kulturnih i poduzetničkih centara, proširenje obalne infrastrukture te daljnje unaprjeđenje pristupnih cesta i šetališta uz obalu. Morao sam balansirati između turističke potražnje, ekološke održivosti i očuvanja prirodnih resursa. Ovi projekti zahtijevali su veliku količinu koordinacije s državnim i europskim institucijama, a financijska sredstva često su dolazila iz različitih izvora (EU fondovi, državna potpora i proračunska sredstva). Osim toga, bilo je važno osigurati da se ne zanemare socijalne potrebe stanovništva zbog velikih infrastrukturnih ulaganja. Ukratko tijekom svojih mandata uspješno sam upravljao brojnim izazovima koji su uvelike oblikovali Biograd na Moru u današnji grad. Svaki od spomenutih perioda bio je izazovan na svoj način, no uspio sam donijeti dugoročne odluke koje su omogućile Biogradu da raste i razvija se, čineći ga konkurentnijim u turizmu i ugodnijim mjestom za život.
Koje projekte i rezultate ostvarene tijekom dosadašnje gradonačelničke karijere smatrate najznačajnijima i zašto?
-Izuzetno sam ponosan na projekte koji su imali dugoročni utjecaj na razvoj grada i njegovih građana. S obzirom na svoj dugogodišnji mandat i brojne inicijative koje su realizirane pod mojim vodstvom, mogu reći da sam posvećen održivom razvoju grada, kao i poboljšanju kvalitete života za sve stanovnike. Ipak, izdvojio bih Poduzetnički inkubator koji je jedan od ključnih projekata za razvoj lokalne ekonomije i podršku poduzetnicima, osobito mladima i malim poslovnim subjektima. On predstavlja temelj za diversifikaciju lokalnog gospodarstva i smanjenje ovisnosti o turizmu, koji je sezonski i podložan vanjskim čimbenicima. Poticanje poduzetništva pomaže u stvaranju novih radnih mjesta, što ima dugoročan pozitivni učinak na zapošljavanje i lokalnu ekonomiju.
Kakav značaj u vašem mandatu imaju projekti vezani uz okoliš i održivost?
-Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta primjer je projekta koji jasno pokazuje da briga za okoliš i održivi razvoj postaju ključni aspekti urbanog života. Kroz realizaciju tog projekta, Biograd je napravio značajan korak prema zelenoj i održivoj budućnosti, osiguravajući mjesto za odvajanje i recikliranje otpada.
A koje biste infrastrukturne projekte izdvojili kao posebno važne za svakodnevni život građana?
– Rekonstrukcija i opremanje tržnice i ribarnice posebno su mi važni jer one nisu samo ekonomsko nego i kulturno središte grada, odnosno, mjesta na kojima se svakodnevno susreću i građani i turisti. Rekonstrukcija i opremanje ovih objekata svakako je bila investicija koja je značajno unaprijedila kvalitetu lokalne usluge, a istovremeno očuvala važno mjesto za lokalnu proizvodnju i tradiciju. Tržnica i ribarnica predstavljaju srce grada, a njihov razvoj znači očuvanje tradicije lokalne poljoprivrede i ribarstva, dok istovremeno zadovoljavaju potrebe modernih potrošača. Ova investicija osobito doprinosi jačanju lokalne ekonomije, poticanju proizvodnje i trgovine te jačanju turističke ponude grada.
Biograd je izrazito turistički grad, što biste naveli kao iskorak u modernizaciji turističke ponude?
-Budući da se Biograd na Moru, kao grad na jadranskoj obali, uvijek mora prilagođavati potrebama turističkog tržišta upravo su projekt BIOSFERA, kao i izgradnja zgrade TIC-a, značajan iskorak u modernizaciji grada i poboljšanju njegove turističke ponude. Zgrada TIC-a predstavlja važno središte za turiste, gdje mogu dobiti sve potrebne informacije, a BIOSFERA je primjer angažmana na očuvanju prirodne baštine i ekološke svijesti. Ovi projekti omogućuju Biogradu da se pozicionira kao odgovorna i ekološki orijentirana destinacija.
Vaš grad jedan je od rijetkih koji uspješno prkose ne baš optimističnim demografskim trendovima. Koji je recept?
-Jedan od izazova s kojima se mnogi gradovi suočavaju, a Biograd je uspješno riješio, jest negativan prirodni prirast. Ja kao gradonačelnik smatram jednim od svojih najvećih postignuća činjenicu da Biograd bilježi pozitivan prirodni prirast, što je rezultat kvalitetne demografske politike usmjerene na poboljšanje uvjeta za obitelji, mlade ljude i starije građane. Pozitivan prirodni prirast pokazuje da grad ima uspješnu demografsku politiku koja uključuje poticanje nataliteta, osiguranje kvalitetnih uvjeta za obitelji (poput besplatnih dječjih vrtića, i kvalitetnih socijalnih usluga), ali i privlačenje mladih obitelji da se nastane u Biogradu. To je ključ za dugoročnu održivost grada, jer stalan porast broja stanovnika znači stabilnost u radnoj snazi, čime se osigurava daljnji ekonomski razvoj i prosperitet.
Gdje ima prostora za poboljšanje, što mislite da bi se još moglo i trebalo napraviti?
-U našem gradu učinili smo mnogo toga, ali uvijek postoji prostor za napredak. Smatram da je izuzetno važno nastaviti razvijati infrastrukturu i ulagati u kvalitetu života građana. Dva ključna projekta na koja se želim posebno usmjeriti su izgradnja doma za starije i nemoćne, jer naši sugrađani zaslužuju dostojanstvenu skrb i siguran prostor u trećoj životnoj dobi te završetak kanalizacijske mreže i sustava odvodnje budući da to nije samo pitanje komunalne infrastrukture već i zdravlja, ekologije i podizanja životnog standarda.
Usporedite nam ukratko Biograd prije nego ste preuzeli gradonačelničku dužnost i danas – po čemu je to sada bolje mjesto za život?
-Razlika je više nego vidljiva. Nekada smo se suočavali s neravnomjernim pristupom građanima, dok je danas uspostavljen red i svi su naši sugrađani jednaki pred Gradom. Prvo smo riješili osnovne životne potrebe naših ljudi – od komunalne infrastrukture do socijalne sigurnosti. Posebno sam ponosan što smo postali primjer grada koji ulaže u ljude. Osigurali smo besplatni vrtići za svu djecu, stipendije među najvećima u Hrvatskoj, nagrade učenicima i sportašima, maturantima i mladim talentima, pomoć učenicima i njihovim obiteljima, božićnice i uskrsnice kao i dopunsko zdravstveno osiguranje našim umirovljenicima, subvencionirano podstanarstvo, potpomognutu oplodnju i podršku obiteljima. Sve su to mjere kojima pokazujemo da je Grad usmjeren na čovjeka, obitelj i zajednicu. Danas se u Biogradu na Moru kvalitetno živi, cijeni se trud i zalaganje i svatko ima svoje mjesto i jednaka prava.
Je li u ovoj današnjoj eri digitalizacije i bespovratnih sredstava lakše upravljati gradom nego što je to bilo kad ste počinjali s gradonačelničkom funkcijom? Koje su razlike?
-Razlike su zaista velike i mogu reći da je danas puno lakše upravljati gradom nego što je to bilo u mojim prvim mandatima. Kada sam tek postao gradonačelnik, sve je bilo puno sporije – postupci, komunikacija s državnim institucijama, provođenje projekata, čak i jednostavne administrativne radnje. Danas, zahvaljujući digitalizaciji, gotovo sve procese možemo pratiti i rješavati brže i učinkovitije. Građani imaju brži pristup informacijama, dokumentacija se obrađuje elektronički, a gradska uprava može transparentnije i efikasnije raditi. Također, ključna razlika su i bespovratna sredstva iz europskih fondova i nacionalnih programa, koja nam otvaraju mogućnosti kakvih prije nije bilo. Ukratko, danas imamo više alata, više izvora financiranja i brže procese, što nam omogućuje da radimo kvalitetnije, odgovornije i da brže realiziramo projekte koji su važni za naše građane.
Kakva bi bila vaša poruka mlađim kolegama gradonačelnicima, što je ključ uspjeha i dugovječnosti na toj poziciji?
-Moj savjet mlađim kolegama gradonačelnicima jest da uvijek stave čovjeka u središte svog djelovanja. Ključ uspjeha i dugovječnosti u ovom poslu nije u velikim riječima, nego u konkretnim djelima koja mijenjaju život građana nabolje. Važno je biti dosljedan i pravedan – svi građani moraju imati jednaka prava i mogućnosti. Potrebno je imati viziju razvoja grada, ali i dovoljno strpljenja i upornosti da se ona ostvari korak po korak. Također, nikada ne smijemo zaboraviti na komunikaciju s građanima – slušati ih, razgovarati i biti među njima. Oni najbolje znaju što im treba, a naš je zadatak da to prepoznamo i omogućimo. U politici, kao i u životu, najviše se cijeni iskrenost i rad za opće dobro. Ako radite pošteno i u interesu ljudi, oni to prepoznaju i nagrađuju povjerenjem (V.H.)
