Nove gradonačelnike i gradonačelnice izabralo 36 gradova

Građani 47 hrvatskih gradova u kojima u prvom krugu nije izabran gradonačelnik, ponovno su prošle nedjelje izašli na birališta i zaključili izbornu utrku lokalnih izbora 2025. U drugom krugu, u 22 su grada izabrani novi gradonačelnici, pa su ovi izbori donijeli ukupno čak 36 novih gradonačelničkih lica, iako dva manje nego 2021., a među njima je i sedam žena, što znači da će Hrvatska i kroz iduće četiri godine imati ukupno 19 gradonačelnica.

Nove ljude na čelnim gradskim funkcijama tako su u prvom krugu dobili Sisak, Labin, Vinkovci, Grubišno Polje, Pakrac, Imotski, Stari Grad, Rovinj, Senj, Drniš, Ilok, Vis, Delnice i Vodnjan, a 1.lipnja nove su gradonačelnike i gradonačelnice- Belišće, Donji Miholjac, Hvar, Križevci, Lepoglava, Komiža, Omiš, Beli Manastir, Pag,Čazma, Pregrada, Orahovica, Požega, Slatina, Sveti Ivan Zelina, Korčula, Split, Pula, Rijeka, Vukovar, Zabok i Zadar.

Među gradovima koji su definitivno privukli najviše pažnje svakako se izdvaja Rijeka, koja je nakon četiri desetljeća po prvi put dobila gradonačelnicu – nezavisnu Ivu Rinčić. Split je nastavio tradiciju smjene vlasti na svakim izborima i tako se, nakon jednog mandata Ivice Puljka, ponovno na čelu grada našao HDZ-ov gradonačelnik – Tomislav Šuta. Pula je pak dobila gradonačelnika iz redova SDP-a – bivšeg predsjednika stranke Peđu Grbina. Popriličan politički obrat zabilježen je u Vukovaru, gdje je pobjedu u donedavnom najjačem uporištu Domovinskog pokreta odnio Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista. Od manjih gradova najzanimljiviji su Belišće i Čazma u kojima su nakon desetljeća vlasti građani smijenili svoje stare gradonačelnike Dinka Burića i Dinka Piraka, i izabrali mlade gradonačelnice Ivanu Jerbić i Valentinu Čanađija.

Evo tko su nova gradonačelnička imena u RH:

Ivana Jerbić – nova gradonačelnica Belišća: Jasna poruka promjene i obećanje otvorenog, odgovornog vođenja grada

Promjena je došla u Belišće – i to s uvjerljivo najjačim rezultatom u drugom krugu lokalnih izbora. Građani su prvi put izabrali gradonačelnicu – nezavisnu kandidatkinju Ivanu Jerbić, koja je osvojila impresivnih 80,54 posto glasova. Poražen je dugogodišnji gradonačelnik Dinko Burić, koji je nakon 12 godina na čelu grada izgubio povjerenje birača.

Rođena 1985. godine, njezino odrastanje je vezano uz Belišće i Valpovo, a profesionalni put vodio ju je kroz različite sektore, od lokalne samouprave do nevladinog sektora, s posebnim fokusom na EU projekte i zaštitu okoliša. Kao pravnica, savjetnica, volonterka i majka troje djece, želi, tvrdi nam, staviti svoje znanje i iskustvo u službu Grada.

-Iskustvo sam stjecala na mnogim projektima u javnom i privatnom sektoru, a danas me u želji za preuzimanjem odgovornosti za Grad Belišće, više od svega pokreće želja za rješavanjem gorućih problema – zaštita zdravlja naše djece, čist zrak i transparentno upravljanje raspoloživim potencijalima- kazuje nova gradonačelnica.

Ivana Jerbić, kandidatkinja grupe birača, ima u postavljenim ciljevima značajnu podršku sugrađanki i sugrađana, U drugom je krugu osvojila čak 3130, dok je njezin protukandidat dobio tek 756 glasova. Već u prvom krugu izbora stekla je značajnu prednost, a tijekom kampanje jasno je komunicirala poruku promjene i usmjerila se na konkretne, životne probleme građana. Kampanju je vodila pod sloganom ‘Prozračimo Belišće’, naglašavajući kako je njezina vizija: Belišće kao- čist, siguran, funkcionalan i za život poželjan grad. Središnje pitanje kampanje bio je problem neugodnih mirisa s odlagališta otpada ‘Belišće – Staro Valpovo’, koje, kako je upozoravala, ozbiljno narušava kvalitetu života građana.

-Najveći i najosjetljiviji problem je smrad – to više nije samo komunalno pitanje, to je pitanje dostojanstva života- poručila je Jerbić u postizbornom intervjuu. Rješavanje tog problema bit će, kako kaže, prvi i najvažniji korak njezine administracije u narednim mjesecima. Uz to, kao ključne probleme istaknula je netransparentnost gradske uprave i rastuće zaduživanje Grada. Najavila je, naime, provođenje dubinske analize financijskog stanja i uspostavu strože kontrole troškova.

-Naš rezultat nije slučajan. To je snažna poruka da su Belišće i prigradska naselja rekli dosta – netransparentnosti i zaduživanja, dosta ignoriranja stvarnih problema ljudi- rekla je nakon prvog kruga izbora. Građanima je obećala da će imati uvid u trošenje gradskog novca, a gradska uprava biti otvorena, komunikativna i pristupačna.

-Grad koji ne skriva brojke i odluke, nego ih dijeli s onima koji ga financiraju – to su naši sugrađani- istaknula je. Jerbić i naglasila kako Belišće treba biti grad u kojem ljudi žele ostati i razvijati obitelj, a ne ga napuštati zbog loših uvjeta. Transparentnost, otvorenost i uključivanje građana temelj su njezina pristupa vođenju Grada.

-U građanima Belišća vidimo partnere i drago mi je što su oni u meni i Belišćanskoj listi također prepoznali partnere za razvoj našeg grada- izjavila je, a uz rješavanje komunalnih problema i financijske stabilizacije, obećala je i jačanje kvalitete gradskih usluga, ali i stvaranje uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta.

-Krenuli smo srcem, bez velikih obećanja, ali s jasnom vizijom da se Belišće može voditi pošteno, otvoreno i u korist svih, a ne privilegiranih- kazala je i dodala kako će važan čimbenik u provedbi njezinih politika biti stabilna većina u Gradskom vijeću, koju će imati. Podršku su joj u drugom krugu dali i različiti politički akteri s ljevice i desnice, što, po njezinim riječima, pokazuje snagu okupljanja oko zajedničkog cilja – boljeg Belišća. Napomenula je kako će takva podrška omogućiti da se odmah krene s konkretnim radom, bez ‘trgovine’ i političkih blokada.

Njezin uspjeh, tvrdi, temelji se na iskrenosti, odlučnosti i autentičnosti, na tome da su ‘građani prepoznali da ne pripada političkim elitama, nego običnim građanima’. Njezina kampanja bila je ispunjena razgovorima i susretima s ‘malim ljudima’, a taj model, najavila je, prenijet će i u način upravljanja. U mandat ulazi s vrlo jakim legitimitetom i jasnim planovima.

Dražen Trcović: Donji Miholjac zaslužuje biti privlačan grad za život, s jasnim ciljevima i konkretnim rezultatima

Donji Miholjac na lokalnim izborima doživio je pak političku promjenu nakon osam godina vođenja grada nezavisnog Gorana Aladića. Na izborima je u drugom krugu s osvojenih 68 posto glasova pobijedio HDZ-ov kandidat Dražen Trcović. Za njega je glasalo 1.824 građana, dok je njegov protukandidat, dosadašnji gradonačelnik, dobio 858 glasova. Trcoviću je ovo bila treća kandidatura, a ovom je prilikom ostvario jedan od najboljih rezultata u drugom krugu izbora.

Donedavno je radio kao voditelj ispostave Hrvatskih voda, ranije u Gradskoj upravi pomagao i kao viši stručni suradnik za prostorno uređenje i graditeljstvo, a po struci je inženjer građevinarstva. Na izbore je izašao pod sloganom ‘Realizacija, a ne priče’, želeći jasno komunicirati potrebu za konkretnim promjenama.

Kao razloge svoje kandidature naveo je nezadovoljstvo razvojnim smjerom grada u prethodnim godinama. Smatra da je Donji Miholjac zapao u stanje letargije, usporedio je demografske pokazatelje s drugim gradovima u okolici, ističući kako D.Miholjac sada ima oko 8.000 stanovnika, dok ih je 2011. bilo približno 9.500.

U kampanji je naglasio potrebu gospodarskog oporavka grada i pozvao na stvaranje uvjeta koji bi zadržali mlade, također je isticao nužnost privlačenja ljudi koji žele živjeti i raditi u Donjem Miholjcu. Naglasio je da grad treba bolju povezanost s institucijama i jasnu razvoju strategiju. U više navrata je rekao da D.Miholjac ima potencijala, ali mu nedostaje vizija. Posebno je apostrofirao problem zapuštenog gradskog središta i nedostatak kulturne infrastrukture, istaknuo je da grad nema trg i da je centar u derutnom stanju. Smatra da dosadašnja gradska uprava nije znala iskoristiti europske fondove, a kao propuštenu priliku naveo je i pitanje vlasništva nad dvorcem u okviru razvoja grada.

Trcović planira pokrenuti niz konkretnih projekata. Među prioritetima je spomenuta obnova centra Donjeg Miholjca, uključujući i obnovu kino dvorane, a zalaže se za vraćanje dvorca u vlasništvo Grada, smatrajući da bi to moglo imati višestruke koristi. Najavio je odavanje počasti hrvatskim braniteljima imenovanjem Trga ili Parka hrvatskih branitelja. Planira uređenje gradskih perivoja i izletišta, obnovu pročelja oronulih zgrada, modernizaciju javne rasvjete i obnovu ulica. Dio programa uključuje i izgradnju pješačkih i biciklističkih staza koje bi povezale Donji Miholjac s prigradskim naseljima.

U fokusu programa su i prometna infrastruktura, i društveni sadržaji u prigradskim područjima. Posebno je naglasio potrebu razvoja sportskih sadržaja i većeg ulaganja u prostore za zajedničke aktivnosti stanovnika. Naglasio je da će jedna od najvažnijih zadaća gradske uprave biti poticanje razvoja poduzetništva, obrtništva i poljoprivrede, drži da su to ključna područja za otvaranje novih radnih mjesta. U tom kontekstu ističe potrebu stvaranja pozitivne klime za ulaganja. Trcović smatra da je razvoj gospodarstva preduvjet za demografsku revitalizaciju grada.

Namjerava potaknuti intenzivniju suradnju s Vladom RH i Osječko-baranjskom županijom, uvjeren da može donijeti konkretne razvojne projekte, a njegovu inicijativu podržao je i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. Ministar je izjavio da s Trcovićem na čelu Donjeg Miholjca počinje faza realizacije projekata. U prethodnom sazivu, prema riječima ministra, gradu je nedostajalo inicijative u tom smjeru. Trcović vjeruje da pripadnost vladajućoj stranci može olakšati komunikaciju i sinergiju na relaciji Grad – Županija – Država.

S obzirom na njegovo građevinsko obrazovanje i dosadašnje profesionalno iskustvo, očekuje se snažan fokus na komunalne projekte i infrastrukturu. U više navrata je istaknuo važnost tehnički pripremljenih projekata kao preduvjeta za prijavu na natječaje za sufinanciranje, a osim fizičke obnove, Trcović želi graditi i institucionalnu povezanost s nacionalnim i europskim razinama. Vjeruje da samo dobro strukturirani grad može uspješno konkurirati za vanjska sredstva. Kao nužnu reformu u svrhu veće učinkovitosti vidi reorganizaciju gradske uprave D.Miholjca.

Komunikaciju s građanima planira temeljiti na transparentnosti i redovitom informiranju. Najavio je i uvođenje redovitih konzultacija s mjesnim odborima. Potiče uključivanje građana u procese odlučivanja, posebno kad su u pitanju lokalne potrebe i prioriteti. U planu su i ankete među građanima kako bi se prioriteti usklađivali s realnim potrebama. Posebnu pažnju planira posvetiti djeci i mladima, s ciljem izgradnje sadržaja koji će im omogućiti kvalitetniji život, u tom kontekstu planira i obnovu dječjih igrališta i razvoj sportskih terena.

Poduzetnicima želi ponuditi konkretne mjere podrške, uključujući financijske poticaje i ubrzavanje administrativnih procedura. Poljoprivrednicima planira pružiti savjetodavnu i logističku podršku kroz suradnju s resornim institucijama. Donji Miholjac, prema njegovu mišljenju, treba postati sredina u kojoj će se lakše poslovati i živjeti. Naglašava kako planira razviti program revitalizacije napuštenih prostora i njihovo stavljanje u funkciju. Usto planira raditi na identitetu i imidžu grada kao sredine pogodnog za život svim generacijama.

Dražen Trcović u svom je programu predstavio i mjere očuvanja okoliša. Planira sadnju novih drvoreda i pošumljavanje određenih gradskih lokacija. U fokusu mu je i energetska učinkovitost javnih zgrada. U tom dijelu planira korištenje dostupnih fondova za obnovu. Također se zalaže za digitalizaciju dijela gradske uprave, čime bi se povećala učinkovitost i dostupnost građanima. Smatra da Donji Miholjac može i treba postati grad koji ne zaostaje za susjednim urbanim sredinama. U svom prvom obraćanju nakon izbora naglasio je kako mu je cilj uvesti novi smjer upravljanja, uvjeren da D. Miholjac može postati sredina primjerene urbane kvalitete i razvojne dinamike, pa planira oformiti tim stručnih i motiviranih ljudi koji će voditi upravu Grada. Ističe da se promjene ne mogu dogoditi bez jasne vizije, timskog rada i političke odgovornosti. Vjeruje da je s osvojenim povjerenjem građana dobio mandat za odlučne promjene, planira svoj rad temeljiti na odgovornosti, transparentnosti i učinkovitosti. Njegov fokus bit će do kraja provedba programa koji je predstavio u kampanji, bez odstupanja od obećanja. Drži da Donji Miholjac zaslužuje biti grad s jasnim ciljevima i konkretnim rezultatima.

Rijeka ispisala povijest – Iva Rinčić prva gradonačelnica u povijesti grada: Plan temelji na viziji grada koji je otvoren, inkluzivan i pravedan – ‘koji ne dijeli, već spaja’

I Rijeka je na lokalnim izborima doživjela politički i povijesni preokret – nakon više od četiri desetljeća upravljanja lijevog političkog bloka i prvi put u svojoj modernoj povijesti, grad je dobio gradonačelnicu. I to nezavisnu – Ivu Rinčić, koja je u drugom krugu izbora odnijela uvjerljivu pobjedu, najavivši time novu eru upravljanja Rijekom, usmjerenu na transparentnost, uključivost i otvorenost prema građanima. Rinčić, nezavisna kandidatkinja koju podržava šest stranaka, uvjerljivo je pobijedila u drugom krugu lokalnih izbora, osvojivši 64,96 posto glasova naspram 35,04 posto dosadašnjeg gradonačelnika, Marka Filipovića.

– Ova pobjeda nije moja, nego naša. Rijeka je rekla: dosta! Građani su odlučili da je vrijeme za promjenu i pokazali da žene mogu voditi gradove – snažno, odlučno i hrabro. Prvi put u novijoj povijesti, na čelo Rijeke dolazi žena. Bit ću gradonačelnica svih građana – i onih koji su mi dali povjerenje i onih koji nisu. Jer ovaj grad pripada svima nama – poručila je netom nakon pobjede nova gradonačelnica. Na izbore je izašla kao nezavisna kandidatkinja uz podršku niza centrističkih stranaka koje su prepoznale njezin program i poruke kao izraz stvarne potrebe građana za promjenom. Tijekom kampanje isticala je važnost transparentnosti, profesionalnosti i odgovornosti u radu gradske uprave i potrebe za drugačijim modelom upravljanja – ‘modelom koji ne vlada dekretom, već surađuje, planira i djeluje po mjeri građana’.

Iva Rinčić je doktorica znanosti, sveučilišna profesorica i bivša najaktivnija riječka gradska vijećnica. Rođena u Rijeci 1975., u rodnome gradu završila je 1990. OŠ Vladimir Gortan i 1994. Sušačku gimnaziju, nakon čega je upisala studij u Zagrebu. Od 1994. do 2000. studirala je sociologiju i hrvatsku kulturu na Fakultetu hrvatskih studija, a 2001. upisala je poslijediplomski studij Hrvatska i Europa na Fakultetu političkih znanosti. Dana 7. srpnja 2005. obranila je magistarski rad Problem bioetičke odgovornosti u genetici – praksa u Hrvatskoj i Europi, koji je mentorirao Goran Gretić, a 12. studenog 2010. na Filozofskom u Zagrebu obranila je doktorsku disertaciju Teorijska uporišta, postignuća i perspektive bioetičke institucionalizacije u Europskoj uniji pod mentorstvom Ante Čovića. Godine 2001. zaposlila se u Gongu kao županijska koordinatorica nestranačkih promatrača na lokalnim izborima, ali i na Medicinskom fakultetu u Rijeci kao znanstvena novakinja. U 2009. izabrana je u zvanje asistentice, zatim više asistentice 2011. i docentice 2012., a već iduće godine započela je obnašati dužnost ravnateljice Zaklade Sveučilišta u Rijeci koju je obnašala sve do 2017., kada je izabrana u zvanje izvanredne profesorice, da bi u prosincu 2024. kao prva žena na njegovu čelu dobila mandat predsjednice Hrvatskog bioetičkog društva.

Premijerno ulazi u politiku 2021. kao nezavisna kandidatkinja za županicu i od tada obnaša funkciju nezavisne vijećnice u Gradskome vijeću Grada Rijeke i skupštini Primorsko-goranske županije, do aktualne pobjede na lokalnim izborima.

Njezin plan za Rijeku temelji se na viziji grada koji je otvoren, inkluzivan i pravedan – ‘grada koji ne dijeli, već spaja’. U središtu programa stoje mjere koje za cilj imaju povratak povjerenja građana u institucije i kvalitetniji i pravedniji život u Rijeci. Među ključnim najavama izdvajaju se uvođenje 100 posto transparentnog proračuna u stvarnom vremenu, otvaranje pristupa svim ugovorima, plaćama i troškovima gradskih tvrtki, digitalizacija javne uprave i platforma ‘Pitaj gradonačelnicu’ putem koje će građani izravno svojoj čelnici svaki mjesec moći postavljati pitanja.

U redu važnijih elemenata programa je projekt ‘Rijeka s dušom’, koji obuhvaća osnivanje deset društvenih centara u gradskim četvrtima, poticanje kulturnih sadržaja i infrastrukture, razvoj kulturnih ambasadora, multimedijalnih vodiča i sustavno ulaganje u očuvanje industrijske baštine grada. Cilj je ponovno aktivirati zajednicu i dati građanima prostore za susrete, dijalog i suradnju, ističe gradonačelnica. U segmentu društvene i demografske politike najavljuje pokretanje programa besplatnog javnog prijevoza za djecu, učenike, studente i umirovljenike, gradnju stanova za najam i subvencionirano stanovanje mladih, povećanje kapaciteta jaslica i vrtića, ali i obnovu škola i nagrađivanje – najboljih nastavnika. Posebno ističe brigu za mentalno zdravlje i zaštitu okoliša kao temelj budućeg razvoja grada. Rinčićev plan uključuje i reformu zapošljavanja u gradskoj upravi – prednost će imati stručnost i rezultati, a ne stranačka pripadnost. Mjesna samouprava dobit će veće ovlasti, a gradski procesi bit će digitalizirani kako bi se građanima olakšao pristup uslugama. Poduzetnicima će se omogućiti brža i efikasnija suradnja s gradskom upravom jer, kako ističe, ‘Grad mora biti partner, a ne prepreka’.

Nova gradonačelnica naglašava kako promjene neće doći preko noći, ali da su temelji postavljeni. Ponosna na podršku široke koalicije, ali još ponosnija na povjerenje građana, Rinčić poručuje kako želi izgraditi grad u kojem se može živjeti dostojanstveno – imati obitelj bez financijskog rizika, pronaći pristupačan stan, dobiti mjesto u vrtiću, školu i javni prijevoz, raditi bez osjećaja gubitka vremena i starjeti bez usamljenosti.

– Rijeka nije samo grad – Rijeka je osjećaj. Taj osjećaj želimo vratiti. Da građani osjete ponos, poštovanje i prisutnost Grada u svakodnevnom životu. Rijeka je pokazala da ima alternativu. Sad je vrijeme da to zajedno i ostvarimo – poručila je Iva Rinčić. Njezin izbor na čelno mjesto grada Rijeke, osim što je politički presedan, ima i simboličnu težinu. Nakon desetljeća u kojima se upravljalo gotovo isključivo iz stranačkih redova, građani su izabrali novu opciju – osobu s jasnim planom, vizijom i stavom da politika može biti drukčija, bliža ljudima i odgovornija.

Šime Ravlić, novi gradonačelnik Hvara: Prioritet- stvaranje uvjeta za održiv život i uravnotežen razvoj u otočnom gradu velikog gospodarskog potencijala

U drugom krugu lokalnih izbora za gradonačelnika Hvara pobjedu je odnio HDZ-ov kandidat Šime Ravlić, koji je s 1.069 glasova uvjerljivo nadjačao SDP-ovog Fabijana Vučetića, koji je osvojio 658 glasova. Tako je Ravlić postao novi gradonačelnik, a Hvar je izabrao novu političku opciju nakon dva mandata nezavisnog Rikarda Novaka, koji se nije kandidirao za treći mandat…

Ravlić dolazi na čelo grada koji je u našem nacionalnom izboru za Najbolji grad 2024. proglašen najboljim malim gradom za gospodarstvo, a kao prioritetne projekte u svom mandatu ističe razvoj sadržaja koji bi omogućili podizanje kvalitete cjelogodišnjeg života na otoku. Naglašava kako je jedan od ključnih izazova izgradnja zdravstvenog centra, jer sigurnost i dostupnost zdravstvene skrbi predstavljaju temeljne potrebe građana. Ujedno planira otvoriti Dom za starije osobe, čime bi se dodatno unaprijedila socijalna infrastruktura Hvara.

Nastavak izgradnje sportske dvorane i bazena i pokretanje projekta nogometnog igrališta u sklopu sportskog centra još su neki iz niza ciljeva u segmentu razvoja sporta i infrastrukture za rekreaciju i mlade, a poseban naglasak daje i na projekt lučice u Križnoj luci i rješavanje pitanja sanacije otpada. Kao jedno od mogućih rješenja za dostupnost i konkurentnost ponude na otoku predlaže izgradnju trgovačkog centra, koji bi stanovnicima ponudio širi asortiman i povoljnije cijene proizvoda.

Ravlić smatra da je potrebna jasnija organizacija i sigurnije poslovno okruženje za ljude koji se bave turizmom, osobito s obzirom na to da oni već početkom godine trebaju znati planove za sezonu. Upozorava na probleme poput prekoračenja razine buke, koje posljednjih godina izazivaju nesuglasice u lokalnoj zajednici, glazbu u turističkom kontekstu vidi kao sastavni dio ponude, ali smatra da mora biti u prihvatljivim okvirima. Naglašava kako glazba, kada je na odgovarajućoj razini, ne predstavlja buku, tako da je važno pronaći balans između potreba turista i kvalitete života lokalnog stanovništva.

Zalaže se za rješenja kojima bi se omogućilo očuvanje atmosfere u ugostiteljskim objektima, bez narušavanja javnog reda. Predlaže prihvaćanje granice od 80 decibela u zatvorenim prostorima kao prihvatljiv prag, smatrajući da to može osigurati istovremeno zadovoljstvo lokalne zajednice i turista. Drži kako se Grad Hvar mora aktivno razvijati ne samo tijekom turističke sezone, već i tijekom svih 365 dana.

Nakon politički intenzivnog razdoblja koje je obilježilo predizbornu kampanju, Šime Ravlić je naglasio potrebu za konsolidacijom fokusa na konkretne probleme i projekte, umjesto na teme koje odvlače pozornost. Njegov program temelji se na razvoju infrastrukture, jačanju zdravstvenih i socijalnih usluga, unapređenju turističke ponude i kvalitetnijem upravljanju urbanim prostorom. Hvar, kao otočni grad s velikim gospodarskim potencijalom, pod novim vodstvom ulazi, tvrdi, u razdoblje u kojemu bi prioriteti trebali biti usmjereni na stvaranje uvjeta za održiv život na otoku. Ravlićev plan uključuje uravnotežen razvoj svih segmenata društva, a osobito podizanje standarda kroz sinergiju komunalne, društvene i gospodarske politike Hvara.

Tomislav Katanović, gradonačelnik Križevaca: Fokus na demografskoj obnovi, transparentnom upravljanju, poduzetništvu i povećanju kvalitete života svih dijelova grada

U drugom krugu lokalnih izbora i Križevci su dobili novog gradonačelnika. Dosadašnji, Mario Rajn, nije se kandidirao za novi mandat, već za zamjenika župana Koprivničko-križevačke županije, a njegovo mjesto preuzeo je nezavisni kandidat Tomislav Katanović koji je u drugom krugu, zajedno sa zamjenikom Ivicom Švageljom, osvojio 4.688 glasova, što čini 60,97 posto važećih glasova birača.

Katanović je rođen 30. srpnja 1979. u Koprivnici, a cijeli život živi u Križevcima, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Po struci inženjer poljoprivrede, titulu sveučilišnoga specijalista poslovne ekonomije stekao je diplomiravši na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, zatim na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, ima i diplomu poslijediplomskog specijalističkog studiju Ekonomskog fakulteta iz Zagreba.

Politički put započinje početkom 2001. kada osniva Klub mladih HSS-a u Križevcima, čiji postaje predsjednik. Iste godine ulazi i u Gradsko vijeće, kao član HSS-a, a vijećničku dužnost obnaša sve do 2011. U tom razdoblju HSS, u koaliciji sa SDP-om, ima većinu u Gradskom vijeću. U mandatu od 2013. do 2017., Katanović je bio i zamjenik gradonačelnika Branka Hrga. Dvije godine obnašao je dužnost direktora Križevačkog poduzetničkog centra (KPC), a potom osam godina radio u privatnom sektoru na menadžerskim pozicijama u Trgo-Agenciji Križevci d.o.o., Allianz Hrvatska d.d. i Groupama osiguranju d.d.

Tomislav Katanović ističe kako se nikada nije potpuno povukao iz javnog života, već je, iako formalno izvan politike, redovno pratio zbivanja u gradu. Krajem 2023., ohrabren pozivima građana, odlučuje intenzivnije analizirati stanje i zaključuje kako grad stagnira, a vlast djeluje netransparentno i bez jasnih prioriteta. U prosincu 2024. objavljuje kandidaturu za gradonačelnika, najavljujući okupljanje tima stručnih ljudi i izradu konkretnog programa.

Tijekom kampanje isticao je nezadovoljstvo stanjem u kojem se Križevci nalaze, posebno kada je riječ o demografiji, brizi za djecu i obitelji, transparentnosti, decentralizaciji odlučivanja i infrastrukturnom razvoju ruralnih naselja. Posebno je upozoravao na činjenicu da je grad između dva popisa stanovništva izgubio više od 2.500 ljudi, odnosno preko 10 posto populacije, što je, kako navodi, rezultat i negativnog prirodnog prirasta i iseljavanja, osobito iz sela.

Smatra da su prethodne gradske vlasti zanemarivale stvarne potrebe građana i ulagale u projekte upitne vrijednosti, dok su ključna pitanja ostala neriješena. Istaknuo je da u gradu s ozbiljnim demografskim padom preko 140 djece čeka na mjesto u vrtiću. Smatra nedopustivim da djeca nemaju gradski bazen, posebno uoči ljeta, a biciklističke magistrale i drugi infrastrukturni zahvati, prema njegovom mišljenju, nisu rješavali prioritete građana. Kritizirao je i način na koji su se donosile odluke o trošenju gradskih sredstava, navodeći kako su se mediji financirali diskrecijskim odlukama gradonačelnika, bez transparentnih kriterija, a mjesni odbori nisu Gradskom vijeću o svom radu podnosili izvješća.

U pripremi programa obišao je brojna sela i razgovarao s građanima, naglašavajući važnost ravnomjernog razvoja cijelog područja Križevaca. Fokus programa nove gradske uprave bit će na demografskoj obnovi, transparentnom upravljanju, razvoju poduzetništva i povećanju kvalitete života u svim dijelovima grada. Najavio je povećanje naknada za novorođenčad na 500 eura, uvođenje mjesečne potpore od 250 eura za roditelje, bake i djedove koji čuvaju djecu kod kuće, besplatne radne bilježnice i program stambenog zbrinjavanja za mlade obitelji. Planira i smanjenje komunalnog doprinosa za prvu nekretninu i uvođenje besplatne komunalne naknade tijekom prvih pet godina.

Također, najavio je da će obitelji s dvoje i više djece imati niže troškove priključaka na komunalnu infrastrukturu. U gospodarskom dijelu programa istaknuo je važnost stvaranja uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, kao i bolju suradnju gradske uprave s poduzetnicima. Katanović navodi kako je u izravnom razgovoru s poduzetnicima saznao da i oni vide manjak vrtićkih kapaciteta kao jedan od ključnih problema u zadržavanju radne snage u svojim tvrtkama.

Program nove gradske uprave, kako tvrdi, temelji se na stvarnim problemima i potrebama građana, uključuje mjere koje je moguće provesti u okviru nadležnosti i gradskog proračuna. Cilj mu je vratiti povjerenje građana u upravu, osigurati racionalno trošenje sredstava i uključiti građane u procese odlučivanja.Katanović je u svom obraćanju nakon izborne pobjede istaknuo kako su Križevci izabrali red umjesto kaosa, istinu umjesto laži. Najavio je postavljanje novih standarda i transparentan rad gradske uprave od prvog dana.

Naglasio je kako se politika mora voditi s integritetom i znanjem, a građani moraju biti u središtu svih odluka. Poručio je kako cijeli njegov tim iza sebe ima uspješne karijere i kako politika njima osobno ne treba, ali je jasno da politika treba ljude sa znanjem i iskrenim motivima. Tomislav Katanović, kako ističe, ušao je u gradsku upravu s jasnim razlozima, ciljevima i podrškom većine građana. Pred njim je četverogodišnji mandat tijekom kojeg će se očekivati provođenje najavljenih reformi i projekata, uz ostvarenje programskih obećanja.

Željko Šoštarić, novi gradonačelnik Lepoglave: Umjesto na nerealne grandiozne projekte, usredotočen na konkretne i izvedive mjere koje bi trebale poboljšati svakodnevni život građana

Nakon 20 godina kontinuirane vladavine Marijana Škvarića i HNS-a, Lepoglava je dobila novog gradonačelnika. Na lokalnim izborima pobjedu je u drugom krugu odnio Željko Šoštarić, kandidat koalicije HSS-a, Nezavisne platforme Sjever i Reformista. Gradić smješten u Varaždinskoj županiji, s nešto manje od 7.000 stanovnika, time je započeo novo poglavlje u svojoj političkoj povijesti. Birači su ovoga puta odlučili podržati promjene i okrenuti se novim snagama. Rezultati su bili jasni – Šoštarić je osvojio 1.778, dok je Škvarić dobio 1.185 glasova.

Nakon izborne pobjede, Šoštarić se obratio građanima putem društvenih mreža, zahvalivši im na ukazanom povjerenju i ističući da će odmah prionuti poslu kako bi počeo ostvarivati obećanja. U svojoj objavi poručio je kako želi promijeniti Lepoglavu nabolje i pozvao građane na zajednički rad u ostvarivanju programskih vizija. U njima nije ponudio nerealne ili grandiozne projekte, već se usredotočio na konkretne i izvedive mjere koje bi trebale poboljšati svakodnevni život građana.

Rođen 6. veljače 1973. novi gradonačelnik osnovnu školu pohađao je u Lepoglavi, a Srednju veterinarsku školu završio je u Vinici. Diplomirao je na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je završio i poslijediplomski studij. Omiljen među građanima kao zaposlenik u Veterinarskoj stanici, na poslovima veterinara. U HSS- u se našao 2013., a kroz dva navrata obnašao je i dužnost predsjednika Gradskog vijeća.

Među ključnim točkama njegova programa su uređenje i čišćenje lokalnih potoka kako bi se spriječile poplave nakon svake veće kiše, naglasio je potrebu revitalizacije Sportskog rekreacijskog centra, nekoć ponosa grada, kako bi ponovno služio svojoj svrsi, a zalaže se i za konkretno i sustavno održavanje komunalne infrastrukture, od košnje trave do asfaltiranja ulica. Posebno je naglasio potrebu da grad prestane biti podijeljen na “vaše” i “naše”, poručujući da želi pravedan i funkcionalan grad u kojem se komunalni radovi ne provode selektivno, već prema stvarnim potrebama svih sugrađana.

Uz to, jedan od njegovih glavnih ciljeva je podizanje indeksa razvijenosti Lepoglave koja se trenutno nalazi u četvrtoj, najnižoj skupini, a Šoštarić smatra da zaslužuju više – barem status prosječno razvijenog grada. Taj cilj, poručuje, neće biti jednostavno ostvariti, ali smatra da uz ozbiljan rad gradske uprave i uključivanje građana u procese odlučivanja postoji realna šansa za pomake u tom smjeru. U kampanji je više puta isticao da mu je važno transparentno i racionalno upravljanje gradskim resursima, a najavljene projekte smatra temeljnima za pokretanje razvoja.

Tijekom kampanje poseban naglasak stavljao je i na uklanjanje tzv. ‘džungle’ iz grada, odnosno čišćenje i uređenje zapuštenih javnih površina. Smatra kako je upravo zapuštenost javnog prostora jedan od simbola nebrige i stagnacije koje želi prekinuti. Jednako tako, u svojem obraćanju i programu upućivao je na nužnost pravednije raspodjele gradskih usluga, bez obzira na političke ili osobne preferencije, drži kako su dosadašnje gradske politike često favorizirale određene dijelove grada, dok su drugi bili zapostavljeni. U tom kontekstu naglasio je da želi jednak pristup za sve građane, a ne selektivnu politiku koja ovisi o bliskosti s vlasti na mnogim pa i ključnim pitanjima.

Na temelju podrške koju je dobio, uvjeren je kako građani žele upravo takve promjene, vjeruje da Lepoglava ima priliku postati grad jednakih prilika, grad po mjeri čovjeka, u kojem će svi stanovnici imati jednake uvjete za život, rad i razvitak. Njegov politički stil temelji se na jednostavnosti, neposrednosti i izravnom kontaktu s građanima. Tijekom kampanje održao je brojne susrete na terenu, često obilazeći sve dijelove grada i slušajući probleme mještana. Ističe kako upravo izravna komunikacija s ljudima daje najbolji uvid u stvarne potrebe lokalne zajednice, u tom smislu najavio je i uvođenje većeg broja javnih rasprava i savjetovanja sa stanovništvom o ključnim pitanjima razvoja grada.

Među dugoročnim ciljevima jest zadržavanje mladih u Lepoglavi kroz stvaranje boljih uvjeta za život i rad. Smatra da grad mora stvoriti atraktivne uvjete za otvaranje novih radnih mjesta, posebice u sektoru poduzetništva i malog gospodarstva. U tu svrhu, najavljuje jačanje potpora lokalnim poduzetnicima i stvaranje poslovne infrastrukture koja će omogućiti lakši razvoj novih poslovnih inicijativa. S druge strane, želi i poboljšati dostupnost predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja, uz ulaganja u objekte i programe koji bi omogućili kvalitetnije uvjete djeci i njihovim obiteljima

U pogledu socijalne politike, najavio je proširenje i racionalizaciju socijalnih mjera kako bi pomoć stigla do onih kojima je najpotrebnija. Također planira uvođenje mjera kojima bi se olakšao život umirovljenicima i osobama s invaliditetom, poseban fokus želi staviti i na projekte financirane iz europskih fondova. Drži i kako je upravo kroz EU sredstva moguće realizirati mnoge od ciljeva bez velikog opterećenja gradskog proračuna. U tom smjeru, istaknuo je potrebu za jačanjem stručnih kapaciteta gradske uprave u pripremi i provedbi projekata.

Kao što je i sam rekao, neće nuditi ni obećavati školske bazene dok grad nema riješene osnovne stvari, pristup temelji na realnosti, prioritetima i dostupnim mogućnostima. Iako je politička situacija u Gradskom vijeću neizvjesna, ističe da je spreman na suradnju sa svim opcijama koje žele dobro Lepoglavi. Njegova poruka građanima nakon izbora bila je jasna – zahvalnost za podršku, svijest o odgovornosti i spremnost na rad.

Šime Erlić – donedavni ministar i novi gradonačelnik Zadra: Želi graditi grad koji će biti predvodnik nacionalnog razvoja

Na nedavno održanim lokalnim izborima i Donatov grad, kako se i očekivalo, izabrao je novo lice, ali iz redova dosadašnje vlasti. Šime Erlić, donedavni ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, uvjerljivo je pobijedio u drugom krugu izbora i postao novi gradonačelnik Zadra. HDZ-ov kandidat osvojio je 59,35 posto glasova, što u apsolutnim brojkama iznosi 10.216 glasova, dok je njegov protukandidat Daniel Radeta (SDP i partneri) dobio 6.996, odnosno 40,65 posto glasova. Time je Zadar nastavio tradiciju davanja povjerenja HDZ-u, ali s jasnim očekivanjem novog smjera i jačeg zamaha u razvoju grada.

– Hvala svim Zadrankama i Zadranima što su mi ukazali čast i povjerenje, trudit ću se da ga opravdam u mandatu koji je pred nama. Građani su birali one koji ih predstavljaju, a mi smo se trudili predstaviti ljude, energiju i novi razvojni pristup – uključivost, zajedništvo i želju da Zadar ide snažno naprijed – poručio je Erlić u izbornoj noći u izjavi za HRT i dodao kako je ova pobjeda za njega velika čast i privilegija, ali i odgovornost koju namjerava nositi dostojanstveno i čestito, te da će se maksimalno posvetiti boljem upravljanju gradom nego je bilo do sada.

Šime Erlić rođen je 1985. u Zadru, a član je Hrvatske demokratske zajednice od 2003. Diplomirao je i magistrirao ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, profesionalnu karijeru započeo je u Razvojnoj agenciji Zadarske županije, a 2014. godine postao je pročelnik Upravnog odjela za EU fondove Grada Zadra. U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU najprije je bio državni tajnik, a zatim je 2023. preuzeo ministarsku dužnost. Upravo njegovo iskustvo u upravljanju fondovima Europske unije i rad u državnoj upravi bili su ključni elementi u njegovoj političkoj afirmaciji na razini grada.

Iako je uživao visoku funkciju u Vladi RH, Erlić je odlučio kandidirati se za gradonačelnika Zadra s jasnim ciljem – vratiti grad na put razvoja. Kako sam kaže, Zadar se u posljednje četiri godine nalazio u izazovnoj situaciji, opterećen podjelama i propuštenim razvojnim prilikama. Upravo iz tog razloga odlučio je dati ostavku na ministarsku poziciju i posvetiti se gradu u kojem je odrastao i radio veći dio profesionalnog života.

– Zadar je ili trebao nastaviti stagnaciju, kako je stagnirao zadnje četiri godine, ili ići naprijed – snažno i odgovorno. Smatram da sam upravo ja taj koji može preuzeti odgovornost – izjavio je Erlić. Kao nositelj programa ‘Za Zadar na 100%’, naglašava da politika treba ostati u Gradskoj vijećnici, a gradska uprava mora postati efikasan servis građanima. Vizija Zadra po njegovim riječima uključuje moderan, transparentan, otvoren grad, s jasnim razvojnim smjerom i zdravom društvenom klimom. Posebno je istaknuo važnost stvaranja stabilne i funkcionalne atmosfere u kojoj će se političke razlike nadvladavati konstruktivnim pristupom i zajedničkim radom na korist Zadrana.

– Neću okrivljavati nikoga, bilo je grešaka sa svih strana, i kod HDZ-a. Ali sada se moramo promijeniti i vratiti Zadar na pravi put. Zadar je sportski grad, a znamo da nije navikao gubiti. Vrijeme je za zaokret – poručio je Erlić, kao ključne razloge za kandidaturu navodeći upravo osobnu odgovornost, činjenicu da je najviše pozicionirani Zadranin u izvršnoj vlasti, ali i osjećaj da se grad udaljio od svog punog potencijala. Napominje da Zadar ima sve – povijest, kulturu, gospodarsku i prometnu poziciju – da bude jedan od najboljih gradova za život u RH.

– Bez želje za populizmom, kažem to kao netko tko je cijeli radni vijek proveo u ovom gradu i tko ga duboko poznaje, Grad nije ni prevelik ni premali, odličan za obiteljski i profesionalni život, ima sve što je potrebno za kvalitetan razvoj – smatra novi gradonačelnik Zadra. Za buduće razdoblje najavljuje snažan iskorak u razvoju, suradnju s Vladom RH, bolju apsorpciju EU sredstava, ulaganja u komunalnu infrastrukturu, školstvo, sport i gospodarstvo. Također, ističe važnost digitalizacije gradske uprave, otvorenosti prema građanima i socijalnu osjetljivost gradske politike, a zahvalio se i vrhu stranke, posebno premijeru, na podršci i razumijevanju važnosti zadarskog pitanja.

– Moramo vratiti Zadar na kartu gradova o kojima se govori u superlativima. Da kad iz Zadra odete u druge dijelove zemlje, o njemu govore kao o pozitivnom primjeru, a ne kao o gradu koji je propustio šanse – poručio je Erlić koji je tijekom ministarskog mandata bio zadužen za provedbu nacionalne razvojne politike, uključujući ključne instrumente kohezijske politike EU, čime je stekao vrijedno iskustvo koje sada kani primijeniti na lokalnoj razini.

Njegova tehnička i upravljačka znanja u području europskih fondova ističu se kao jedna od njegovih glavnih prednosti, no u izbornom programu, uz modernizaciju uprave i jačanje komunalnog standarda, naglasak je stavljen i na strateški pristup razvoju poduzetništva i otvaranju novih radnih mjesta. Posebno mjesto u viziji novog gradonačelnika ima briga o mladima i obiteljima, za koje najavljuje jačanje demografskih mjera i poboljšanje životnih uvjeta.

– Lokalni izbori nisu mjesto za ideološke sukobe, već za konkretna rješenja. Politiku ostavimo vijećnicima i strankama, a gradsku upravu pretvorimo u alat za bolji život svih građana – zaključuje Erlić. Kao predsjednik GO HDZ-a Zadar, ima jaku organizacijsku i političku potporu, ali je svjestan da će uspjeh mjeriti isključivo rezultati grada. Poručuje da želi graditi Zadar koji je predvodnik nacionalnog razvoja. Njegov izbor označava kontinuitet vlasti, ali i početak jednog drugačijeg načina upravljanja – temeljenog na iskustvu, transparentnosti, suradnji i konkretnim projektima. U narednom razdoblju očekuje ga ozbiljan izazov, kako nerijetko i sam naglašava: opravdati povjerenje birača, prevladati postojeće političke podjele i postaviti Zadar na tračnice razvoja koje će dugoročno koristiti svim njegovim stanovnicima…

Zvonko Močić, gradonačelnik Omiša: Želim prosperitetan grad dostojan svoje djece, pun ljudskosti, zelenila i poštenja

Zvonko Močić – novi je pak ‘poteštat’ Omiša, kako sam ističe – liječnik, branitelj i čovjek iz naroda. Nakon dva uzastopna mandata Ive Tomasovića, Omiš je u svibnju 2025. izabrao novog nezavisnog gradonačelnika. Dugogodišnji predsjednik Gradskog vijeća, na kojemu se -percipiran tada kao ‘izuzetno tolerantni HDZ-ovac’ – našao i 2013. nakon što je HDZ na ušću Cetine izgubio vlast, liječnik obiteljske medicine i hrvatski branitelj, dr. Močić je u drugom krugu lokalnih izbora pobijedio kandidatkinju HDZ-a i DP-a, kolegicu liječnicu Tihanu Barišić Marunčić. Osvojio je 2.844, dok je protukandidatkinja dobila 1.970 glasova.

Omišani i Omišanke su podržali nezavisnu listu Grupe birača i kandidata koji se u kampanju uključio kasno, ali s podrškom dosadašnjeg gradonačelnika Tomasovića. Močić je u svom obraćanju nakon izbora zahvalio građanima na ukazanom povjerenju i istaknuo da je pobjeda rezultat zajedničke vjere u poštenje, znanje i predanost. Poručio je da će, kao i dosad u službi zdravlja, jednako odgovorno i predano služiti Omišu u ulozi gradonačelnika.

-Bit ću gradonačelnik svih građana – i onih koji su mi dali glas, i onih koji nisu. Gradimo Omiš dostojan svoje djece, pun zelenila, poštenja i ljudskosti- poručio je u svom emotivnom obraćanju podupirateljima.

Zanimljivo je da će ostati zaposlen kao liječnik – obavljat će dužnosti gradonačelnika volonterski. S obzirom na to, svakodnevne poslove gradske uprave vodit će zamjenik Ivan Pivčević. Močić planira raditi u ordinaciji tri dana tjedno, dok će za preostala dva imati zamjenu. I dalje želi biti dostupan svojim pacijentima, ističući kako zna posložiti prioritete i ostaje lojalan kao liječnik, a takav će biti i kao gradonačelnik. Prvi dan vratio se u ambulantu, a najavio je da će prve konkretne gradonačelničke poteze povući nakon službene primopredaje vlasti Grada.

Kao što sam ističe, njegov politički moto je: ‘Nastavljamo!’ – s jasnim naglaskom na kontinuitet dobrih projekata i otvaranje novih perspektiva. Nastavit će brojne projekte koje je započeo njegov prethodnik. Među prioritetima je gradnja obalne šetnice prema Pisku, za koju je već osigurano 2,5 milijuna eura bespovratnih sredstava. Također, planira napokon realizirati spajanje Ulice fra Stjepana Vrlića s Magistralom, što bi omogućilo novi prometni izlaz iz naselja Mlije, a slijedi i nastavak projekta izgradnje zgrade centralnog vrtića s kuhinjom i nove gradske uprave, jer sadašnje službe djeluju na pet različitih lokacija. Najavio je i gradnju biciklističke staze do Radmanovih mlinica, ulaganja u groblja i mrtvačnice u prigradskim naseljima, kao i kontinuiranu brigu o vatrogasnoj zaštiti, kulturnim i sportskim udrugama.

Planira nastavak izgradnje dječjih igrališta, otvaranje dodatna dva nova vrtića, kao i program izgradnje stanova mladima. Za tu stambenu inicijativu već se traži odgovarajuća lokacija i zakonski model provedbe projekta. Poseban fokus usmjerit će i na prometnu infrastrukturu – planira se gradnja nogostupa u naseljima Nemira i Marušići, kao i rekonstrukcija prometnog čvorišta Nemira–Stanići–Mimice, a jedan od većih izazova bit će i razvoj Gospodarske zone Gata. Močić želi stvoriti uvjete da ljudi ostanu na svojoj zemlji, bilo kroz poljoprivredu ili turizam.

Kao predsjednik Gradskog vijeća imao je uvid u funkcioniranje gradske uprave i zna s čime se suočava. Posebno je naglasio važnost brige za radnike bivše trikotaže Galeb, u kontekstu planirane gradnje hotela uz centralu pješčanu plažu Punta.

– Hotel mora biti primjerene visine, donijeti radna mjesta, uz jasno definirane urbanističke uvjete, ključno je da nitko ne ostane bez posla – rekao je Zvonko Močić koji se zalaže i za izgradnju pješačkog mosta koji bi rasteretio promet u tom dijelu grada, ističući potrebu za pametnim i dugoročnim planiranjem infrastrukture Omiša.

U kampanji nije davao velika obećanja, ali je govorio o konkretnim rješenjima i suradnji sa sugrađanima. Poručuje da želi grad u kojem će se dostojanstveno živjeti, uz naglasak na pristojnost, otvorenost i ljudskost. Močić vjeruje da se sve političke i svjetonazorske razlike mogu nadići kada je u fokusu bolji Omiš svima. Naglašava kako pobjeda nije njegova osobna, nego rezultat zajedničke želje građana da se Omiš razvija po mjeri svih generacija. Planira osnažiti participaciju građana u odlučivanju, otvoriti Gradsku upravu prema javnosti i uključiti sve društvene skupine u donošenje odluka. Njegov izbor za gradonačelnika, naglašava, simbolizira povratak povjerenja u lokalnu politiku koja počiva na osobnoj vjerodostojnosti, dugogodišnjoj brizi za ljude i autentičnoj vezi s gradom i njegovim građanima.

Za liječnika, branitelja i dugogodišnjeg Omišanina, gradonačelništvo je još jedan način služenja zajednici. Na početku svog mandata ne govori u velikim parolama, nego najavljuje rad, otvorenost i nastavak onoga što vrijedi. Upravo to je prepoznala većina birača koja mu je ukazala povjerenje – autentičnost, pristup ‘malog čovjeka’ i posvećenost stvarnim problemima. Omiš tako dobiva gradonačelnika koji već ima povijest služenja, ali sada započinje novo poglavlje – u kojem na prvo mjesto dolaze zdrav razum, briga za čovjeka i konkretna rješenja…

Igor Pavelić, novi gradonačelnik Belog Manastira: Razvoj prometne i komunalne infrastrukture kao temelj odgovornog i modernog upravljanja

I Igor Pavelić, kandidat HDZ-a, DP-a i HSU-a, na lokalnim je izborima u Belom Manastiru osvojio mandat novog gradonačelnika, s 58,24 posto glasova, naslijedivši dosadašnjeg gradonačelnika Tomislava Roba.

Nakon objave službenih rezultata, zahvalio se građanima:

-Poštovane sugrađanke i sugrađani, od srca Vam zahvaljujem na ukazanom povjerenju i podršci koju ste mi pružili na ovim lokalnim izborima. Vaši glasovi nisu samo potvrda dosadašnjeg rada, već i snažna obveza za budućnost. Svjestan sam izazova koji su pred nama, ali s Vašim povjerenjem i zajedničkim trudom vjerujem da možemo ostvariti sve ciljeve koje smo si postavili- poručio je sugrađanima.

Igor Pavelić je dr.vet.med., dugogodišnji predsjednik Gradskog vijeća Belog Manastira i aktivan član HDZ-ove gradske organizacije, tijekom svog rada u GV značajno je doprinio brojnim projektima usmjerenima na razvoj zajednice i podizanje kvalitete života u Belom Manastiru. Na izborima je u drugom krugu pobijedio nezavisnog kandidata Ivana Juratovca, potvrdivši kontinuitet HDZ-ove vlasti koja u ovom gradu traje zaredom već treći mandat. Nakon dva mandata SDP-ovog Ivana Doboša, HDZ-ov Tomislav Rob bio je na čelu grada osam godina, a njegov nasljednik Pavelić nastavlja pobjednički niz ‘zajedničara’.

Pavelić ističe važnost razvoja prometne i komunalne infrastrukture kao temelja odgovornog i modernog upravljanja. Među prioritetima su projekti poput uvođenja nove rasvjete, izgradnje biciklističkih staza, uređenja gradske tržnice i povećanja broja parkirnih mjesta. Cilj je stvoriti moderan, uređen i povezan Beli Manastir s prigradskim naseljima: Branjin vrh, Šumarina i Šećerana. Grad će pod njegovim vodstvom i dalje biti pouzdan partner poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima, nastavljajući ulaganja u kulturu, sport, udruge i turizam. Kako kaže, svaka građanka i građanin zaslužuju bogatu svakodnevicu punu sadržaja i mogućnosti za aktivan život, a poticanje sportskih aktivnosti, kulturnih manifestacija i podrška udrugama bit će prioriteti koji grade snažnu i solidarnu zajednicu B.Manastira.

Socijalna politika u njegovom mandatu usmjerena je na konkretne mjere koje olakšavaju život najugroženijim skupinama, čime se želi osigurati dostojanstven, siguran i jednostavan život svim stanovnicima. Posebna pažnja posvećena je demografskim mjerama i podršci mladima. Tijekom posljednjih osam godina grad je povećao potporu obiteljima, otvorio nove vrtiće i uveo programe stambenog zbrinjavanja za mlade, a isti fokus nastavlja i u mandatu novog gradonačelnika.

Među glavnim ciljevima su povratak Hrvatske vojske u grad, dovršetak autoceste koja će izmjestiti teretni promet iz Branjinog Vrha, razvoj gospodarstva, obrta i poljoprivrede i provođenje energetske obnove višestambenih zgrada.

Također su planirani radovi na uređenju i održavanju gradskih groblja i zelenih površina, kao i jačanje ekoloških programa. Pavelić najavljuje i izgradnju novog Doma hrvatskih branitelja, dnevnog boravka za starije osobe, vatrogasnog doma, nova dječja igrališta uz proširenje kapaciteta vrtića.

Stipe Žunić gradonačelnik Paga: Mladi donose željenu kvalitetnu promjenu i novu energiju u stari otočni grad

Na nedjeljnim lokalnim izborima u Pagu dogodila se velika promjena – dugogodišnjeg HDZ-ovog gradonačelnika Antu Fabijanića zamijenio je nezavisni kandidat Stipe Žunić, predstavnik Nezavisne liste mladih Pag. U drugom krugu izbora Žunić je osvojio 1.273 glasa, dok je Fabijanić dobio 925, što je razlika za oko 300 glasova. Pobjeda Stipe Žunića, iako iznenađenje mnogima, bila je uvjerljiva jer je uspio nadmašiti protukandidata na svim biračkim mjestima, osim u naselju Gorica gdje je rezultat bio poravnat. Žunić je odmah nakon proglašenja pobjede emotivno zahvalio građanima i istaknuo kako je u kampanju ušao s entuzijazmom i iskrenim namjerama:

-Ljudi su prepoznali kvalitetu našeg programa i ljubav prema Pagu. Ovo je novo poglavlje za naš grad, koji je konačno dobio priliku da se razvija onako kako zaslužuje- rekao je i naglasio da su unatoč poteškoćama, poput kršenja predizborne šutnje od strane protukandidata, uspjeli ostvariti pobjedu zahvaljujući podršci mladih otočana.

Stipe Žunić je rođen 1991., što simbolično povezuje njegovu mladost s demokratskim promjenama u RH. Osnovnu i srednju školu (gimnaziju) završio je upravo u Pagu, diplomirao ekonomiju u Rijeci, a magistrirao menadžment u Zadru. Nakon pet godina rada u privatnom sektoru, posljednje četiri i pol godine obnaša funkciju direktora ACI Marine Šimuni. Otac dvojice sinova, obiteljski čovjek, djetinjstvo je proveo u Vlašićima, danas živi u Pagu, gdje je, kao gradski vijećnik, kako naglašava, iz prve ruke vidio kako sustav funkcionira iznutra.

Prije samih izbora razišao se s HDZ-om i krenuo u utrku kao nezavisni kandidat, u drugom krugu ostvario je dogovor o suradnji s Tonijem Herendom i SDP-om. Koalicija se temeljila na zajedničkim vrijednostima poput poštenja, odgovornosti i vizije razvoja Paga. U prvom krugu Žunić je imao nešto manje od 30 posto glasova, dok je Fabijanić dominirao s više od 40 posto, ali u drugom krugu promijenio se izborni rezultat i jasno pokazao želju građana.

-Nakon prvog kruga nestao je strah i skepticizam da mladi mogu voditi grad. Ljudi su izašli na izbore i odlučili nam dati povjerenje- kazao je Žunić. Njegova kampanja bila je usmjerena na konstruktivan i korektan pristup bez negativnog nadmetanja, s jasnom vizijom poboljšanja standarda života. Među ključnim ciljevima istaknuo je demografsku obnovu i zaustavljanje iseljavanja mladih, kao i razvoj grada tijekom cijele godine, a ne samo u ljetnim mjesecima.

Žunićev program fokusiran je na modernizaciju komunalne i sportske infrastrukture, otvaranje prostora za mlade poduzetnike, uvođenje mjera potpore obiteljima i mladima u svim dijelovima grada. Njegova pobjeda predstavlja ne samo promjenu na čelu Paga, nego i pomak u političkom pristupu koji sada stavlja naglasak na aktivnu participaciju mladih i uključivanje šire zajednice u proces donošenja odluka.

Novi gradonačelnik u svom prvom obraćanju istaknuo je da želi uspostaviti otvorenu i odgovornu upravu koja će biti dostupna građanima i slušati njihove potrebe, napominjući da je cilj njegovog vodstva promijeniti način upravljanja gradom iz modela ‘vladanja’ u model ‘služenja’ građanima. Žunić je najavio da će gradsku vlast graditi na suradnji i zajedničkom djelovanju, bez podjela, ucjena ili izgradnje kultova ličnosti. Neće, tvrdi nam, akumulirati moć niti tražiti pokornost, želi zdravu suradnju s građanima koji će biti partneri u razvoju Paga.

S ovom pobjedom Grada Pag ulazi u novu eru, koja se temelji na idejama mladih, odgovornosti i želji da se prekine višegodišnja stagnacija. Za razliku od dosadašnje politike koju je Žunić opisao kao ‘ljepljenje flastera po umirućem gradu’, novo vodstvo namjerava sustavno raditi na obnovi, prosperitetnijem razvoju i stvaranju novih prilika.

Napokon se, ističe, stvaraju uvjeti za ostanak i dolazak novih stanovnika i razvoju grada koji će biti bolji dom za sve njegove građane tijekom cijele godine, naročito mladima. Očekivanja su velika, a on je spreman opravdati povjerenje koje mu je dano i pokrenuti promjene koje će Pag pretvoriti u mjesto koje mladi žele zvati svojim domom, naglašava.

Valentina Čanađija nova gradonačelnica Čazme: Promjena donosi konkretne ideje, perspektivu razvoja grada i boljeg života sugrađana

Nakon punih šest mandata aktualnog gradonačelnika Dinka Piraka, Čazma je na ovim lokalnim izborima izabrala svoju prvu gradonačelnicu – Valentinu Čanađija, kandidatkinju HSLS-a i HSS-a. Unatoč činjenici da je njen protukandidat u prvom krugu osvojio 46,11 posto glasova, u drugom krugu Čanađija je uvjerljivo pobijedila s 56,53 posto podrške birača, odnosno s 1.618 glasova, dok je Pirak osvojio potporu 1.210 ili 42,35 posto glasova…

Netom po proglašenju rezultata, nova gradonačelnica je istaknula da je ključ njezine pobjede bila uspješna motivacija birača da izađu na izbore i da se u narednom mandatu želi fokusirati na niz važnih područja.

-Prvi potez će svakako biti revizija da vidimo s čim možemo dalje raditi, nakon toga ćemo se baviti sportom, kulturom, stanogradnjom za mlade obitelji i svime što se do sada možda zanemarivalo. Na to ćemo obratiti pažnju-najavila je Valentina Čanađija koja ima 30 godina.

Rođena je u Čazmi, gdje i danas živi, no profesionalno je vezana za Zagreb u kojem radi u jednoj marketinškoj agenciji. Njeno iskustvo u privatnom sektoru, naročito u marketingu i turizmu, rad na međunarodnim projektima razvoja poduzetništva i ruralnih sredina, daje joj dobru osnovu za vođenje grada. Osim toga, kroz obrazovanje i stručni razvoj boravila je u SAD-u, Europi i Aziji, čime je stekla širu perspektivu koja joj sada pomaže u vođenju lokalnih projekata.

Rođena i odrasla u Čazmi, Čanađija je svoje osnovno obrazovanje stekla u rodnom gradu, a srednju školu pohađala je u Zagrebu. Preddiplomski studij završila je na RIT Croatia, dok je diplomski studij Globalnog poslovanja pohađala na prestižnoj SP Jain School of Global Management, s predavanjima u Dubaiju, Sydneyju i Singapuru. Njezino profesionalno iskustvo uključuje rad u međunarodnoj marketinškoj agenciji u Zagrebu, poziciju operativne menadžerice u Boltu, vođenje EU projekata u Hrvatskoj udruzi za turizam i ruralni razvoj, fokusiranih na razvoj poduzetništva i ruralnih sredina.

Svoj uspjeh na izborima Čanađija pripisuje poruci promjene i novoj energiji koju je ponudila biračima, ali i konkretnim idejama za razvoj grada. Kao prva žena na njegovom čelu, njezin izbor predstavlja važnu prekretnicu i znak nove politike u Čazmi, koja će, prema njenim riječima, biti modernija, otvorenija i uključivija.

Kao gradonačelnica, planira iskoristiti svoja znanja u međunarodnom poslovanju, strateškom planiranju i upravljanju projektima, posebno u privlačenju EU sredstava. Naglašava važnost učinkovitog upravljanja resursima i donošenja promišljenih odluka koje će doprinijeti konkretnim rezultatima. Uvjerenja je da grad treba biti mjesto gdje se znanje koristi za stvaranje bolje svakodnevnice svih građana. Motivaciju nalazi u brojnim razgovorima sa sugrađanima koji su iskazali želju za promjenom i novom energijom u vođenju grada.

-Čula sam poruke poput: ‘Vrijeme je za nekog novog, za tvoju generaciju.’ Ne vjerujem da postoji ‘pravo vrijeme’ koje samo dođe – mi ga moramo stvoriti- rekla je Čanađija i naglasila da njezina vizija nije povratak unatrag, nego moderno, otvoreno i uključivo vodstvo koje gleda prema budućnosti Čazme na čijem se čelu sada našla.

U prvih sto dana nova gradonačelnica namjerava postaviti temelje za transparentnije i participativnije upravljanje, planira uvesti potpunu transparentnost rada gradske uprave, uključujući otvoreni proračun, redovite izvještaje i digitalni uvid u trošenje javnih sredstava. Također će uspostaviti sustav dvosmjerne komunikacije s građanima kroz otvorene dane, tematske tribine i digitalne kanale, čime želi aktivno uključiti sugrađane u donošenje odluka koje ih se tiču. Osim toga, formirat će stručan i motiviran tim koji će raditi na razvojnim projektima poput poduzetničke zone, obnove društvene infrastrukture, kao i mjera za mlade i obitelji na području grada. Poseban fokus Čanađija planira staviti upravo na zadržavanje mladih ljudi u Čazmi. Smatra da mladi ostaju tamo gdje vide priliku, sigurnost i kvalitetu života, zbog čega će raditi na otvaranju novih radnih mjesta, izgradnji stanova prilagođenih mladim obiteljima i stvaranju bogatog društvenog, kulturnog i sportskog sadržaja.

Pritom će maksimalno koristiti državne i EU potpore za stanovanje, obrazovanje i samozapošljavanje, s ciljem da Čazma postane mjesto koje mladima nudi konkretne razloge za ostanak. U pogledu povlačenja EU sredstava, naglašava da Čazma ima veliki potencijal za napredak, a njezino iskustvo u vođenju EU projekata bit će ključ za razvoj. Inspiraciju vidi u modelu grada Bjelovara, poznatom po uspješnom povlačenju sredstava, koji želi primijeniti i u Čazmi kroz transparentan rad, kvalitetnu administraciju i suradnju s privatnim i javnim sektorom unutar grada. Za lokalno poduzetništvo i obrtništvo najavljuje poticajne mjere i smanjenje administrativnih prepreka. Razvoj poduzetničke zone bit će jedan od prioriteta, a Grad će zauzeti partnerski i poticajni pristup prema poduzetnicima, naglašavajući važnost ravnopravnog pristupa svim dostupnim resursima.

O transparentnosti trošenja proračunskih sredstava kaže da građani imaju pravo na lako dostupan uvid u sve aspekte gradskog proračuna. Napominje da se povjerenje građana gradi istinom, a ne zatvorenim vratima, najavljujući otvorene podatke, digitalne platforme za praćenje troškova i redovite izvještaje o radu gradske uprave kao novi standard.

Komentirajući tvrdnje aktualnog gradonačelnika koji zagovara ‘provjereno iskustvo’ nasuprot ‘eksperimentima’, Čanađija ističe da iskustvo nije opravdanje za stagnaciju, a promjene nisu eksperimenti – one su nužna prilagodba svijetu koji se brzo mijenja.

Valentina Čanađija na čelu je grada Čazme donijela novu eru u lokalnoj politici, fokusiranu na transparentnost, uključivost i razvoj temeljen na znanju i suvremenim principima upravljanja. Njezina vizija i planovi predstavljaju izazov i priliku za rast i napredak Čazme, posebice u aktivnom uključivanju građana i osnaživanju mladih da ostanu i grade svoju budućnost u rodnom gradu, kako ističe u iskazanim prioritetima.

Goran Vukmanić gradonačelnik Pregrade: Pregračani su prepoznali viziju grada po mjeri obitelji, s dodatnim modernim sadržajima…

Pregrada je, nakon tri mandata SDP-ovog Marka Vešligaja, izabrala novog gradonačelnika. Nasuprot dosadašnjoj predsjednici Gradskog vijeća Davorki Filipčić, građani su za novog gradonačelnika odabrali HDZ-ovog Gorana Vukmanića, koji je osvojio 55,39 posto glasova…

Za portal Zagore International, Vukmanić je izjavio da su ga Pregračani podržali jer su prepoznali njegovu viziju Pregrade kao grada prilagođenog potrebama obitelji, ističući kako je pred njim mnogo posla.

Goran Vukmanić, s višegodišnjim iskustvom na rukovodećim funkcijama, do prije neki dana obnašao je kao temeljnu dužnost predstojnika Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Krapini. Rođen je i odrastao u Pregradi, gdje je završio osnovnu školu, a nakon Klasične gimnazije u Zagrebu diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i stekao titulu magistra ekonomije, oženjen je i otac troje djece, a sa svojom obitelji odlučio se vratiti u svoj rodni zavičaj.

Kroz preko dva desetljeća radnog iskustva, ali i kao nezamjenjiv član klape Kmeti, onog u glazbenim vodama, stekao je široku mrežu kontakata u javnom i privatnom sektoru, suradnju s mnogim poduzetnicima, županijskim i lokalnim upravama, ministarstvima, razvojnim agencijama i udrugama civilnog društva u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Posebno ističe da mu je u fokusu rada uvijek čovjek i njegovo dobrobit, a to potvrđuju i brojne strategije, akcijski planovi i projekti kojima je pridonio, a koji su bili temelj za učinkovito korištenje sredstava iz EU fondova.

Vukmanić ističe da njegova kandidatura nije bila potraga za poslom, nego želja da znanjem, iskustvom i energijom doprinese razvoju Pregrade, mjesta u kojem je rođen i kojeg želi vidjeti kao grad s perspektivom budućim generacijama. Naglašava kako je potrebna promjena u načinu upravljanja i razmišljanja i da iza njega stoji tim mladih, ali i iskusnih ljudi spremnih zajednički raditi za dobrobit grada.

Naglašava važnost rješavanja osnovnih potreba građana, poput kanalizacije i uređenja kanala, ali i strateških projekata poput Centra za starije osobe i Centra za kulturu s multifunkcionalnom dvoranom. Novi gradonačelnik želi Pregradu koja privlači investicije, donosi bolje plaćene poslove i koristi resurse na najučinkovitiji način. Važno mu je da se investicije ostvaruju kao investitor, a ne kao kupac luksuznih nekretnina. Predstavlja Pregradu koja se brine o svim uzrastima, živi aktivno u sportu, kulturi, zabavi i turizmu, posebno ističe brigu o višečlanim obiteljima, s posebnim naglaskom na obrazovanje – želeći dati više učenicima i studentima, a manje opterećenja roditeljima djece u vrtićima.

Planovi za početak mandata uključuju temeljito snimanje stanja svih projekata u tijeku, odmah po primopredaji kreću u njihovu realizaciju. Vukmanić naglašava dobru suradnju s Vladom RH i resornim ministarstvima koja su mu obećala potporu za projekte važnosti za Pregradu, primjerice osnivanje ispostave Zavoda za hitnu medicinu i vraćanje Općinskog suda. Strategija razvoja prema njegovim riječima mora biti dugoročna i usmjerena na stvaranje uvjeta za kvalitetan život svih stanovnika. Za to će, ističe, lobirati i osiguravati sredstva ne samo iz EU fondova, nego i kroz druge izvore financiranja, jer smatra da se prava sredstva često ne nalaze u Bruxellesu već bliže doma.

Vukmanić naglašava da će njegov tim u kratkom roku pripremiti niz kvalitetnih projekata koji će podići kvalitetu života u Pregradi i ponuditi dodatne sadržaje koje mora imati moderan grad. Njegova je želja izgraditi Pregradu po mjeri obitelji, s fokusom na rast, održivost i razvitak. Pred njim je, kaže, veliki izazov, ali i prilika da ostavi trajni trag u razvoju svog rodnog grada. Pregrada, tvrdi, ulazi u novo poglavlje s gradonačelnikom koji donosi energiju, znanje i spremnost na suradnju s građanima, poduzetnicima i državnim institucijama.

Milan Babac, nogometni entuzijast i sociolog, novi gradonačelnik Orahovice: Pozivam na suradnju i zajedništvo za razvoj grada, posebno okrenut demografskim mjerama i podršci mladim obiteljima…

A nakon samo jednog mandata Saše Ristera (HDZ), i građani Orahovice odlučili su se za promjenu pa su povjerili mandat za naredne četiri godine Milanu Babcu, kandidatu SDP-a, koji je osvojio ukupno 1210, dok je dosadašnjem gradonačelniku pripalo 1080 glasova.

Po objavi rezultata izbora, Milan Babac zahvalio je biračima. Istaknuo je veliku izlaznost, gotovo 60 posto građana koji su iskoristili pravo glasa, što smatra izuzetno važnim. Zahvalio je i svom protukandidatu na fer i korektnoj utakmici i najavio nastavak započetih projekata. Naglasio je važnost zajedništva i suradnje svih političkih opcija. Poručio je da samo zajedničkim radom Orahovica i njezina prigradska naselja mogu očekivati napredak i razvitak.

Babac, rođen 1981. u Našicama, nogometni entuzijast i sociolog po struci, novi je gradonačelnik s jasno izraženim planom za budućnost grada. Njegov program obuhvaća ključne infrastrukturne i društvene projekte poput izgradnje studentskog doma i doma za starije i nemoćne, privlačenja poduzetnika u poduzetničku zonu, ali i lobiranja za izgradnju zapadne cestovne obilaznice prijeko potrebne zbog velikog teretnog prometa koji svakodnevno prolazi središtem grada, što je nepogodno za razvoj lječilišnog i rehabilitacijskog turizma kojem se Orahovica želi profilirati kao središte u ovom dijelu RH. Grad već ima prediplomski studij fizioterapije, a planira se proširenje na druge zdravstvene struke, zbog čega je i studentski dom jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata.

Osim obilaznice, u fokusu su mu i projekti poput izgradnje vatrogasnog doma, Doma za starije i nemoćne, kao i stvaranje boljih uvjeta za privlačenje novih poduzetnika u poduzetničku zonu. Kao gradonačelnik, najavio je da će svojim timom slušati i aktivno se uključivati u donošenje odluka bitnih za različite društvene skupine – obrtnike, umirovljenike, poduzetnike, poljoprivrednike, ugostitelje, mlade ljude, sportaše i mlade obitelji. Slogan pod kojim je pobijedio na izborima glasi ‘Slušajmo ljude’ i upravo će to biti temelj njegova rada i komunikacije s građanima.

Grad Orahovica proteklih je godina imao nekoliko izvanrednih izbora za Gradsko vijeće, što je stvaralo političku nestabilnost. Babac najavljuje da će njegov mandat biti fokusiran na stabilizaciju vlasti, transparentnost i učinkovito upravljanje projektima koji će unaprijediti život stanovnicima.

Posebnu pažnju posvetit će demografskim mjerama, podršci mladim obiteljima i poboljšanju obrazovnih i socijalnih usluga. Dosadašnjim iskustvom i sociološkim obrazovanjem želi razumjeti potrebe zajednice i usmjeriti politiku prema stvarnim potrebama građana. Kao strastveni nogometni zaljubljenik, Babac će se također zalagati za razvoj sporta i rekreacije u Orahovici kao važnih segmenata kvalitetnog života.

Isto tako, vjeruje da će suradnja s lokalnim poduzetnicima, udrugama i građanskim inicijativama biti jedan od ključnih elemenata njegove uprave, što će doprinijeti povećanju zaposlenosti i unapređenju životnog standarda. Želi da Orahovica postane prepoznatljivo mjesto za život, rad i turizam, posebno u segmentu zdravstvenog i rehabilitacijskog turizma. Svojim programom jasno je naznačio put prema modernizaciji i održivom razvoju koji će grad učiniti privlačnim i mladim obiteljima i investitorima.

Borislav Miličević, gradonačelnik Požege: Razvoj grada usmjeren na infrastrukturne projekte, obrazovanje i jačanje gospodarstva, uz suradnju svih političkih i društvenih aktera

Na lokalnim izborima u Požegi, umjesto dosadašnjeg gradonačelnika Željka Glavića, HDZ-ov kandidat prof. dr. sc. Borislav Miličević osvojio je povjerenje s 53,48 posto glasova. Kao dekan Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi, Miličević je istaknuo kako će mandat biti usmjeren na uključivanje svih, bez obzira na političku pripadnost građana.

-Bit ću gradonačelnik svih njezinih stanovnika i neću dijeliti svoje Požežane ni po čemu, pa ni po stranačkoj pripadnosti. Svim raspoloživim kapacitetima grada namjeravam upravljati u funkciji gospodarskog, infrastrukturnog i društvenog razvoja. Ponudit ću svima da idemo raditi zajedno – Zajedno za Požegu!- naglašava.

Borislav Miličević dolazi iz akademskog i gospodarskog sektora, gdje je stekao iskustvo kao profesor i dekan na požeškom fakultetu, ali i kao direktor u gospodarskom sektoru. Njegova je vizija razvoja grada usmjerena na infrastrukturne projekte, obrazovanje i jačanje gospodarstva, s jasnim naglaskom na suradnju svih dionika. Rođen je 25. lipnja 1967. u Požegi, oženjen i otac je troje djece, osnovnu školu završio je u Požegi, a srednju u Slavonskom Brodu. Diplomirao je 1993. na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek, a 2001. doktorirao na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslijedoktorsku specijalizaciju stječe 2013. na University of Maryland, Washington D.C. US, program: Global safety – Food safety USDA US. Od 1995 do 2012. radi kao direktor Tvornice alkoholnih pića Zvečevo d.d. Požega. Na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek zaposlen je od 2012. godine, gdje je 2016. izabran u zvanje redovitog profesora, a 2018. u znanstveno zvanje -znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. Obnaša i dužnost dekana Veleučilišta u Požegi. Na redovitim lokalnim izborima 2021., kao kandidat HDZ-a i Hrvatske stranke umirovljenika, u prvom je krugu izabran za zamjenika gradonačelnika.

Među ključnim infrastrukturnim projektima kojim se planira mijenjati urbani izgled Požege jest izgradnja novog objekta na prostoru stare tržnice s podzemnom garažom na dvije etaže, a nakon njegove izgradnje planira se rekonstrukcija središnjeg Trga Sv. Trojstva, uključujući uklanjanje tamošnjeg parkirališta. Novi objekt sadržavat će i multifunkcionalnu dvoranu opremljenu za različite događaje, uključujući i kino projekcije, čime se planira podići kulturna ponuda.

Pored kulturnih sadržaja, sportska infrastruktura zauzima važno mjesto u planovima. U završnoj je fazi izgradnja novog atletskog stadiona u Osječkoj ulici, a nedavno su obnovljeni sportska dvorana Tomislav Pirc i stadion NK Slavonija. Miličević naglašava važnost ulaganja u sport kao ulaganja u kvalitetniji život i zdravlje Požežana.

Jedan od kapitalnih projekata koji će značajno utjecati na prometnu povezanost jest izgradnja obilaznice, koja će biti nastavak brze ceste od čvorišta Brestovac prema Pleternici i Našicama. Riječ je o projektu Hrvatskih cesta za koji se zajedno s Osječko-baranjskom županijom intenzivno lobira. Uz obilaznicu, u tijeku je i izgradnja hladnjače pri vrhu Mlinske ulice, kao dio županijskog projekta koji se naslanja na buduću sjevernu gospodarsku zonu grada.

Posebno važna je investicija u spoj Požege s autocestom preko brze ceste s tunelom kroz Požešku goru prema Starom Petrovom Selu, vrijedna 160 milijuna eura. Taj je projekt, najveća investicija Hrvatskih cesta nakon Pelješkog mosta, rezultat višegodišnje borbe i suradnje s Vladom RH. Izgradnju će izvoditi kineska tvrtka koja je uspješno završila i Pelješki most, a rok završetka radova je 48 mjeseci, otkriva.

U području obrazovanja, Požega je postala sveučilišni grad, s Fakultetom turizma i ruralnog razvoja, ali i dislociranim studijem ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Nedavno je otvoren novi vrtić Pod gradom za 128 djece, a potpisani su ugovori za izgradnju nove osnovne škole u Babinom viru kapaciteta 560 učenika. Ta škola omogućit će provođenje jednosmjenske nastave u požeškim osnovnim školama, što će učenicima omogućiti više slobodnog vremena za obitelj i izvanškolske aktivnosti. Novi vrtići u Rudinskoj, Mihaljevcima i Vidovcima dio su šire nacionalne vizije osiguranja mjesta u vrtićima za svakog mališana.

Gradnja škole u Babinom viru također će pružiti adekvatne uvjete učenicima s teškoćama u razvoju, što je važan iskorak u inkluzivnom obrazovanju. U planu je i uređenje Trga 123. brigade, mjesta pijeteta poginulim hrvatskim braniteljima, za što se očekuje podrška Ministarstva branitelja. Miličević naglašava da je slogan HDZ-a za ove lokalne izbore ‘Nacionalna snaga – Lokalna vizija’, koji odražava dobru suradnju s Vladom RH i omogućava nastavak ulaganja. Planovi uključuju i razvoj stanogradnje za priuštivo stanovanje, s gradskim zemljištem u Ulici Brune Bušića spremnim za urbanizaciju, a suradnja s Požeško-slavonskom županijom vidljiva je i kroz zajednički projekt izgradnje nove trodijelne sportske dvorane za potrebe OŠ Julija Kempfa i gradske Gimnazije, što je dobar primjer partnerskog razvoja.

Borislav Miličević jasno komunicira svoju viziju razvoja Požege kao zajedničkog projekta grada, županije i Vlade RH, a njegov program temelji se na zajedništvu i strateškim ulaganjima u infrastrukturu, obrazovanje, gospodarstvo i kvalitetu života. Najavljuje značajne infrastrukturne, obrazovne i gospodarske projekte, usmjerene na podizanje standarda života svih stanovnika i stvaranje preduvjeta za dugoročan razvoj grada. U fokusu su realizacija već započetih investicija, a suradnja svih političkih i društvenih aktera, kako je naglasio, bit će ‘ključna za uspjeh njegovog mandata za bolje sutra’…

Tomo Tomić, novi gradonačelnik Slatine: Želim biti gradonačelnik svih građana, dostupan svima

Slatinčani su izabrali Tomu Tomića (HDZ, HSLS) za novog gradonačelnika – pokazuju to rezultati drugog kruga lokalnih izbora. Njemu je pripalo 2.147 glasova, dok je protukandidat Miran Janečić (kandidat grupe građana) osvojio 1.867 glasova.

Rođen i odrastao u Slatini, gdje je završio osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, po struci je magistar ekonomije, zaposlen u bankarskom sustavu u sektoru informatičkih tehnologija. Dugogodišnji je aktivni član više udruga, osobito sportskih i vatrogasnih, ima i bogato političko iskustvo – bio je predsjednik Mladeži HDZ-a Slatina, potpredsjednik na županijskoj razini, član Nadzornog odbora na državnoj razini, gradski vijećnik, a 2022. postao i predsjednik Gradskog vijeća.

Tomić je poznat u Slatini kao dugogodišnji aktivan sudionik političkog i društvenog života. Kroz godine angažmana stekao je jasno razumijevanje potreba grada i građana. Kako sam ističe, Slatina je grad nedovoljno iskorištenih velikih mogućnosti. Problemi poput odlaska mladih ljudi, stagnacije poduzetništva i neadekvatnog standarda svakodnevnog života predstavljaju izazove koje planira sustavno rješavati. Gradu treba odgovorna gradska uprava, nove ideje i snažan zaokret prema budućnosti, drži Tomić koji program temelji na nekoliko ključnih područja: potpora mladim obiteljima, poticanje poduzetništva, ulaganja u infrastrukturu, održivi razvoj, obrazovanje, digitalizacija gradske uprave i ukupna kvaliteta života građana.

-Pobjeda na izborima važan je korak, ali to je tek početak. Sada trebamo zapeti i raditi, temeljem rezultata. Osvojili smo većinu izbornih jedinica, ali to nam je samo dodatni poticaj. Ljudi su nam ukazali svoje povjerenje i dat ćemo sve od sebe da ga opravdamo- rekao je i istaknuo svoju dostupnost građanima kao dio obećanja. Fokusiran je na konkretne rezultate i uključivanje svih građana u proces izgradnje bolje Slatine, čime želi potvrditi povjerenje koje mu je ukazano na izborima.

Peđa Grbin – SDP-ov povratak na čelo grada nakon tri desetljeća: Najava opsežnih promjena, od besplatnog vrtića do novih gospodarskih zona…

Pula je izabrala novog gradonačelnika- iz redova SDP-a, Peđu Grbina, bivšeg predsjednika stranke i dugogodišnjeg saborskog zastupnika. U drugom krugu lokalnih izbora, on je s osvojenih 9203 glasa pobijedio dosadašnjeg gradonačelnika Filipa Zoričića koji je osvojio 8085 glasova.

Nakon izborne pobjede, Grbin se zahvalio građanima na podršci istaknuvši da su birači prepoznali viziju pravednijeg i učinkovitijeg grada. -Velika hvala svima koji su glasali za naš tim i naš program. Ovo je pobjeda zajedničke vizije boljeg grada- poručio je Peđa Grbin. Istaknuo je kako predstoji detaljan pregled gradskih projekata i financija, kao i da će mu prioritet biti uvođenje besplatnog javnog prijevoza umirovljenicima.

Novi gradonačelnik rođen je 24. svibnja 1979. u Puli. U ovom gradu završio je osnovnu i srednju školu, a diplomirao je pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Pravnička karijera započela mu je 2006. kada otvara vlastiti odvjetnički ured, a član SDP-a postaje 1998., od 2016. do 2020. bio je potpredsjednik stranke, a zatim od 2020. do 2024. i njen predsjednik. U Hrvatskom saboru je zastupnik od 2011. godine, a od 2024. potpredsjednik Sabora iz oporbenih redova.

U kampanji je naglašavao potrebu za obnovom temelja komunalne infrastrukture – od prometnica, trgova i kanalizacije do sustava gospodarenja otpadom i kontrole kvalitete zraka. Poseban naglasak stavio je na smanjenje prometnih gužvi i rješavanje problema nedostatka parkirališta. Najavio je i odlučnu brigu o demografskoj obnovi grada, kroz poboljšanje uvjeta za djecu, obitelji i starije sugrađane Puljana.

Jedan od prvih konkretnih ciljeva u mandatu je uvođenje besplatnih vrtića za svu djecu i povećanje subvencija privatnim vrtićima. Grbin smatra da se obrazovni sustav mora temeljiti na jednakosti, a ne na dodatnim troškovima roditeljima. Uz to, obećao je gradnju novih vrtićkih kapaciteta, s obzirom na to da tijekom prethodnog mandata nije provedena izgradnja nijednog novog vrtića. U području osnovnog obrazovanja, Grbin zagovara besplatni produženi boravak za svu djecu i uvođenje jednosmjenske nastave u svim osnovnim školama. U tom kontekstu, najavio je nastavak i ubrzanje dogradnje škola u Šijani i Kaštanjeru, kako bi se za sve učenike u Puli osigurao kvalitetniji odgojno-obrazovni standard.

Velik naglasak stavlja i na brigu o starijim sugrađanima. Uz najavljeno uvođenje besplatnog javnog prijevoza za umirovljenike, planira gradnju potpuno novog modularnog doma za starije osobe, taj je projekt odgovor na višegodišnje probleme – 2800 zahtjeva i liste čekanja duge i do 12 godina – koje postojeći kapaciteti ne mogu zadovoljiti, naglašava.

Također je najavio povećanje iznosa za financijsku pomoć umirovljenicima s niskim primanjima, jer aktualni budžet od 169.000 eura smatra daleko nedostatnim. Cilj mu je stvoriti sustav koji će istinski odgovarati potrebama umirovljenika i doprinijeti njihovoj kvaliteti života. U pogledu stanovanja, Grbin je posebno apostrofirao problem visoke cijene nekretnina i nedostatka dostupnog stanovanja za mlade i obitelji. Najavio je pokretanje programa gradnje gradskih stanova koji će se građanima nuditi po povoljnim uvjetima, uz naglasak da pravo na krov nad glavom mora biti ostvarivo svima.

Peđa Grbin je jasno dao do znanja da neće zanemariti ni gospodarski razvitak. Istaknuo je potrebu stvaranja novih radnih mjesta kroz pokretanje novih gospodarskih zona. Smatra da Pula ne može više računati isključivo na turizam i industriju u padu, poput Uljanika, nego mora diverzificirati gospodarstvo, privući nove investicije i potaknuti razvoj poduzetništva.

Pregovori o formiranju većine u Gradskom vijeću već su najavljeni, a prvi su na redu razgovori s IDS-om, strankom s najviše vijećničkih mandata. Grbin je istaknuo važnost stabilne i održive suradnje, a ne kratkoročnih dogovora koji bi mogli izazvati probleme već nakon nekoliko mjeseci. I tijekom kampanje, naglasak je stavio na konkretne prijedloge, programske ciljeve i viziju razvoja, odbijajući sudjelovati u međusobnim napadima s protukandidatima. U svom je obraćanju istaknuo kako želi ostaviti grad u boljem stanju nego što ga je zatekao, smatrajući da gradska uprava mora biti servis građana, a ne sama sebi svrha.

Kao gradonačelnik želi biti čelnik grada u kojem se kvalitetno živi, koji rješava svakodnevne probleme ljudi i stvara dugoročne uvjete za demografski, gospodarski i društveni oporavak. U tom je smislu iznimno ambiciozan, ali i pragmatičan – tvrdi da Pula ima sredstva i potencijale, ali joj treba drugačije upravljanje gradskim sredstvima i resursima.

Posebnu pažnju planira usmjeriti i prema prostornom planiranju, zelenim površinama, modernizaciji javne uprave i transparentnosti. Na tome će, kako kaže, raditi s timom stručnih suradnika, ali i u partnerstvu s građanima kroz participativne mehanizme i savjetovanja. U razgovoru nakon pobjede poručio je da ga građani mogu očekivati na terenu, a gradske institucije učinit će dostupnima i učinkovitima. U Puli želi potaknuti novi val pozitivnih promjena, uz uključivanje svih, bez obzira na političku pripadnost svojih sugrađana.

I Split ima novog gradonačelnika – Tomislav Šuta (HDZ): Grad treba prodisati, Split može bolje i to mora!

Split je, u skladu s poznatim obrascem da rijetko daje dva uzastopna mandata istom gradonačelniku, i na lokalnim izborima 2025. izabrao novo lice na čelu grada. Nakon četiri godine upravljanja Ivice Puljka (Pemetno), Splićani su u drugom krugu izbora dali povjerenje Tomislavu Šuti, kandidatu HDZ-a. On je osvojio 30.586 glasova, dok je dosadašnji gradonačelnik dobio njih 26.921…

Dan nakon izborne pobjede, Šuta se prošetao centrom Splita, pozdravljao građane i zahvaljivao na povjerenju. U prvim najavama, kao prioritete istaknuo je izradu Generalnog urbanističkog plana i rješavanje stambene politike, nazvavši GUP temeljem vizije razvoja grada.

-Split mora prodisati. Potreban nam je novi iskorak, vizija za mlade, umirovljenike, poduzetnike, Grad Split bit će grad kulture, dijaloga i bez podjela- poručio je Tomislav Šuta.

Rođen 1982. u Splitu, porijeklom iz Zagvozda, novi gradonačelnik život i karijeru gradio je u gradu pod Marjanom. Diplomirani je ekonomist, specijaliziran za financije, s dodatnim znanjima iz forenzičnog računovodstva, javne uprave i upravljanja EU projektima. Profesionalnu karijeru započeo je u Ministarstvu financija, potom vodio Regionalni centar čistog okoliša u Lećevici, bio sudski vještak za poreze i financije, a široj javnosti postao je poznat kao direktor Vodovoda i kanalizacija. Tamo, kako ističe, osigurao je za infrastrukturne projekte 300 milijuna eura bespovratnih sredstava. Bio je i predsjednik nadzornog odbora Cetine d.d., danas je saborski zastupnik i predsjednik splitskog HDZ-a.

Privatno, Šuta je obiteljski čovjek, oženjen i otac troje djece, uslobodno vrijeme bavi se sportom, a nekoć je profesionalno trenirao tenis. Veliki je navijač Hajduka i nerijetko ističe važnost ulaganja Grada u infrastrukturu kluba. Smatra da politika nema mjesta u ložama, ali ima odgovornost osigurati sredstva za stadion i kamp, pri čemu je kritizirao dosadašnju vlast zbog izostanka konkretnih koraka u obnovi Poljuda i rješavanju imovinsko-pravnih odnosa.

Tijekom kampanje najavio je niz konkretnih mjera, među kojima se ističu izgradnja 6000 novih parkirnih mjesta, 600 stanova za mlade obitelji i dva Doma za starije osobe, a na pitanje o financiranju najavljenih projekata, odgovara kako sve što obeća, ispuni. Nakon pobjede istaknuo je da je vođena afirmativna kampanja i da građani prepoznaju viziju.

-Split zaslužuje razvoj i novu viziju. Bit ću gradonačelnik svih Splićanki i Splićana – i onih koji su izašli na izbore i onih koji nisu- poručio je Šuta.

Najavljuje Split i kao grad kulture, sporta i dijaloga, s modernim prometnim rješenjima i infrastrukturom, poručuje da Split više ne smije rasti stihijski, već planski, kvart po kvart, uz uključivanje građana u donošenje prostornih planova. Poseban naglasak stavlja na izradu ključnih dokumenata poput GUP-a, koji nisu doneseni preko 20 godina, kao i na ulaganja u obrazovanje, socijalne usluge i promet grada. U programskim smjernicama navodi da Split ima ogroman potencijal, ali da je za njegovo ostvarenje potrebna uprava koja može, želi i-zna. Fokus stavlja na zaustavljanje iseljavanja, poticanje mladih obitelji, socijalnu sigurnost starijih i ranjivih skupina, razvoj kulturne i sportske infrastrukture, uključivo, odgovorno upravljanje ističući kako: ‘Split nije party destinacija, nego grad života, kulture i sporta’…

Ivica Vitaljić Gusla – nakon 20 godina vlasti SDP-a, Komiža dobila nezavisnog gradonačelnika: Stambeno pitanje mladih pod broj 1 programa

Građani Komiže odlučili su zaokrenuti smjer lokalne politike i u drugom krugu lokalnih izbora za gradonačelnika izabrali nezavisnog Ivicu Vitaljića Guslu, nositelja liste ‘Movi se’, čime je okončano 20-godišnje razdoblje vladavine SDP-ove Tonke Ivčević, koja je u drugi krug ušla kao favorit, no rezultati su pokazali da su Komižani ipak odlučili podržati promjene i dati priliku novom licu na čelu otočnog grada.

-Mislim da su osjetili emociju, vidjeli da radimo i trudimo se, a to je potaknulo i ovu stvarno veliku izlaznost- komentirao je novi gradonačelnik za tportal, osvrnuvši se i na činjenicu da je izlaznost u drugom krugu u Komiži bila iznimno visoka – 57,12 posto građana. Vitaljić je rođeni Komižanin, koji je dugo živio i radio u Zagrebu, a na otok se vratio prije osam godina. Prije četiri godine osnovao je prije spomenutu nezavisnu listu Movi se i s kolegama se uključio u Gradsko vijeće, kroz koje su se u četiri godine djelovanja fokusirali na transparentnost i uključivanje građana – snimali su sjednice vijeća, dijelili javne dokumente, organizirali tribine i savjetovanja i otvoreno komunicirali o promjenama u urbanističkim planovima.

Nova gradska vlast svoju predizbornu kampanju temeljila je na neposrednoj komunikaciji s građanima – postavljali su svoj program na javne ploče po gradu, organizirali šetnje i pozivali sugrađane na razgovor. Takvim su pristupom, kaže Vitaljić, željeli pokazati da grad pripada svima i da gradonačelnik treba biti ‘prvi među jednakima’. Iako se nije planirao kandidirati, ipak je odlučio prihvatiti izazov i preuzeti odgovornost nakon ozbiljnog promišljanja i razgovora s građanima.

-Mali smo grad i nema puno ljudi koji se otvoreno žele baviti politikom, ali sam shvatio da nećemo u tome biti sami- kaže Vitaljić, dodajući da se u vijeću četiri godine suprotstavljao odlukama samo kada su imali bolja rješenja, uvijek konstruktivno. Njegova lista danas u Gradskom vijeću ima četiri mandata, kao i SDP, dok HDZ drži odlučujući peti mandat. Premda još nije službeno razgovarao s potencijalnim partnerima, nada se podršci HDZ-a, s obzirom da su prepoznali njegov dosadašnji rad.

U fokusu novog gradonačelnika bit će stambeno pitanje – posebno rješavanje prostora za stanovanje mladih obitelji, među ostalim i prenamjena bivše vojarne Rogači u stambeni kompleks, iako je trenutačno planirana za hotel. Najavio je i završetak dosad nerealiziranih komunalnih projekata za koje su već osigurana sredstva.

-Nakon odrastanja u Splitu, života u Zagrebu, proširenja obitelji, moja obitelji i ja odlučili smo zamijeniti veliki grad Komižom, mirnim malim mistom iz kojeg vučem korijene, idealnim za odrastanje djeteta. Komiža osvaja na prvu. Njena prirodna ljepota koja nam je dana i ona koju su stvarale generacije prije nas, a mi je danas baštinimo, je jedinstvena. To će potvrditi svaki turist koji se zatekne ovdje, a veliki broj nastavit će se joj se vraćati i dalje, turisti vide najbolje od Komiže, odmore u njoj dušu i tijelo i ispunjeni odlaze, no što je s onima koji ostaju cijelu godinu? Onima koji čine Komižu? Onima koji jesu Komiža? Ljudi napuštaju Komižu, ne nužno i otok, neki odlaze u susjedni nam Vis, generacije djece su sve manje, živjeti ovdje i osjećati da bi moralo i moglo bolje, svjedočiti nebrizi i neosjetljivosti za vlastite ljude, gledati potpunu zamjenu prioriteta i vrijednosti potaklo je i mene da se prije četiri godine pridružim Movi se!, inicijativi koja je tada nastala zbog nebulozne odluke o zabrani domaćih životinja u našim selima. Naša želja je bila baš ta, da se movimo. Svi mi! Nismo imali političkog iskustva, ali smo imali volju, ideju i nadu da se stvari mogu mijenjati. Danas, s četiri godine vijećničkog iskustva sigurni smo u jedno: bez stvarne vlasti nema stvarnih promjena i to je bio razlog zašto sam se kandidirao za gradonačelnika. Najvažniji među njima je razvoj priuštivog stanovanja jer bez toga nema opstanka za mlade niti za obitelji. Želim otvoriti ovaj grad za građane, čuti vaše ideje, razgovarati s vama, ali ne samo pred izbore već cijelo vrijeme. Lokalna politika mora biti živa, dostupna, poštena i iskrena- poruka je sugrađanima novog gradonačelnika.

Vitaljić ističe da lokalna politika mora biti izvan ideoloških okvira i da su u listi ‘Movi se’ okupljeni i lijevi i desni – svi koji žele raditi za dobrobit grada. Ne skriva povezanost i suradnju sa srodnim lokalnim inicijativama, poput ‘Srđ je grad’, ‘Pokret otoka’, ‘Javno dobro’ i zagrebačke platforme ‘Možemo’, s kojom su zajedno organizirali tribinu o Zakonu o pomorskom dobru. No, tvrdi da nisu ideološka, nego građanska i lokalna inicijativa koja nastoji afirmirati otvorenost, poštenje i aktivno uključivanje građana.

-Meni nije bit ostati pet mandata. Bitno je da dođe netko mlađi i moralan, s više elana. Ovo nije pozicija koju trebaš raditi do 90. godine života- poručuje novi gradonačelnik, izražavajući želju da njegov uspjeh motivira i druge mlade ljude da se uključe u lokalnu politiku otoka. Na koncu ističe da je njegova ključna motivacija bila mogućnost da stvarne promjene koje su zagovarali u oporbi sada može i provesti. Svoju pobjedu doživljava kao dokaz da građani žele grad otvoren za sve i spremni su sudjelovati u njegovom razvoju na svim poljima i razinama.

Nova gradonačelnica Svetog Ivana Zeline – Eva Jendriš Škrljak: Liječnica s vizijom razvoja, sigurnosti i zajedništva

Eva Jendriš Škrljak iz redova Hrvatske demokratske zajednice nova je gradonačelnica Svetog Ivana Zeline, a povjerenje građana dobila je u drugom krugu lokalnih izbora, pobijedivši kandidata Fokusa i dugogodišnjeg gradonačelnika Hrvoja Košćeca. Jendriš Škrljak osvojila je 3.030 glasova, dok je Košćec dobio 2.793 glasa.

Povodom pobjede, nova gradonačelnica istaknula je svoju viziju Zeline kao grada rasta, prilika i sigurnosti za sve generacije, naglasivši kako se razvoj mora temeljiti na konkretnim projektima i ljudskoj toplini zajedništva. Istaknula je da u vođenju Grada ne želi djelovati iz komfora i rutine, već s jasnom vizijom i odgovornošću prema svim građanima.

Po struci liječnica, Eva Jendriš Škrljak završila je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a specijalističko usavršavanje iz ginekologije i opstetricije provela u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj bolnici. Tijekom i nakon specijalizacije kontinuirano se stručno usavršavala iz niza bliskih zdravstvenih područja, uključujući fetalnu medicinu, ginekološku endokrinologiju, ultrazvučnu dijagnostiku i preventivnu medicinu u ginekologiji. Polaznica brojnih tečajeva i edukacija iz područja ginekologije i porodništva, autorica je i znanstvenih radova, aktivna sudionica stručnih skupova. Bila je predsjednica Povjerenstva za privatnu praksu Hrvatske liječničke komore i ravnateljica specijalne bolnice AGRAM, a među osnivačima je i Hrvatskog društva za telemedicinu. Članica je više stručnih liječničkih udruga i društava.

Njezin izborni program temelji se na nizu konkretnih strateških ciljeva, s naglaskom na nužnost pokretanja razvoja Zeline, za koju smatra da je predugo stagnirala. Među najvažnijim projektima ističe adaptaciju stare i izgradnju nove sportske dvorane, koja će služiti svim građanima, sportskim klubovima, školama i rekreativcima. Uz to, gradit će se i atletska staza, a ulaganja u sport promatraju se kao ključan doprinos zdravom životu prigorskog grada.

Među najvažnijim infrastrukturnim projektima nalazi se izgradnja kanalizacijskog sustava, koji je, kako navodi, preduvjet za daljnji urbanistički razvitak. Velik naglasak stavlja i na zdravstvenu zaštitu – planira omogućiti dijagnostiku i specijalističke preglede u lokalnom Domu zdravlja kako bi građani zdravstvenu skrb mogli dobiti u svom gradu, a ne putovati i tražiti je u drugim sredinama.

U prometnoj infrastrukturi najavila je povezivanje naselja s gradskim središtem uvođenjem novih autobusnih linija i bolju prometnu sigurnost kroz povezivanje pješačkih staza. Poseban naglasak stavlja i na planirani novi izlaz na autocestu kod Paukovca, koji bi trebao poboljšati prometnu povezanost i dostupnost Svetog Ivana Zeline ostatku RH. Na području gospodarstva naglasak stavlja na proširenje poslovnih zona i privlačenje investicija kroz unapređenje infrastrukture, administrativne učinkovitosti i razvoj lokalnih resursa. Smatra da grad ima golem neiskorišteni potencijal u poljoprivredi i turizmu, koji planira aktivirati boljim brendiranjem destinacije, osuvremenjivanjem manifestacija i uključivanjem lokalnih vinara, OPG-ova i udruga. Za male proizvođače planira uvesti sustavne mjere podrške – od osiguravanja zemljišta do pomoći u plasmanu proizvoda.

Na nacionalnoj razini dobila je potporu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, koji je najavio podršku projektima Grada, uključujući ulaganja u infrastrukturu, škole, sportske objekte i – Krečaves, planirani medicinsko-istraživačko-turistički centar. Gradonačelnica je istaknula da su projekti već spremni i da će uz podršku s nacionalne razine moći brzo krenuti u realizaciju. Naglasila je i važnost suradnje s Gradskim vijećem, poručivši kako će biti otvorena za sve prijedloge, neovisno o političkoj pripadnosti predlagatelja. Gradska uprava, kako kaže, neće biti stranačka filijala, već servis građanima koji će biti učinkovit, pristupačan i temeljen na poštenju i odgovornosti ‘upravitelja’.

Poručila je kako građani zaslužuju odgovornu i aktivnu upravu koja će biti posvećena rješavanju ključnih infrastrukturnih i razvojnih izazova. Njezina uprava, kaže, radit će marljivo kako bi isporučila konkretne rezultate svim Zelinčanima. U kampanji je često naglašavala važnost ljudskog pristupa, timskog rada i suradnje sa zajednicom, u kojoj želi stvoriti ozračje odgovornosti, solidarnosti i uključivosti, a kako tvrdi, s novim vodstvom, jasnom vizijom, znanjme, energijom i potporom građana, Sveti Ivan Zelina ulazi u novu fazu svog razvoja.

Marijan Pavliček novi gradonačelnik Vukovara: Povijesni politički preokret i zaokret u razvojnim prioritetima

Najveći i politički najzanimljiviji preokret u drugom krugu lokalnih izbora dogodio se u Vukovaru, gdje je za gradonačelnika izabran Marijan Pavliček, predsjednik Hrvatskih suverenista. U tijesnoj izbornoj utrci, Pavliček je s oko 180 glasova razlike pobijedio Domagoja Bilića, kandidata Domovinskog pokreta i HDZ-a. Prema njegovim riječima, Vukovar više neće biti grad elitista, već grad jednakih mogućnosti za sve građane, najavio je da će se zalagati za projekte koji otvaraju nova radna mjesta, infrastrukturni razvoj, transparentnost i uključivanje građana u donošenje odluka.

Pavliček je rođen 1980. u Vukovaru, iz kojeg je otišao s obitelji kao dijete zbog rata, a nakon mirne reintegracije vratio se i ostao vezan uz svoj grad. Završio je Ekonomsku školu, a potom diplomirao njemački jezik i književnost, kao i povijest na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Po struci je profesor i radio je kao nastavnik u srednjim školama i predavač u obrazovanju odraslih. Oženjen je, otac troje djece, dolazi iz tradicionalne obitelji i aktivan je član crkvene zajednice, kako naglašava.

U politiku je ušao 2014. kao zamjenik gradonačelnika Vukovara Ivana Penave, tada člana HDZ-a. Tu funkciju obnašao je do 2021. Prvo je bio član HSP-a dr. Ante Starčevića, a zatim je 2015. prešao u Hrvatsku konzervativnu stranku, čija je predsjednica bila Ruža Tomašić. Kao saborski zastupnik izabran je 2020. i ponovno 2024., a na funkciji zamjenika gradonačelnika naslijedio ga je Filip Sušac. koji će i sada obnašati dužnost dogradonačelnika.

Pavliček je najavio niz kapitalnih, gospodarskih, demografskih i društvenih projekata kojima planira promijeniti razvojni smjer Vukovara. Među kapitalnim ulaganjima ističu se obnova i revitalizacija Grand Hotela, izgradnja nove sportske dvorane u centru grada i proširenje vanjskih bazena u Borovo naselju. Planira se i izgradnja nadzemne garaže u Županijskoj ulici, realizacija vukovarske obilaznice i razvoj nove gospodarske zone Dunav.

U području kulture i turizma predviđa se izgradnja kamp odmorišta, razvoj kulturno-društvene infrastrukture u Sotinu i jačanje sadržaja poput programa ‘Ljeto u Vukovaru’ i DunavFesta. Uvođenje sustava vođenja i parkiranja turističkih autobusa također je među prioritetima. U gospodarskom dijelu naglasak je i na funkcionalnoj i dostupnoj gospodarskoj zoni ‘Dunav’, kao i na transparentnim natječajima poljoprivrednicima, obrtnicima i gospodarstvenicima.

Grad će sufinancirati pripremu i prijavu EU projekata, uvesti i potpore za novoosnovane subjekte koje vode mladi i žene, a poseban fokus stavljen je na očuvanje i poticanje tradicijskih i umjetničkih obrta. Poljoprivredno zemljište dodjeljivat će se transparentno, po jasnim kriterijima.

U obrazovanju i demografiji planira se osigurati jednosmjenska nastava u osnovnim školama i vrtić za svako dijete, uvest će se i program lokalne i zdrave prehrane u vrtićima i školama s ciljem poticanja domaće proizvodnje, uz suradnju s gospodarstvom i obrazovnim institucijama pokrenut će se program financijske pismenosti u školama, a za sve osnovnoškolce osigurat će se besplatni obrazovni materijal. Planirano je i stipendiranje učenika i studenata deficitarnih zanimanja, kao i sufinanciranje troškova poslijediplomskog obrazovanja.

Obitelji s troje i više djece moći će računati na sufinanciranje režijskih troškova, a posvojitelji će imati pravo na posebne naknade, kao jedne iz čitavog niza planiranih socijalnih mjera. Tu je i olakšavanje kupnje prve nekretnine mladim obiteljima, kroz prodaju gradskih građevinskih čestica pod nazivom ‘Mjesto za dom’, starijim i nemoćnim osobama osigurat će se subvencioniranje troškova domova i raznih aktivnosti kroz program ‘Mirna i sigurna starost’, planira se i nagrađivanje darovitih učenika i mladih sportaša. Socijalni program uključuje i uvođenje Fonda solidarnosti za braniteljsku populaciju i inicijativu izgradnje Centra za veterane na području grada Vukovara.

Pavliček planira i digitalizaciju procesa i uspostavu sustava eVukovar, čime će se modernizirati gradska uprava i povećati dostupnost gradskih usluga. Cijeli program temelji se na načelima jednakosti, pravednosti i uključivanja građana u razvoj grada. Ističe kako Vukovar treba nove razvojne temelje, okrenute gospodarstvu, realnim potrebama građana i revitalizaciji svih dijelova. U fokusu su i zapošljavanje, demografska obnova, snaženje lokalne zajednice i očuvanje kulturnog identiteta.

Planira suradnju sa svim dionicima, neovisno o političkoj pripadnosti, ističe kako će grad voditi otvoreno, odgovorno i bez privilegiranih. Drži da Vukovar ima ogroman potencijal koji je godinama bio zanemaren i da će njegova uprava učiniti sve kako bi grad ponovno postao mjesto poželjno za život, rad i obiteljsko okruženje stanovnicima Vukovara. Svojim iskustvom iz lokalne i nacionalne politike, prepoznatljivošću na političkoj sceni, smatra da ima kapacitet i znanje za provedbu ambicioznih planova. Fokusira se na konkretne mjere, infrastrukturna ulaganja, društvenu ravnotežu i ekonomski napredak. Vjeruje da se politika mora vratiti među ljude i da gradska uprava mora biti servis građana.

U svom programu, ponavlja i naglašava, ne zanemaruje ni brigu o mladima, obrazovanju, ranjivim skupinama i urbanoj mobilnosti. Posebno ističe važnost jednakih uvjeta za sve građane i pravednu raspodjelu gradskih resursa. S obzirom na to da je u svojoj karijeri prošao put od zamjenika gradonačelnika do saborskog zastupnika i predsjednika stranke, poznaje kako funkcioniraju lokalne i nacionalne institucije u RH.

Povratkom u Vukovar u ulozi gradonačelnika želi staviti znanje i iskustvo u službu svojih sugrađana. Njegov mandat bit će test nove političke paradigme u Vukovaru, gdje građani očekuju konkretnu promjenu i opipljiv rezultat. Pobjedom Marijana Pavličeka zatvoreno je jedno poglavlje političke dominacije u gradu i otvoreno novo razdoblje u kojem se očekuje redefiniranje razvojnih prioriteta. Njegova administracija imat će priliku pokazati kako izgleda upravljanje koje stavlja građane u središte svih politika. Pavličekova vizija uključuje održivost, transparentnost, otvorenost i razvojnu hrabrost, a Vukovar kreće u novo poglavlje svoje suvremene povijesti – s novim gradonačelnikom, novim političkim smjerom i obnovljenim razvojnim ambicijama.

Valentina Đurek – novo lice na čelu Zaboka, gradonačelnica s jasnom vizijom razvoja za sve generacije građana

Povijesna promjena dogodila se i na lokalnim izborima u Zaboku – po prvi put u povijesti grada na čelo je izabrana žena. Kandidatkinja SDP-a Valentina Đurek u drugom je krugu tijesnom razlikom- samo 16 glasova- pobijedila HDZ-ova kandidata Petra Vrančića i naslijedila dugogodišnjeg gradonačelnika Ivana Hanžeka. Prema službenim rezultatima, Đurek je osvojila 1982, dok je Vrančić dobio 1966 glasova.

U prvoj izjavi nakon proglašenja rezultata, nova gradonačelnica istaknula je da je izborna borba bila napeta do posljednjeg trenutka, ali da joj pobjedu ulijeva dodatno povjerenje i obvezu prema građanima. Podsjetila je kako je već u prvom krugu SDP-ova lista osigurala većinu u Gradskom vijeću, što će omogućiti učinkovitu provedbu planiranih projekata i programa. Zahvalila je biračima na podršci, kao i obitelji, suradnicima i cijelom timu, naglasivši da joj nova funkcija nije strana jer je prethodno četiri godine obnašala dužnost zamjenice gradonačelnika i bila pročelnica odjela za EU fondove i strateške projekte Grada.

Đurek je naglasila kako Zabok ulazi u novo poglavlje i predstavila program temeljen na četiri ključna stupa razvoja. Prvi je ‘Zabok za sve generacije’, kojim se planira daljnje ulaganje u predškolske ustanove, škole, dječja igrališta i prostore za međugeneracijsko druženje, a najavila je uvođenje participativnog proračuna za umirovljenike, uz već postojeći za mlade, i razvoj projekata poput Dječje kuće ‘Pik-Pak’ u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom. Kao važnih sastavnica socijalne kohezije u fokusu je i poticanje cjeloživotnog obrazovanja i volontiranja.

Drugi stup programa odnosi se na zeleni razvoj – ‘Zeleni Zabok’, Đurek ističe kako želi da Zabok postane predvodnik u energetskoj tranziciji i pametnim ekološkim rješenjima, ne samo na lokalnoj, već i na nacionalnoj razini. Kao primjer navodi gotovo dovršen projekt prve energetske zajednice u Hrvatskoj, pokrenut pri DVD-u Špičkovina, koji želi proširiti na sve javne zgrade u gradu kako bi se postigla energetska neovisnost. U planu su i dodatne zelene inicijative poput sadnje drveća, širenja biciklističkih staza i ugradnje solarnih panela na javnim objektima.

Treći stup obuhvaća prometnu infrastrukturu i mobilnost. Nova gradonačelnica planira završiti projekte izgradnje podvožnjaka i nadvožnjaka, uvesti moderan javni prijevoz koji povezuje sve dijelove grada i dodatno urediti prometnu mrežu, uključujući nerazvrstane ceste, nogostupe i pješačke prijelaze, naglašava važnost sigurnosti svih sudionika u prometu, ali i i kroz snažnu biciklističku infrastrukturnu kvalitetnijeg regionalnog povezivanja.

Kao četvrti razvojni stup istaknuti su kultura i sport, naglašava kako grad nisu samo objekti, već i ljudi, njihova kreativnost i energija. Najavljuje potporu mladim umjetnicima, sportašima i kulturnim udrugama kroz projekte koji će jačati identitet i zajedništvo grada. Poseban naglasak stavlja na dostupnost kulturnih i sportskih sadržaja svim generacijama, smatrajući ih temeljem zdravog i vitalnog društva.

Bivši gradonačelnik Ivan Hanžek dao je punu podršku svojoj nasljednici, istaknuvši kako vjeruje da će nastaviti putem razvoja koji Zabok bilježi i bez pomoći s nacionalne razine, a prisjetio se kako je u proteklim mandatima grad transformiran u moderno urbano središte s kulturnim i sportskim prostorima, prometnom infrastrukturom i izraženim osjećajem zajedništva. Pozvao je novo gradsko vodstvo da zadrži hrabrost i odlučnost u daljnjem radu na dobrobit grada.

Rođena Zabočanka, doktorica znanosti, stručnjakinja za EU fondove i donedavna zamjenica gradonačelnika, tijekom godina rada u obrazovanju, Gradskoj upravi i regionalnoj razvojnoj agenciji, imala sam priliku duboko upoznati potrebe našeg grada i ljude koji ga čine posebnima. Valentina Đurek, pak, kao prva gradonačelnica Zaboka, poručuje kako želi grad koji se razvija planski, koji misli na svakoga – od djece do umirovljenika – i koji spaja viziju s konkretnim djelima. Poručuje kako budućnost Zaboka neće biti rezultat slučaja, već rezultat hrabrih odluka i zajedničkog truda svih njegovih građana.

Frano Jeričević, gradonačelnik Korčule: Okrenuti se konkretnim potrebama, uspjeh vidi u zajedništvu i radu mladog, energičnog tima

U najnapetijoj izbornoj utrci lokalnih izbora 2025., Korčula je s razlikom od svega četiri glasa ponovo izabrala HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika. Frano Jeričević, na čelu koalicije HDZ–HSS–HSP AS–HSU, u drugom je krugu sa 1625 glasova pobijedio dosadašnju SDP-ovu gradonačelnicu Niku Silić Maroević koja je osvojila 1621 glas, čime je navedeni izborni rezultat postao jedan od najuvjerljivijih primjera koliko svaki glas doista može biti presudan.

-Korčula može više i mora! Djeca nam nemaju gdje trenirati – zato želim sportsku dvoranu! Građani traže POS stanove, starački dom, uređene putove – i mi to planiramo ostvariti. Sam ne mogu sve, ali uz ovaj tim i podršku ljudi – možemo jako puno- poručio je Jeričević nakon proglašenja izbornih rezultata.

Frano Jeričević ima 33 godine, diplomirao je pomorski menadžment na Pomorskom fakultetu u Splitu, a već tri godine je potpredsjednik Gradskog odbora HDZ-a. Političku je karijeru započeo kao predsjednik Mjesnog odbora Žrnovo, gdje se profilirao kao angažiran i sposoban lokalni lider, a profesionalnu karijeru izgradio je u privatnom sektoru – nakon što je sa suprugom pokrenuo i uspješno vodio mali obiteljski biznis, danas radi u Lučkoj upravi, gdje obnaša dužnost zamjenika ravnatelja. U privatnom životu je suprug i otac dviju djevojčica, a široj zajednici poznat je i kao pasionirani sportaš i dugogodišnji rukometaš RK Korčula i nogometaš BŠK Zmaj i NK Žrnovo, u kojem danas obnaša funkciju predsjednika. Bio je aktivan i u Izvršnom odboru Županijskog nogometnog saveza, redovito nastupao u malonogometnim ekipama, a sa Žrnovskim Galijotima osvojio je brončani štit na Maratonu lađa. Osim sporta, aktivno je sudjelovao u kulturnom životu – kao član KUD-a Mišnjice, bratovštine Gospe od utjehe i moreškant u HGD-u sv. Cecilija.

U kampanji isticao je nezadovoljstvo aktualnim stanjem u Korčuli, posebno slabim korištenjem EU fondova i izostankom većih investicija. Upozorio je da Korčula sa svojih preko 5000 stanovnika ima proračun 16,5 milijuna eura, što je značajno manje po glavi stanovnika od usporedivih gradova poput Hvara, Novalje ili Paga. Kritizirao je bivšu gradsku vlast zbog neispunjenih obećanja i nedovoljnog povlačenja sredstava iz fondova, istaknuvši da su obećali 6,5 milijuna eura iz EU fondova, a ostvarili manje od 900 tisuća.

Novi gradonačelnik naglasio je kako želi promijeniti model upravljanja Korčulom i istaknuo važnost povezivanja sa svim razinama vlasti i osluškivanja potreba svih građana, neovisno o njihovim političkim opredjeljenjima. Njegov program temelji se na konkretnim potrebama lokalne zajednice, kao što su sportska infrastruktura, rješavanje stambenog pitanja mladih i izgradnja Doma za starije, a uspjeh vidi u zajedništvu i radu mladog, energičnog tima s kojim je na čelu grada. (Pero Livajić)

Novi gradonačelnici izabrani u prvom krugu

Važne promjene zabilježene su i, podsjetimo, u prvom krugu, kada su novi gradonačelnici i gradonačelnice preuzeli vodstvo u 14 hrvatskih gradova, pri čemu su u većini njih na vlast došli kandidati i predstavnici novih čelnih političkih opcija. U Sisku je SDP-ovu Kristinu Ikić Baniček, nakon tri mandata, zamijenio HDZ-ov Domagoj Orlić, dok su HDZ-ovi kandidati pobijedili u Iloku (Renata Banožić) i Starom Gradu (Vinko Vranjican). U Delnicama je na vlast stigao SDP-ov Igor Pleše, IDS se vratio na čelo Vodnjana s Igorom Orlićem, a drugim političkim strujama su se priklonili i birači u Donjem Miholjcu koji su nezavisnog Gorana Aladića zamijenili Draženom Trcovićem iz HDZ-a, slično kao na Hvaru gdje su nezavisnog Rikarda Novaka mijenjali Šimom Ravlićem, predstavnikom HDZ-a, Pregrada je, nakon tri mandata SDP-ovog Marka Vešligaja izabrala Gorana Vukmanića iz HDZ-a. Eva Jendriš Škrljak iz redova Hrvatske demokratske zajednice, u Svetom Ivani Zelini našla se na čelu grada umjesto Hrvoja Košćeca iz Fokusa, u Korčuli je Frano Jeričević (HDZ–HSS–HSP AS–HSU) naslijedio Niku Silić Maroević iz SDP-a. U Lepoglavi nakon 20 godina, HNS-ovca Marijana Škvarića zamijenio je Željko Šoštarić iz HSS-a, u Pagu Antu Fabijanića (HDZ) pak Stipe Žunić, nezavisni kandidat, a nakon samo jednog mandata Saše Ristera (HDZ) i građani Orahovice odlučili su se za promjenu pa su povjerili mandat Milanu Babcu iz SDP-a. Nezavisne gradonačelnike i gradonačelnice, neki u prvom, neki u drugom krugu izbora, izabrali su, uz spomenutu Rijeku, i: Labin (Donald Blašković), Vis (Hrvoje Mratinić), Belišće (Ivana Jerbić), Tomislav Katanović (Križevci), Zvonko Močić (Omiš), Ivica Vitaljić Gusla (Komiža) i Stipe Žunić (Pag).

U nekim sredinama promjene su se dogodile unutar iste političke opcije – građani su izabrali nova lica koja dolaze iz istih stranačkih redova. To je slučaj u Belom Manastiru (Igor Pavelić), Grubišnom Polju (Zlatko Pavičić), Imotskom (Luka Kolovrat), Senju (Željko Tomljanović), Vinkovcima (Josip Romić), Zadru (Šime Erlić), Pakracu (Tomislav Novinc), Rovinju (Emil Nimčević), Drnišu (Tomislav Dželalija)… ,Novi gradonačelnici i gradonačelnice, bilo da su stranački ili nezavisni, dolaze s konkretnim planovima i ambicijama, a mnogi među njima već dakako najavljuju zaokrete u upravljanju i jaču lokalnu razvojnu politiku svojih sredina. Naročito se ističe činjenica da su nova gradonačelnička imena izabrana u čak 11 dalmatinskih gradova, što dodatno naglašava značaj ovih izbora u redefiniranju lokalne političke karte RH.

U prvom krugu dobili smo 14 novih gradonačelnika – evo tko su i što planiraju napraviti u svojim gradovima…

Nove gradonačelnike i gradonačelnice izabralo 36 gradova – evo tko su i kakvi su im planovi…

Najčitanije

Moglo bi vas zanimati

Ivanić-Grad vodeći u potporama poljoprivrednicima, evo tko se još ističe…

Novska rekorder po izdvajanju za poduzetnike i obrtnike – gradovi za subvencije izdvojili...

U novom mandatu više visokoobrazovanih gradonačelnika nego u prethodnom – preko 88 posto...

Tek 13 gradova u zemlji premašilo je stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog...