“Izgradili smo nove vrtiće, igrališta, sportsku infrastrukturu, kulturni centar i šetnice, obnovili trgove i plaže, a istovremeno proveli i zahtjevne zahvate na komunalnoj infrastrukturi, mostovima, gradskoj jezgri i prometnicama. Sve to činimo kako bismo stvorili grad koji jednako dobro funkcionira, izgleda i diše – za djecu, mlade, obitelji i starije.”
Ante Bilić na čelu je Trogira već osam godina, a novi mandat, osvojen s gotovo 61 posto glasova u prvom krugu, potvrda je kako građani podržavaju smjer u kojem vodi svoj grad. Rezultati koje ističe temelje se na sustavnom pristupu razvoju: ravnomjernim ulaganjima u sve gradske četvrti, stvaranju uvjeta za bolji život svih generacija i promjeni načina na koji se grad doživljava i gradi. U tom razdoblju, Trogir je dobio dva nova vrtića, niz dječjih igrališta, višenamjenski sportski kompleks, novu plažu, pješački most i šetnicu, rekonstruirano staro kino, kulturni centar, kao i uređen gradski trg, a sve to praćeno je paralelnim ulaganjima u važne infrastrukturne projekte koji ostaju izvan fokusa javnosti. Usto, Grad se pozicionirao i kao primjer dobre prakse u participativnom upravljanju, strateškom brendiranju i dugoročnom urbanističkom planiranju. Za Bilića, svi ti zahvati imaju zajednički cilj – osigurati da Trogir postane grad u kojem je svakodnevica uređena, predvidiva i sadržajna. Grad u kojem mladi žele ostati, obitelji se mogu razvijati, a stariji živjeti dostojanstveno. I, što je posebno važno, grad u kojem građani imaju stvarni utjecaj. Evo što nam je još o svemu tome rekao u razgovoru..
Gradonačelniče Biliću, ostvarili ste treću uzastopnu pobjedu na lokalnim izborima s visokim postotkom glasova već u prvom krugu. Što smatrate ključnim faktorima koji su pridonijeli ovom rezultatu?
-Ključni faktor je povjerenje građana koje traje već osam godina pa im i ovim putem želim iskazati zahvalnost što su po treći put potvrdili da je način na koji upravljamo gradom ispravan i da žele istim putem naprijed. Bez njihove podrške, ništa ne bi bilo moguće i to zaista nije floskula – ni izborni uspjeh ni projekti koje smo realizirali zajedno. To povjerenje smo zaslužili kontinuitetom na svim razinama – počevši od transparentne komunikacije i dostupnosti građanima, ispunjenih obećanja i provedenih projekata, a rekao bih da je naša najveća pobjeda promjena atmosfere u gradu gdje smo od jedne potpune apatije postigli da se konačno ponosimo i hvalimo Trogirom, da građani žele sudjelovati u odlukama Grada, da smo primjer dobre prakse počevši od participativnog budžetiranja, brendiranja destinacije, provođenja javnih arhitektonskih natječaja. Osobno su mi ta postignuća draža od sve infrastrukture jer ostaju kao vrijednost koju je najteže postići i koju će, vjerujem, i sadašnje i buduće generacije znati čuvati.
Nedavno ste, pri predstavljanju programa za naredne četiri godine, spomenuli desetke projekata koji su transformirali grad. O kojim je projektima riječ?
-Puno toga stalo je u osam godina – dva nova vrtića i proširenje postojećeg čime smo riješili problem neupisane djece, osam novih dječjih igrališta, rekonstrukcija starog kina u kulturni centar, višenamjenski sportski kompleks Krtine, nova dužobalna šetnica od Lokvica do kamenog mosta, obnovljen trg kod ribarnice, nova gradska plaža Saldun, novi pješački most preko Foše…, bilo je zaista puno toga. Tu su i brojni projekti koje smo realizirali s partnerima – novi čiovski most, obnovu starog čiovskog mosta, novo trajektno pristanište, projekt Aglomeracije, obnova infrastrukture u staroj gradskoj jezgri. I to su samo oni oku vidljivi projekti. Trogir je danas uredan, ugodan grad za život svih generacija što me čini ponosnim.
Kako Trogir stoji što se demografskih prilika tiče i što još poduzimate da ih dodatno poboljšate? Što je u planu za naredno razdoblje?
-Radimo sve one projekte koji su potrebni za zadržavanje, privlačenje, ali i za povratak mladih ljudi u Trogir. Ako mladi i mlade obitelji ovdje imaju preduvjete za kvalitetan život, dnevne sadržaje i uvjete za podizanje djece, onda će sigurno birati Trogir za svoju budućnost. Osim vrtića i igrališta, ključan će biti projekt POS stanova koji je nakon pet godina spore administracije konačno došao u fazu odabira izvođača radova i kroz koji će 30-ak obitelji riješiti svoje stambeno pitanje. Kontinuirano sufinanciramo školsku opremu, podignuli smo više puta stipendije za đake i studente, Kantun kulture prepun je programa za djecu i mlade, svaki trogirski kvart sada ima moderno dječje igralište, roditelji ne moraju brinuti oko mjesta u vrtićima gdje smo podignuli standard na najvišu razinu, a kada sa Županijom realiziramo još jednu osnovnu školu, što je vrlo izvjesno, i školski odgoj bit će na najvišoj razini. Nova sportska dvorana za koju trenutno radimo glavni projekt značit će i podizanje kvalitete i brojnosti u našim sportskim klubovima. Kada sve to podvučemo, vjerujem da mladi neće imati dileme gdje živjeti. Spomenut ću da je Trogir među prvim gradovima koji je uveo sufinanciranje medicinski pomognute oplodnje te davanja za majke odgojiteljice. Nastojimo roditeljima i djeci olakšati kako god možemo.
U kampanji ste najavili otvaranje centra za mlade i co-working prostora. Možete li podijeliti više detalja o tim projektima i njihovom značaju za lokalnu zajednicu?
-U Trogiru postoji stara napuštena zgrada u vlasništvu Županije koja godinama propada, a sada već postaje i opasnost za sigurnost građana i imovine. To je još jedan dokaz kako su, nažalost, i Država i Županija u pravilu loši gospodari svojih objekata. Zatražit ćemo preuzimanje tog objekta i preurediti ga u Centar za mlade kroz koju godinu. Radi se o tlocrtnoj površini od oko 300 kvadrata što će na tri kata biti jedan raskošan centar u kojem smo zamislili prostorije za potrebe mladih – za radionice, druženja, edukacije, psihološku pomoć…; zatim co-working prostor koji bi tu bio na idealnoj poziciji – nedaleko od centra, a opet ne u samoj vrevi gradske jezgre. Dio prostorija bismo namijenili i trogirskim udrugama s kojima smo već otvorili tu temu. Puno je planova i mogućnosti. Kao i do sada, čut ćemo potrebe svih, a prepustiti projektiranje stručnjacima, ali ovaj prostor ponudit će definitivno kvalitetu više za naše mlade sugrađane.
Među projektima koji bi se trebali realizirati unutar novog mandata nalazi se i otvaranje nove čitaonice za umirovljenike. Što inače provodite u kontekstu mjera i programa namijenjenih starijim osobama, kako toj skupini građana dižete kvalitetu života?
–U zadnjih 4-5 godina podignuli smo iznose božićnica i uskrsnica za umirovljenike za preko 100%. Naši stariji sugrađani prošle su godine konačno dobili svoj „zimski dnevni boravak“ u Kantunu kulture gdje svaki tjedan mogu pogledati dobar film, predstavu, sudjelovati u čitalačkom klubu ili dovesti unuke na neku od izvedbi. Trogirsko ljeto na jednak način je bogato sadržajima i za starije generacije. Bilo mi je posebno drago kada mi je jedan stariji par rekao da više ni ne gledaju jel ima što navečer u gradu nego odu prošetati znajući da će sigurno naći neki njima zanimljiv sadržaj. Kad god je prilika provodimo projekte sufinancirane od EU pa smo nekih godinu dana za nekoliko desetaka sugrađana imali osiguran topli obrok, medicinsku skrb kod kuće, programe fizioterapije, razne radionice… No, ključno će biti realizirati dom za starije. Zemljište smo definirali, u vlasništvu je Grada na čiovskom dijelu Trogira i siguran sam da ćemo u Županiji imati kvalitetnog partnera da izvedemo taj objekt kroz nekoliko godina. Naši stariji imaju pravo na kvalitetnu i dostojanstvenu starost i radimo sve da im to omogućimo. Činjenica je da kao društvo starimo, da će potrebe za ovakvim smještajem u budućnosti biti sve izraženije, a mi u Trogiru ne želimo da dođe do stvaranja kritične mase ljudi koji čekaju, nego želimo djelovati preventivno.
Hrvatski javni zdravstveni sustav prolazi kroz brojne izazove, nedostatak liječnika, liste čekanja…kako nastojite olakšati građanima u tom kontekstu, što sve Grad čini i što namjerava u budućnosti?
-Razina zdravstvene usluge ne prati potrebe građana, a tu Trogir nažalost nije iznimka. Stanje našeg Doma zdravlja, koji je prije 20-30 godina bio kapacitiran nizom specijalista te imao rodilišni odjel, danas je puno ispod razine koju građani zaslužuju. Za većinu pregleda moraju u Split, liste čekanja su nedopustivo velike i građani u konačnici nemaju zdravstvene usluge za koje izdvajaju novac svaki mjesec cijeli život. Grad Trogir je prije nekoliko godina o svom trošku doveo i smjestio specijalista radiologije, koji nažalost nije dugo ostao, nezadovoljan uvjetima rada. Zdravstvo je ingerencija države i županije, tu Grad nema formalne alate za djelovanje i jedino što možemo je biti konstruktivna kritika. Ako je potrebno, rado ćemo osigurati smještaj za deficitarne liječnike, pa čak i osigurati bolje financijske uvjete, ali to nije smisao. Trogir je divan grad za rad i život, ali objekt Doma zdravlja je nažalost u rasulu, kao i sustav generalno. Kada se to sredi, neće biti upitno da će liječnici rado dolaziti raditi u Trogir.
Što dalje planirate u kontekstu razvoja gospodarstva i kako Trogir stoji po pitanju zaposlenosti odnosno novih radnih mjesta?
-Zaposlenost u Trogiru prati razinu zaposlenosti na razini Hrvatske i u ovom trenutku trendovi su dobri, a bit će, naravno, na gornjoj razini u naredna 3-4 mjeseca s obzirom na sezonu. Turizam je postao naša glavna djelatnost, ali treba spomenuti i trogirski škver koji, iako ne u obujmu kao prije, još uvijek radi brodove, možda ne teretne kao prije, ali zato su to jahte od preko 100 metara te radi remonte i služi kao servisni centar. Drago nam je da je opstala brodograditeljska djelatnost koja je brend grada i nadamo se svijetloj budućnosti zbog, i dalje, velikog broja zaposlenih. Nama je cilj omogućiti razvoj drugih djelatnosti, poglavito sekundarnih, pa u tom smjeru ide i proširenje poslovne zone Plano koju smo započeli prije nekoliko godina osiguravši infrastrukturu na jugoistočnom dijelu križanja kod F1. Širimo taj dio i otvaramo novi dio zone kod stanice za tehnički pregled. Cilj je dati mogućnost manjim i srednje velikim pogonima da tu rade, doprinesu kako radnim mjestima, tako i doprinosima Gradu.
A kakvi su planovi što se turizma tiče i kakvim se rezultatima u tom smislu možete pohvaliti?
-Trogir je perjanica hrvatskog turizma s tradicijom dugom više od 100 godina. Naše brojke rastu već godinama uzastopno, i u posjetima i u noćenjima, ali nije cilj samo rast nego kvaliteta usluge i destinacije. Radije bismo ostali na ovim brojkama, a unaprijedili kvalitetu destinacije i privukli turiste koji traže kulturne sadržaje, vrhunsku gastronomiju i aktivni turizam koji sve više razvijamo. Prije nekoliko godina proglašeni smo najboljom nautičkom destinacijom u Hrvatskoj, UNESCO je pohvalio kako smo izradili branding strategiju čijom dugoročnom implementacijom želimo postići odmak i diferencijaciju od drugih destinacija na ovoj strani Jadrana, čuvajući i potencirajući našu vrijednu baštinu i privlačeći tzv. kulturne turiste koji ostaju duže i troše više. Ograničili smo otvaranje novih ugostiteljskih objekata u jezgri, naš TZ izlazi na sve relevantne turističke sajmove, razvija nova digitalna rješenja… Radimo sve da zaštitimo Trogir kao destinaciju od pošasti masovnog turizma i svega negativnog što s njim dolazi. Građani to prepoznaju i na kraju krajeva, kvaliteta turističke ponude uvelike ovisi o kvaliteti domaćina, a u Trogiru je to na najvišoj razini. Razmišljamo i o uvođenju ekotakse i novom turističkom terminalu van centra grada za iskrcaj i ukrcaj turista na dnevnim turama kako bismo ublažili negativne efekte u srcu sezone i taj prihod reinvestirali u održavanje javnih površina i infrastrukture. Za vrhunski turizam definitivno nam fali jedan hotel visoke kategorije koji bi radio 365 dana u godini i omogućio razvoj kongresnog turizma, no jako je malo dostupnog zemljišta za takve objekte iako zainteresiranih investitora sasvim sigurno ima.
Planirate obnovu Muzeja grada Trogira i osamostaljenje glazbene škole. Koji su ciljevi tih inicijativa i kako će obogatiti kulturnu ponudu grada?
-Trogir je oduvijek grad kulture u kojem su stvarali najveći svjetski majstori, od kipara, slikara, glazbenika, draguljara, krojača… i u nasljeđe nam ostavili obavezu da čuvamo baštinu i tradiciju, ali i da otvorimo nove kulturne prilike i prostore. Naš mali, ali ambiciozan gradski muzej svih godina održava razinu kulturnih događanja, a novootvorenim Kantunom kulture počeli smo dugoročno jačanje kulturnih i umjetničkih kapaciteta grada. Ono što slijedi je osamostaljenje naše glazbene škole od matične splitske ustanove jer ima već dugu tradiciju, dovoljno stručnih kapaciteta te velik broj zainteresirane djece, zatim proširenje i opremanje Gradske knjižnice u sklopu koje će se urediti čitaonica i mala kavana, slijedi i cjelovita obnova objekta Muzeja s novim stalnim postavom i uređenjem muzejskog trga. U sklopu uređenja parka Garagnin-Fanfogna postavit ćemo ljetnu kazališnu pozornicu koja će omogućiti da u iznimnom, gustom zelenom okruženju, posebno ugodnom u ljetnim večerima, imamo izvedbe i projekcije. Ispred trogirske kulture su lijepe godine.
Što je sa sportom, kakvi su sadržaji građanima dostupni, ima li novih projekata?
-Trogirski sport, osobito momčadski, bilježi izvrsne rezultate. Od naših rukometaša koji su u prvoj ligi, do odbojkašica, košarkaša, jedriličara, naravno i nogometaša… Svi oni su nam na ponos. Ključna za razvoj trogirskog sporta bit će realizacija nove sportske dvorane za koju smo izradili idejno rješenje i do kraja godine dovršavamo glavni projekt, a početku radova nadamo se do kraja 2026. Bit će to najmoderniji sportski kompleks u Dalmaciji koji će služiti ne samo sportašima i klubovima nego i građanima jer bit će tu i tereni na otvorenom, fitness centar… Postojeća dvorana ide u energetsku obnovu. Unutrašnjost smo već praktički potpuno obnovili, od novih podloga, stolarije, obnovljenih svlačionica i sanitarnih čvorova…, i kao takva služit će sigurno još dugo i sportašima i djeci iz osnovne škole, ali ona površinom jednostavno ne zadovoljava trenutne potrebe i zato je nova nužna za veći broj termina u kvalitetnijim uvjetima, a siguran sam da će privući brojnu djecu da upišu neki od sportova. Osim toga, grad je uredio niz vježbališta za građane na otvorenom, uredili smo i rekreacijske staze na Čiovu, obnovili smo niz vanjskih igrališta, izgradili višenamjensko igralište za nogomet, košarku i balote… Pratimo trendove i potrebe građana, a vjerujem da smo i mali kotačić u poticanju djece na bavljenje fizičkom aktivnošću.
Koje biste zelene projekte istaknuli? Kakva je situacija s gospodarenjem otpadom, što je na tom planu dosad učinjeno, a što planirate u novom mandatu?
-U naredne četiri godine obnovit ćemo i revitalizirati sva tri velika gradska parka. Za park Garagnin-Fanfogna u tijeku je javna nabava i tijekom ljeta bi mogli početi radovi na prvoj fazi, a to je obnova zelenog fonda, uređenje staza i opremanje parka. Za park Žudika imamo spremnu projektnu dokumentaciju, a za park Fortin vjerujem da bi dokumentacija mogla biti gotova sljedeće godine. U međuvremenu ćemo urediti i zelenu zonu na rivi ispred crkve sv. Dominika. Svi navedeni projekti nemaju samo estetski cilj, nego i dati kvalitetu više kroz uređene javne površine, nova rješenja, održivost i borbu protiv klimatskih promjena. Kontinuirano ozelenjavamo i postojeće i nove javne površine. Samo u zadnjih mjesec-dva dana zasađeno je više od 50 stabala, a u posljednje četiri godine 372 nova stabla. Cilj nam je barem stotinu godišnje. U četiri godine postigli smo rast odvajanja otpada s 2% na preko 20%. Naše reciklažno dvorište bilježi odlične rezultate, rast odvojenog otpada iz godine u godinu raste i to po dva ili tri puta više nego u prethodnoj godini. Količina odloženog otpada na deponij, koji smo sanirali prema najvišim tehnološkim standardima, smanjila se za gotovo 40%. Sve je to zasluga građana koji imaju sluha i svijest o važnosti teme otpada i koji žele da imamo uredan grad i čist okoliš. Već tradicionalno za Dan grada nagrađujemo one s najvećim brojem i najvećom količinom odvojenog otpada, par godina provodimo natječaj i nagrađujemo najljepši vrt i balkon. S građanima uspješno gradimo našu „zelenu“ priču i na tome im želim od srca zahvaliti.
Nedavno ste, u suradnji s DAS-om, proveli javni arhitektonsko-urbanistički natječaj za uređenje prostora od parka Soline do tržnice. Kako ocjenjujete iskustvo tog procesa i planirate li sličan pristup koristiti i kod budućih projekata?
-Javni arhitektonski natječaj najbolji je i najstručniji način za dobivanje najkvalitetnijeg rješenja, što je posebno važno kada su u pitanju javne, trajne investicije koje u velikoj mjeri interveniraju u javni prostor. To smo shvatili na vrijeme i ovo nam je već treći javni natječaj koji smo proveli tako da smo ga dali u ruke DAS-u, nakon pješačkog mosta preko Foše koji je u konačnici dobio medalju Hrvatske komore arhitekata za doprinos kulturi građenja te za novu sportsku dvoranu. Smatramo da nije na jednom čovjeku ili jednom malom lokalnom timu da donosi odluke koje se tiču tisuća sugrađana i koje će ostati trajni biljeg u prostoru. Javni natječaj je praksa kojom se ponosimo, zbog koje nas se spominje kao uzor na razini Hrvatske i koja jedina može generirati najbolje arhitektonsko i urbanističko rješenje jer ga izabire tim stručnjaka s iskustvom. Sasvim sigurno ćemo i u budućnosti raditi takve natječaje. Ponosan sam što je na dosadašnje pristigao jako velik broj prijavljenih radova što je znak da je Trogir privlačno i plodno tlo za djelovanje najboljim domaćim projektantima.“
Participativno budžetiranje uvedeno u Trogiru postalo je primjer drugim gradovima, a po toj praksi ističete se i na globalnoj razini. Navedite najznačajnije projekte realizirane ovim putem..
-To su mali komunalni projekti nužni za kvalitetniju svakodnevicu sugrađana, projekti koje možda mi u upravi ne vidimo ili ne shvaćamo da su prioritet i zato smo uključili građane da sami kažu kako žele da se troši javni novac. U sedam godina koliko provodimo projekt, građani su prijavili 2600 malih komunalnih investicija, od kojih su izglasali njih 300 koje smo i realizirali. Među ostalim, uredili smo park za pse, igralište u kvartu Plano, asfaltirane su brojne manje ulice, opremali smo plaže svlačionicama, koševima, klupama…, postavljene su čekaonice na autobusnim stajalištima gdje su nedostajale, postavljena je nova javna rasvjeta, uspornici prometa, oglasni panoi… Najveći uspjeh tog projekta je uključivanje građana u odluke grada i trošenje gradskog novca te približavanje gradske uprave građanima.
Trogir je grad bogate povijesti i iznimne kulturne baštine. Kako planirate balansirati između očuvanja tradicije i modernizacije grada?
–Pa sve što radimo, od spomenutih javnih arhitektonskih natječaja, strategije brandiranja grada, planskog razvoja, odgovornog i transparentnog vođenja projekata i inzistiranju na održivosti, radimo u cilju da pomirimo očuvanje vrijednosti i baštine na kojima počiva naš grad s potrebama suvremenog života. Vjerujem da će ključni biti „zeleni“ projekti, čuvanje javnog prostora, odgovorno gospodarenje otpadom i ublažavanje efekata masovnog turizma kroz mjere koje sam spomenuo. Trogir sve to može. Suradnici i ja smo pokazali da znamo kako provoditi kvalitetne projekte, da nam je javni interes ispred svega, i uz podršku sugrađana kao što je bila do sada, ispred nas je lijepa budućnost. (V.H.)
