Osam ovogodišnjih kandidata ističe se odvajanjem otpada, energetskom obnovom javnih zgrada, sunčanim elektranama i ulaganjima u čišći javni prijevoz. Tko će ove godine ponijeti titulu „najzelenijeg grada”, saznat ćemo 21. listopada u Šibeniku.
Kako gradovi gospodare otpadom, smanjuju potrošnju energije i štite okoliš vrednujemo kroz posebnu nagradu Eco City. U devetom izboru za Najbolji grad za nju se natječu Buzet, Krk, Petrinja, Split, Sveta Nedelja, Velika Gorica, Zadar i Zaprešić. Ovogodišnje finale donijet će nam i novog pobjednika. Naime, u prethodnih osam izbora nagradu su osvajala samo četiri grada: Osijek i Koprivnica po tri puta, a Jastrebarsko i Križevci po jednom. Prošlogodišnji naslov pripao je Koprivnici, koja ove godine nije među kandidatima.
Za razliku od kategorija u kojima uspoređujemo službene statističke i financijske pokazatelje svih gradova, za Eco City gradovi sami podnose prijave. U njima predstavljaju svoje politike, projekte i dostignuća u zaštiti okoliša, gospodarenju otpadom i energetskoj učinkovitosti, a odluku o pobjedniku donosi stručni žiri.
Kako biramo najzeleniji grad
U procesu rangiranja vrednuju se sustavi odvojenog prikupljanja otpada i dostupnost reciklažnih dvorišta, ali i informiranje građana o pravilnom odvajanju i smanjenju nastanka otpada. Važni su pokazatelji energetske učinkovitosti javne rasvjete, ulaganja u obnovu zgrada te proizvodnja energije iz obnovljivih izvora kojima raspolažu gradovi i njihove ustanove i društva. U obzir se uzimaju i biciklistička infrastruktura, sustavi javnih bicikala, vozila s manjim emisijama te dostupnost punionica za električne automobile. Dio prijava odnosi se na odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, kao i na pripremu novih projekata kojima gradovi namjeravaju unaprijediti svoje sustave.
Ulaganja u čišće vode i zelenije javne prostore od sve većeg značaja
Velika ulaganja u zaštitu okoliša odvijaju se kako iznad tako i ispod gradskih ulica. Projektima aglomeracija grade se i obnavljaju vodovodna i kanalizacijska mreža te pročistači, a širenje odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda pomažu smanjiti onečišćenje rijeka, mora i drugih vodnih tijela. Na površini sve važniju ulogu imaju parkovi, drvoredi, kišni vrtovi i zeleni krovovi, koji gradovima pomažu prilagoditi se klimatskim promjenama. Stabla donose hlad i ublažavaju ljetne vrućine, dok zelene površine upijaju i zadržavaju kišnicu te rasterećuju odvodnju tijekom obilnih kiša. Od kolikog je to sve značaja pokazuju i podaci Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine: kroz poziv „Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima” za 72 projekta ugovoreno je 131 milijun eura bespovratnih sredstava. Ukupna vrijednost tih projekata prelazi 155 milijuna eura, a gradovi i općine njima će dobiti nove parkove, drvorede i druge uređene zelene javne prostore.
Predstavljanja kandidata u nastavku temelje se na podacima dostavljenima za ovogodišnji izbor.
Buzet
Buzet svoju kandidaturu gradi na modernizaciji javne rasvjete, energetskoj obnovi i unapređenju gospodarenja otpadom. Među važnim ulaganjima je energetska obnova gradske sportske dvorane, za koju je osigurano europsko sufinanciranje. Obnova je obuhvatila i korištenje sunčeve energije te učinkovitije sustave grijanja i hlađenja. Prema prijavi, svih približno 3.000 javnih rasvjetnih tijela izvedeno je LED tehnologijom, a solarni paneli postavljeni su na zgradama gradske uprave i javnih ustanova. Na području grada dostupne su tri punionice za električna vozila. Komunalno društvo Park nabavilo je električno vozilo za prikupljanje odvojeno sakupljenog otpada, koje se dijelom puni električnom energijom iz vlastitih solarnih panela. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je 50 posto vrijednosti vozila.
Buzet je 2023. uveo odvojeno prikupljanje biootpada, a građanima su dostupni i besplatni komposteri. Izgrađena kompostana ove je godine dobila uporabnu dozvolu, nakon čega slijedi nabava opreme. Prema podacima iz prijave, udio odvojeno prikupljenog komunalnog otpada porastao je s 48 posto u 2022. na 60,23 posto u 2024. godini.
Krk
Krk u završnicu ulazi s ulaganjima u energetsku obnovu, korištenjem obnovljivih izvora energije i razvijenim sustavom odvajanja otpada. U dostavljenim podacima istaknute su obnove vatrogasnog doma i društvenog doma Bajčići, dok je za Dom zdravlja ove godine ugovorena energetska obnova. Tri sunčane elektrane navedene u prijavi godišnje proizvode ukupno oko 238 tisuća kilovatsati električne energije. Sva javna rasvjeta u Krku izvedena je LED tehnologijom, a kako se navodi, modernizacija donosi prosječnu energetsku uštedu od oko 75 posto. Za električne automobile dostupno je 12 punionica odnosno priključnih mjesta, a električni automobili koriste se i u gradskoj upravi i komunalnom sustavu.
Udio odvojeno prikupljenog komunalnog otpada za 2024. godinu iznosio je 55,63 posto. Grad je dio otočnog sustava koji povezuje prikupljanje otpada od vrata do vrata, reciklažna dvorišta, sortirnicu i kompostanu. Na razini otoka građanima je tijekom 2024. podijeljeno više od 6.000 vreća komposta, čime se obrađeni biootpad vraća u uporabu. Spomenuto je i da je 89 posto kućanstava priključeno na sustav pročišćavanja otpadnih voda.
Petrinja
Petrinja ističe ulaganja u energetsku učinkovitost zgrada i razvoj komunalne infrastrukture. Prema prijavi, 11 zgrada kojima upravlja Komunalac Petrinja prošlo je energetsku obnovu. Obnove tijekom 2015.–2016. sufinancirane su sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a tijekom 2017.–2018. iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Oko 98 posto javne rasvjete na području grada energetski je učinkovito. Građanima su na raspolaganju stacionarno i mobilno reciklažno dvorište, koje prema rasporedu obilazi gradska naselja. Važno ulaganje za zaštitu voda ostaje izgradnja pročistača otpadnih voda, kojim će se unaprijediti sustav odvodnje i pročišćavanja na petrinjskom području. Nadalje, na javnim površinama dostupne su dvije punionice za električna vozila, koje nisu u vlasništvu Grada, a komunalna poduzeća koriste i vozila sa smanjenim emisijama.
Projektom „Parkovi susjedstva” Petrinja je uredila i ozelenila javne površine na 20 lokacija, obuhvativši više od 27.000 četvornih metara zelene infrastrukture i sadnju više od 4.000 biljnih sadnica. Projekt obuhvaća vodopropusne staze, hotele za insekte, zelenu fasadu i sustav prikupljanja kišnice. Projekt vrijedan oko 1,41 milijun eura sufinanciran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Split
Split svoju kandidaturu predstavlja kroz ulaganja u javni prijevoz, biciklistički sustav, gospodarenje otpadom i energetsku obnovu. U javnom prijevozu oko 70 posto voznog parka već čine autobusi koji zadovoljavaju normu Euro VI, a provodi se i projekt nabave deset električnih autobusa. Grad ima razvijen sustav javnih bicikala, s mrežom od 69 postaja i 600 klasičnih i električnih bicikala, prema podacima dostavljenima za izbor. Biciklistička infrastruktura proširena je i uređenjem Žnjana, gdje je izgrađeno 1158 metara biciklističke staze. Taj projekt, vrijedan oko 50 milijuna eura, od čega je 14 milijuna osigurano iz europskih sredstava, obuhvatio je i uređenje 48 tisuća četvornih metara zelenih površina te sadnju 730 stabala i palmi. Postavljene su i četiri solarne nadstrešnice koje pružaju hlad i proizvode električnu energiju.
Prema prijavi, građanima je dostupno 14 reciklažnih dvorišta, od kojih deset mobilnih, a među projektima gospodarenja otpadom za koje je osigurano europsko sufinanciranje je i sanacija odlagališta Karepovac. Za daljnje unapređenje pročišćavanja otpadnih voda važna je dogradnja uređaja Stupe, čiji su radovi započeli ove godine. Prijava obuhvaća i 13 projekata povećanja energetske učinkovitosti zgrada, koji su završeni, u provedbi ili u postupku ocjene. U provedbi je i projekt postavljanja 30 novih sunčanih elektrana na javne objekte u gradskom vlasništvu, vrijedan oko 4,5 milijuna eura.
Sveta Nedelja
Sveta Nedelja među važnim mjerama ističe besplatan javni prijevoz. Prema prijavi, prijevoz se obavlja niskopodnim autobusima s motorima koji zadovoljavaju normu Euro VI. Na području grada dostupno je deset punionica za električna vozila. Biciklističku mrežu proširila je 1,5 kilometara duga dvosmjerna staza od Ulice Lug uz Ulicu dr. Franje Tuđmana, završena krajem 2025. godine. Uz stazu su uređeni zelenilo, oborinska odvodnja, javna rasvjeta i prometna signalizacija. Projekt je vrijedio 1,176 milijuna eura, od čega je 999.976 eura osigurano iz europskih fondova, a dio je povezivanja biciklističkih pravaca prema Samoboru i Zagrebu.
Uz europsko sufinanciranje grad je ulagao u energetsku obnovu pet zgrada u svojem vlasništvu, među kojima su područne škole, dječji vrtić i Sportski centar Bestovje. U dostavljenim podacima navodi se i oko 85 posto energetski učinkovite javne rasvjete. U gospodarenje otpadom uloženo je izgradnjom reciklažnog dvorišta u Brezju, uz potporu Kohezijskog fonda koji je pokrio 85 posto prihvatljivih troškova projekta. Na sustav pročišćavanja otpadnih voda, prema prijavi, priključeno je oko 75 posto kućanstava.
Velika Gorica
Velika Gorica među najvažnijim ulaganjima u obnovljive izvore energije ističe sunčane elektrane postavljene na 22 gradske ustanove. One omogućuju proizvodnju električne energije za vlastite potrebe, a grad priprema i dodatna ulaganja u korištenje sunčeve energije. U prijavi se navodi i oko 76 posto energetski učinkovite javne rasvjete. Dio kandidature odnosi se na održivu mobilnost. Velika Gorica uspostavila je sustav javnih bicikala, a prema dostavljenim podacima udio biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica iznosi 10,68 posto. Dovršena je i gotovo 900 metara duga pješačko-biciklistička staza uz jezero Čiče. Daljnjem povezivanju grada namijenjena je nova biciklistička staza i nogostup kroz Kurilovec, dulji od dva kilometra. Za projekt vrijedan 1,1 milijun eura osigurano je više od 930 tisuća eura bespovratnih europskih sredstava. Vozačima električnih vozila dostupno je sedam punionica, od kojih jedna brza.
Kroz projekt „PAUK u VG” uređene su javne površine u Buševcu uz sadnju više od stotine stabala, a u Velikoj Gorici urbani koridor s još 100 novih stabala. Projekt „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković” predviđa ozelenjivanje i obnovu četiriju školskih igrališta te uređenje triju urbanih koridora. Zaštita zelenila ugrađena je i u pravila buduće gradnje. Izmjenama Prostornog plana obvezni udio zelenih površina na građevnim česticama višestambenih zgrada povećan je na 45 posto, uz obveze očuvanja postojećih stabala, sadnje drvoreda uz nove prometnice i ozelenjavanja velikih parkirališta.Odvojeno predavanje otpada građanima omogućuju reciklažna dvorišta i mobilno dvorište.
Zadar
Zadar predstavlja ulaganja u vozni park javnog prijevoza i komunalnog društva, uz razvoj biciklističke infrastrukture i energetsku obnovu zgrada. Gradski prijevoznik Liburnija nakon ranije nabave 25 autobusa koji zadovoljavaju normu Euro VI nastavlja obnovu voznog parka. Ove je godine potpisan ugovor za nabavu 13 električnih autobusa. Na autobusnom kolodvoru gradi se i 14 mjesta za njihovo punjenje. Prema podacima dostavljenima za izbor, sustav javnih bicikala obuhvaća osam stanica i 38 bicikala, a grad ima oko 17 kilometara biciklističkih staza. U kandidaturi su istaknuta i četiri projekta energetske obnove zgrada za koja je osigurano europsko sufinanciranje.
Kroz Zeleni plan u manje od godinu dana posađeno je više od 1.500 stabala i 1.440 sadnica lovora, a za ovu je jesen najavljena sadnja još 512 stabala. Na Novom Bokanjcu, uz Ulicu Kažimira Zankija, uređen je park površine 11.500 četvornih metara, u kojem je posađeno 205 stabala i 200 grmova. Tu je i Projekt Aglomeracija Zadar – Petrčane koji obuhvaća velika ulaganja u odvodnju i vodoopskrbu. Kako je navedeno, u 112 gradskih ulica ugrađena su 102 kilometra kanalizacijske mreže, 17 crpnih stanica i 40 kilometara vodoopskrbnih cjevovoda. Za zaštitu od bujičnih poplava izgrađeno je 12 retencijskih bazena uklopljenih u parkovne i zelene površine. U gospodarenju otpadom Čistoća koristi četiri električna vozila. Važan dio sustava je i Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim, koji je u radu i omogućuje zatvaranje i sanaciju postojećeg zadarskog odlagališta.
Zaprešić
Zaprešić u završnicu ulazi s javnim biciklima, ulaganjima u energetsku obnovu i razvojem prijevoza s manjim emisijama. Prema dostavljenim podacima, oko 12 posto gradskih prometnica ima biciklističke staze, a vozačima električnih automobila dostupna su 22 mjesta za punjenje. Gradska uprava koristi dva električna vozila. Važan novi korak je ugovorena nabava sedam električnih autobusa za gradski prijevoz, čiji se početak prometovanja očekuje krajem ove ili početkom sljedeće godine.
U kandidaturi su navedena ulaganja u energetsku obnovu dviju škola i višestambenih zgrada te postavljanje sunčanih elektrana na javne objekte. S komunalnim društvom grad planira i sunčane elektrane na vodocrpilištu Šibice i uređaju za pročišćavanje otpadnih voda u Zaprešiću, kako bi se proizvedena struja koristila za rad tih postrojenja. Istraživanjima geotermalne bušotine potvrđen je potencijal za korištenje geotermalne energije u sustavu grijanja. Priprema se i projekt „ZAzeleni ZAprešić”, vrijedan oko milijun eura, koji obuhvaća Park Augusta Šenoe, Trg Ivana Pavla II. i „Proplanak u Starčevićevoj”, uz uređenje zelenih površina i pješačkih veza. Među komunalnim radovima u tijeku navedena je i sanacija odlagališta otpada. (V.H.)
