Na lokalnim izborima u nedjelju 18. svibnja 17 od 128 hrvatskih gradova sigurno će dobiti nove gradonačelnike ili gradonačelnice jer se aktualni iz različitih razloga nisu kandidirali, dok u sedam gradova gradonačelnici/ce na izbore izlaze bez stresa i neizvjesnosti jer se nitko drugi ni nije kandidirao. Na čelo grada se ponovo kušava vratiti pet bivših gradonačelnika…
Situacija je to slična onoj od prije četiri godine s blagim trendom rasta – na lokalnim izborima 2021. nije se kandidiralo 12 dotadašnjih gradonačelnika, a bez protukandidata na te je izbore izašlo njih pet. Dvojica od njih – Dalibor Bišćan iz Hrvatske Kostajnice i Antonijo Brajković iz Skradina ni četiri godine kasnije nemaju konkurenciju i na izbore izlaze samo potvrditi novi mandat. Uz njih, relativno opušteno na ove izbore idu Josip Bilandžija iz Garešnice, Dalibor Čandrlić iz Kraljevice, Josip Budimir iz Kutjeva, Vinko Kasana iz Lipika i Mirjana Puškarić iz Slunja. Relativno opušteno naravno jer, da bi mogli suvereno upravljati svojim gradovima i provoditi obećane i planirane politike i projekte, trebaju osvojiti većinu u gradskom vijeću.
Za razliku od ovih sedam gradova u kojima nema prevelikih uzbuđenja oko izbora, najveća gužva u utrci za gradonačelničku poziciju vlada u Puli i Dubrovniku čiji gradonačelnici Filip Zoričić i Mato Franković imaju po čak devet protukandidata, Slavonskom Brodu u kojem Mirka Dusparu želi zamijeniti njih sedam, Zagrebu, Zadru, Samoboru i Križevcima u kojima građani u nedjelju biraju između sedam kandidata…
Nove gradonačelnike ili gradonačelnike dobit će, pak, sigurno Beli Manastir, Delnice, Drniš, Grubišno Polje, Hvar, Ilok, Križevci, Omiš, Pakrac, Požega, Pregrada, Rovinj, Senj, Vinkovci, Vukovar, Zabok i Zadar. Aktualni gradonačelnici ovih gradova ne idu po još jedan mandat iz različitih razloga – neki su se umorili i/ili odlaze u mirovinu (Katarina Mihelčić iz Delnica, Zlatko Mađeruh iz Grubišnog Polja, Rikardo Novak iz Hvara, Ivan Hanžek iz Zaboka), neke je stranka odlučila zamijeniti novim kandidatima (Josipa Begonju iz Drniša, Marka Vešligaja iz Pregrade, Marka Paliagu iz Rovinja, Branka Dukića iz Zadra…), a neki imaju nove ambicije i političke planove. Gradonačelnici Križevaca i Vinkovaca Mario Rajn i Ivan Bosančić na ove izbore tako izlaze kao kandidati za zamjenika župana i župana svojih županija, dok Ivan Penava s čela Vukovara odlazi na poziciju potpredsjednika Vlade. I dok Penava vukovarsku gradsku upravu mijenja pozicijom u Vladi, u Zadru imamo obrnutu situaciju. Šime Erlić napustio je poziciju ministra EU fondova kako bi, kao HDZ-ov kandidat, nakon dva mandata zamijenio dosadašnjeg gradonačelnika Dukića. Erlić je, podsjetimo, profesionalnu karijeru i započeo u zadarskoj gradskoj upravi gdje se dokazao kao uspješan pročelnik Upravnog odjela za EU fondove, nakon čega je imenovan i za državnog tajnika za strateško planiranje i koordinaciju EU fondova, a potom i ministra. Debate i ankete kažu da je Erlić najbolji mogući HDZ-ov izbor za ove izbore u Zadru, a njegovo iskustvo i dosadašnji rezultati govore da bi pred Zadrom trebale biti uzlazne četiri godine potvrde li, naravno, građani u nedjelju da upravo njega žele na čelu gradske uprave.
Neki od najzanimljivijih okršaja ovih izbora…
Među gradonačelnicima koje je vlastita stranka odlučiti smijeniti i prije izbora te se umjesto njega odlučila za drugog kandidata, u ovom slučaju kandidatkinju, je i gradonačelnik Rijeke Marko Filipović. SDP je, naime, odlučio da na ove izbore kao njihova kandidatkinja za gradonačelnicu Rijeke izlazi dosadašnja Filipovićeva zamjenica Sandra Krpan, što je dovelo do potresa u samoj gradskoj upravi. Zbog njezinih izjava da se nije slagala s brojnim njegovim odlukama i smjerom u kojem gradska vlast vodi Rijeku, Filipović je vrlo brzo nakon što je ona postala službena kandidatkinja SDP-a za gradonačelnicu, ‘zbog nedostatka povjerenja u njezin rad’ razvlastio Krpan svih ovlasti koje je dotad imala a koji se odnose na odgoj i školstvo, kulturu, sport i tehničku kulturu. On sam odlučio je, pak, na izbore izaći kao nezavisni kandidat pa nas tako u Rijeci očekuje jedan od zanimljivijih izbornih srazova ovih izbora. Vidjet ćemo koliku podršku građana je svojim radom i rezultatima zaslužio Filipović sada kad iza njega više ne stoji tradicionalno najjača stranka u Rijeci i ima li šanse pobijediti svoju zamjenicu, ili će Rijeka po prvi put dobiti gradonačelnicu.
Zanimljivo će biti vidjeti kako će u Krku proći Zoran Mergl, HSLS-ov protukandidat Dariju Vasiliću, najdugovječnijem hrvatskom gradonačelniku koji je, pak, gradonačelničku karijeru započeo još 1993. godine kao najmlađi hrvatski gradonačelnik. Vasilić na ove izbore, naime, izlazi po svoj deveti mandat u nizu, a na svim prethodnim izborima pobjeđivao je u prvom krugu ili (2017.) nije niti imao protukandidata. Na prošlim izborima Vasilić je tako sa preko 70 posto podrške i jednim od najjačih rezultata na lokalnim izborima pobijedio HDZ-ovog protukandidata. HDZ ove godine nije niti pokušao, a kako će proći kandidat HSLS-a vidjet ćemo u nedjelju.
Zanimljivost ovih lokalnih izbora u Novigradu je u tome što IDS-ov Anteo Milos, koji gradom upravlja već 22 godine, prvi put nakon dva izborna ciklusa uopće ima protukandidata. Zadnji put Milos se na izborima ‘borio’ 2013. godine kad je u prvom krugu sa preko 80 posto osvojenih glasova pobijedio jedinog protukandidata, HDZ-ovog Antona Beakovića. Ovaj put mogućnost promjene u Novigradu predstavlja nezavisni Manuel Stabile, bivši nogometaš i poduzetnik pa ćemo vidjeti hoće li Novigrad ostatati pod IDS-om ili će, poput Pule i Pazina na prošlim izborima, promijeniti političku opciju.
Kad smo kod Pazina, nakon što je Suzana Jašić iz Možemo! na prošlim izborima pobijedila dotadašnjeg gradonačelnika Renata Krulčića, a IDS po prvi put izgubio Pazin, na ovim izborima protiv Jašić idu sa poduzetnikom Vedranom Ivančićem koji ističe kako zna delat i što znači isplatiti plaću sebi i radnicima, pa zato zna i što znači odgovorno upravljanje gradom. Bit će zanimljivo…
Drugi IDS-ov veliki revanš na ovim izborima je onaj u Puli. Kao što smo već naveli, u Puli je (uz Dubrovnik) najviše gradonačelničkih kandidata, a najzanimljivije će biti vidjeti kako će protiv aktualnog gradonačelnika Filipa Zoričića proći IDS-ov Valter Boljunčić. Podsjetimo, na prošlim izborima dotadašnji gradonačelnik Boris Miletić kandidirao se (i pobijedio) za istarskog župana, a Pulu je branila njegova zamjenica Elena Puh Belci. Iako je u prvom krugu osvojila gotovo 20 posto više glasova od nezavisnog Filipa Zoričića, u drugom krugu je izgubila sa preko 10 posto zaostatka za Zoričićem. Na ove izbore IDS u Puli ide sa novim kandidatom – Valterom Boljunčićem, predsjednikom pulske podružnice IDS-a, bivšim saborskim zastupnikom, matematičerem po struci, prorektorom na pulskom Sveučilištu… Uz njega, široj javnosti poznato lice u pulskoj utrci za gradonačelnika je i bivši predsjednik SDP-a Peđa Grbin.
No, jedan od najzanimljivijih okršaja ovih izbora odvija se u Metkoviću, u kojemu se MOST nakon spektakularne pobjede na lokalnim izborima 2013. kad je Božo Petrov detronirao dotada nedodirljivog Stipu Gabrića Jambu, a MOST se lansirao u nacionalnu politiku, ponovo pokušava vratiti na čelo svog rodnog grada. Nakon što je, naime, Božo Petrov 2016. godine otišao u Vladu, Grad Metković nastavila je voditi njegova dotadašnja zamjenica Katarina Ujdur koja je kao kandidatkinja i izašla na lokalne izbore 2017. te u vrlo tijesnoj borbi u drugom krugu izgubila od HDZ-ovog Dalibora Milana. On je, pak, svojim radom i rezultatima u naredne četiri godine (podsjetimo samo da je Metković 2020. u našem velikom izboru za Najbolji grad proglašen jednim od pet gradova koji su ostvarili najveći skok i napredak u kvaliteti života) novi mandat od građana na izborima 2021. osvojio već u prvom krugu nadomoćno pobijedivši MOST-ovog protukandidata Nikicu Hajvaza sa više od 30 posto razlike. Na ove izbore stoga MOST u svom rodnom gradu izlazi s najjačim ‘igračem’ – kandidatom za premijera na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, Nikolom Grmojom. I iako je MOST tada ostvario četvrti najbolji rezultat na nacionalnoj razini, iza njih je čitav niz izbornih poraza (lokalni, parlamentarn, europski izbori) u samom Metkoviću, pa mnogi smatraju da je Grmoja kandidaturom protiv Milana na sebe preuzeo ogroman rizik te da će se politički teško oporaviti izgubi li i ove izbore.
Slavko Grgić, gradonačelnik najmlađeg hrvatskog grada, Otoka u Vukovarsko-srijemskoj županiji, jedini iza sebe nema puni mandat već tek pet mjeseci rada na čelu gradske uprave. DP-ov Grgić, podsjetimo, na prosinačkim je izvanrednim izborima koji su u Otoku održani nakon ostavke dotadašnjeg gradonačelnika Josipa Šarića, pobijedio HDZ-ovog protukandidata Ivana Žagara i tako se upisao u povijest kao prvi gradonačelnik Otoka koji nije iz HDZ-a. U nedjelju ga čeka ponovni sraz sa Žagarom i još jednim kandidatom (Antonio Sabljić), pa ćemo vidjeti što kažu Otočani i Otočanke…
Nakon deset kandidata na prošlim izborima, građani metropole ovaj put biraju među njih sedam, no dojam je da je Tomislav Tomaševićev drugi mandat više-manje izvjestan jer ni HDZ ni SDP ni ovaj put nisu odgovorili s jakim kandidatima koji bi mogli postići iole ozbiljan rezultat. Kampanja u Zagrebu svela se na nekoliko afera u kojima se uglavnom sa svih strana napada Tomaševića i Možemo!, no ankete kažu da je on i dalje favorit, ali će morati u drugi krug s nezavisnom Marijom Selak Raspudić.
I na kraju, prvi čovjek Varaždina Neven Bosilj za svoj drugi mandat bori se protiv čak četiri protukandidatkinje, a u sličnoj situaciji samo dvostruko lakšoj je i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar koji se na ovim izborima bori protiv dvije protukandidatkinje. I jedan i drugi gradonačelnik iza sebe imaju jako dobre rezultate (Varaždin je najbolji veliki grad za život u Hrvatskoj, a u našoj velikoj mandatnoj analizi efikasnosti gradskih uprava proglašen najboljim velikim gradom u zemlji, Velika Gorica je najbolji grad za obrazovanje i mlade sa nizom mjera kojima je podigla kvalitetu života građana – od besplatnog vrtića do prijevoza…) i jake stranke pa u ova dva sraza ne očekujemo iznenađenja.
Pet bivših gradonačelnika želi ponovo na čelo grada
Na ovim izborima imamo nekoliko gradova u kojima se bivši gradonačelnici žele vratiti na svoje staro mjesto. Jedna od zanimljivijih priča, iako ne očekujemo preveliku neizvjesnost i dramu oko rezultata, jest ona u Čakovcu gdje će na izborima sučeliti aktualna gradonačelnica Ljerka Cividini i bivši gradonačelnik Stjepan Kovač. Kovač je jedan od tri pretendenta na gradonačelničku poziciju Ljerke Cividini, a ovo će biti njihov treći uzastopni sraz na izborima u Čakovcu. Nakon što je, naime, svoj gradonačelnički mandat na izborima 2017. godine osvojio već u prvom krugu izbora s nadmoćnih 56,23 posto glasova, na prošlim izborima Kovač je, uz podršku koalicije SDP, HSS, HSU, MDS, Laburisti i Reformisti, ušao u drugi krug sa Ljerkom Cividini kao favorit – on sa 39,66 posto, ona sa 27,63 posto glasova. No, drugi krug izbora donio je totalnu promjenu i uvjerljivu pobjedu Ljerke Cividini koju je podržavala koalicija okupljena oko Matije Posavca – NL, HNS. Demokrati, HSLS i HDSS. Na ove izbore Cividini, pak, izlazi uz podršku Posavčeve Nezavisne platforme sjevera ali i SDP-a, dok iza Kovača stoji samo HSS. Što kažu građani Čakovca vidjet ćemo već u nedjelju.
Među bivšim gradonačelnicima koji se žele vratiti na čelo svojih gradova je i bivša gradonačelnica Knina Josipa Pleslić, ex Rimac. Bivša ‘kninska kraljica’ izgubila je na izborima 2017. kada ju je uvjerljivo pobijedio aktualni župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić koji se u povijest upisao kao prvi nehdz-ov gradonačelnik Knina. Na prošlim izborima Jelić se kandidirao za župana, a njegov dotadašnji zamjenik Marijo Ćaćić u drugom krugu sa više od 20 posto razlike pobijedio HDZ-ovog protukandidata i kao gradonačelnik nastavio voditi Grad Knin, a za to vrijeme Josipa Pleslić ex Rimac bila je državna tajnica u Ministarstvu uprave. U međuvremenu je protiv nje USKOK pokrenuo optužnicu zbog afere Vjetroelektrane koja još nije sudski potvrđena, a Josipa Pleslić na ovim se izborima pokušava vratiti na čelo Knina kao nezavisna kandidatkinja.
Nakon što je dvaput, 2017. i 2021., izgubio izbore za gradonačelnika od aktualnog ministra Marina Piletića, bivši gradonačelnik Vlado Klasan po treći će se put – ovaj put u srazu sa aktualnom gradonačelnicom Marijom Kušmiš, pokušat vratiti na čelo Novske. S obzirom na povijest izbornih rezultata, ali prije svega na pozitivne trendove i rezultate u Novskoj u ovome mandatu, ne očekujemo uzbuđenja u ovom srazu.
Još jedna gradonačelnica koja će se na ovim izborima boriti protiv svog prethodnika je Petra Škrobot iz Samobora. Nakon puna tri mandata na čelu Samobora Krešo Beljak na prošlim je lokalnim izborima uzeo ‘time out’ od lokalne i odlučio se posvetiti nacionalnoj politici, a na izbore ‘poslao’ svog zamjenika u gradskoj upravi, Željka Staneca. Iako je u prvom krugu Stanec odnio relativnu pobjedu i u drugi ušao kao favorit, karte i raspoloženje birača su se posložili drugačije, a gradonačelnički mandat osvojila je Petra Škrobot sa desetak posto prednosti. Na nedjeljne izbore gradonačelnica Škrobot izlazi sa nizom dobrih rezultata iza sebe (Grad Samobor tijekom ove četiri godine u našem je velikom izboru za Najbolji grad dvaput osvajao titulu najboljeg grada za gospodarstvo, proglašen je gradom koji je ostvario najveći napredak u kvaliteti života, a prema našoj velikoj mandatnoj analizi, jedan je od gradova s najefikasnijom gradskom upravom), ali i izuzetno opasnim protukandidatom koji je svoja dva posljednja mandata na čelu Samobora osvajao u prvom krugu, sa preko 60 posto podrške građana, pa ovaj sraz ujedno svrstavamo među najzanimljivije okršaje ovih lokalnih izbora.
I na kraju, u Splitu – cirkus. Ivica Puljak po novi mandat ide protiv pet protukandidata među kojima je i bivši gradonačelnik Željko Kerum kojemu je ovo treći pokušaj povratka na čelo Splita, a kampanju vodi na svoj prepoznatljivo ‘osebujan’ način u kojemu se ne libi niti optužiti bivšeg gradonačelnika Krstulovića Oparu da je lagao da je bolestan jer je, eto, još živ. Ipak, bizarnosti na stranu, najozbiljniji fajt u kampanji vodi se na relaciji Puljak- SDP-ov Davor Matijević, kojega podržava i splitski Možemo! Splićani dosad nisu nikad dvaput zaredom izabrali istog gradonačelnika, no posljednje ankete prednost daju Puljku, na drugom je mjestu HDZ-ov kandidat Tomislav Šuta, a Matijević treći, s tim da ga Kerum sustiže s tek jednim postotkom zaostatka… Vidjet ćemo u nedjelju šta ovaj put kažu Splićani.
Na izborima 2021. u prvom krugu izabrano 70 gradonačelnika
Čelnici lokalne izvršne vlasti biraju se većinom glasova, što znači da, kako bi bili izabrani već u nedjelju, 18. svibnja, moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji izađu na izbore. Ne uspije li to ni jedan od kandidata, za dva će se tjedna, 1. lipnja, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Izabran će biti kandidat koji dobije veći broj glasova.
Na prošlim je izborima, podsjetimo, u prvom krugu izabrano čak 70 gradonačelnika, troje manje nego 2017. kad ih je mandat u prvom krugu osvojilo njih 73. To je, pak, dvostruko više nego na izborima 2013., kad ih je mandat u prvom krugu osvojilo tek 36. (M.P.D.)
