U Hrvatskoj danas djeluje 12 gradonačelnika koji su na čelu svojih gradova 16 i više godina. Njihove priče svjedoče o počecima u ratnim i poratnim godinama, o preuzimanju gradova u dugovima i bez infrastrukture, o radu na stabilizaciji financija, izgradnji škola, vrtića i cesta, ali i o velikim iskoracima u povlačenju europskih sredstava. Pritom su, svatko na svoj način, oblikovali sredine koje danas uglavnom prednjače po kvaliteti života i koje se često navode kao primjeri dobre prakse. Otkrili su nam što smatraju najvećim izazovima, na koje su projekte najponosniji i što savjetuju mlađim kolegama koji tek započinju svoje mandate.
Posljednji lokalni izbori, održani u svibnju ove godine, pokazali su da birači u mnogim sredinama cijene kontinuitet i iskustvo budući da je veliki broj gradonačelnika s višemandatnim stažem ponovno uvjerljivo osvojio povjerenje sugrađana. Poneki od njih sada već broje više desetljeća na čelu svojih gradova, a zahvaljujući snažnoj podršci nastavili su ih voditi.
Gledamo li broj uzastopnih mandata, apsolutni rekord drži Darijo Vasilić, gradonačelnik Krka, koji je na vlasti neprekidno već 32 godine – prvi put je izabran 1993. sa samo 26 godina, a prije nekoliko mjeseci osvojio je i deveti mandat u nizu. Vasilić je na izborima 2025. trijumfirao uz potporu 87,4 posto glasova birača, ostvarivši najbolji rezultat prvog kruga u Hrvatskoj i time dodatno učvrstio status najdugovječnijeg gradonačelnika u državi. Krk je pod njegovim vodstvom postao jedan od najuspješnijih gradova u zemlji, s brojnim titulama osvojenim na izboru za Najbolji grad, posebno u kategoriji kvalitete života i gospodarstva.
Iza njega slijede trojica sa sedam mandata: Ivica Kirin, gradonačelnik Virovitice od 2003. godine, Ivan Dabo, prvi gradonačelnik Novalje od 1993. i ponovo izabran 2021., ujedno zastupnik u Saboru te Ante Župan, koji dugi niz godina vodi Obrovac. Kirin je na posljednjim izborima sedmi mandat osvojio već u prvom krugu s uvjerljivih 57,6 posto glasova. Virovitica se pod njegovim vodstvom etablirala kao šampion u povlačenju sredstava iz EU fondova i grad snažnih ulaganja u obrazovanje i poduzetništvo. Novalja Ivana Dabe posljednjih godina ulazi u finale izbora za Najbolji grad u kategorijama gospodarstva, kvalitete života i zaštite okoliša.
U skupini s po šest mandata nalazi se šest gradonačelnika: Emil Ćurko na čelu Nina od 2005., Anteo Milos koji vodi Novigrad od 2003., Tomislav Klarić gradonačelnik Bakra već 21 godinu, a također i zastupnik u Saboru, Milorad Batinić čelnik Ivanca od 2005., Željko Turk prvi čovjek Zaprešića od 2006. (i još jedan saborski zastupnik) te Mirko Duspara, gradonačelnik Slavonskog Broda od 2005. Bakar se tijekom posljednjih godina posebno istaknuo kao najbolji mali grad i primjer napretka u kvaliteti života, dok je Novigrad pod Milosom poznat po turizmu, razvoju poduzetništva i povlačenju EU sredstava. Nin se na čelu s Ćurkom afirmirao kao afirmirao kao destinacija s izuzetnim kulturno-povijesnim nasljeđem i jakim turističkim razvojem te kao jedan od najboljih malih gradova u zemlji za gospodarstvo i život. Osim što ga krasi titula grada-prijatelja djece, Zaprešić Željka Turka konstantno je među gradovima s visokim gospodarskim pokazateljima, a Slavonski Brod Mirka Duspare primjer je snažne neovisne gradske uprave s posebno značajnim demografskim mjerama koje su prepoznate i na nacionalnoj razini.
U svom petom mandatu trenutno su Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga od 2009., i Ivan Knez, dugogodišnji čelnik Biograda na Moru. Umag je u više navrata osvajao titule te bio finalist izbora za Najbolji grad, posebno u kategorijama obrazovanja i demografskih mjera po kojima predstavlja uzor svim hrvatskim gradovima, dok se Biograd na moru posljednjih nekoliko godina plasira među pet najboljih malih gradova za život u zemlji te je proglašen jednim od pet gradova koji su ostvarili najveći napredak u kvaliteti života. Također, jedan je od rijetkih koji se može pohvaliti pozitivnim prirodnim prirastom.
Svim spomenutim gradonačelnicima postavili smo ista pitanja – o najzahtjevnijim razdobljima u dugoj karijeri, projektima na koje su najponosniji, izazovima koji su još pred njima, razlikama u vođenju grada nekad i danas te savjetima za mlađe kolege. Njihovi odgovori pokazuju što znači dugotrajno voditi grad, ali i koje vrijednosti i postignuća stoje iza povjerenja građana koje osvajaju već desetljećima. Evo što su nam rekli:
Darijo Vasilić, gradonačelnik Krka: “Iz našeg grada ljudi ne iseljavaju, natalitet je u porastu, u njemu se dobro živi”
foto: Marko Gracin
Po struci profesor matematike i informatike, a svojevremeno najmlađi gradonačelnik u Hrvatskoj, prisjetio se svojih početaka i naglasio kako je najzahtjevnije razdoblje bilo upravo na samom početku mandata, 1993. godine. Naime, iako Krk nije bio direktno izložen ratnim razaranjima, brojni otočani bili su na ratištu, a u gradu je vladala neizvjesnost i briga za najmilije. „To su bili počeci stvaranja lokalne samouprave u Hrvatskoj, centralizirana država koja nije prepuštala nadležnosti i sredstva gradovima i nije dopuštala autonomiju lokalne samouprave u upravljanju lokalnim resursima“, istaknuo je.
Posebno je ponosan na kapitalne projekte koje su proveli – od škola, dvorana, vrtića i jaslica do dječjih igrališta i cesta. Krk je danas, kaže, po brojnim mjerljivim parametrima u vrhu najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj. „Grad iz kojeg ljudi ne iseljavaju, u kojem je natalitet u porastu, u kojem se dobro živi. Meni su uvijek najveći prioritet bili djeca i mladi, kao i zauzimanje za ljude kojima je potrebna pomoć zajednice i njihovo uključivanje u društveni život grada.“
Potencijal za napredak vidi u otvaranju mogućnosti za zapošljavanje visokoobrazovanih kadrova, novom iskoraku u razvoju civilnog društva te dodatnim sadržajima i standardima u društvenim djelatnostima. U planu je i niz kapitalnih projekata, primjerice rekonstrukcija krčke luke i izgradnja novog lukobrana, gradski muzej i multimedijalni kulturni centar, sportski projekti i bazen za vaterpolo. „Najvažniji projekt je izgradnja novog mosta i magistrale, jer danas protočnost prometa na državnoj cesti i mostu ugrožava kvalitetu života na otoku“, naglašava.
Razlike između Krka kakav je bio 1993. i danas ogromne su, prije svega u izgrađenoj komunalnoj i društvenoj infrastrukturi. „Danas pokrivamo vodovodnom mrežom 100 posto adresa s najmanjim gubicima od svih vodovoda u Hrvatskoj, EU sredstvima izgrađena je odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda u svim priobalnim naseljima, primarnom selekcijom otpada, sortirnicom i kompostanom dostigli smo 60 posto razvrstavanja i prvi smo otok u Hrvatskoj nagrađen zero waste certifikatom. Izgradili smo optičku infrastrukturu do 12.000 adresa, čime smo omogućili konkurentno poslovanje našem gospodarstvu. Izgradili smo škole i vrtiće, omogućili jednosmjensku nastavu i svim mališanima mjesto u jaslicama i vrtiću. Sve to rezultiralo je razvojem gospodarstva, novim radnim mjestima i kontinuiranim rastom broja stanovnika, u odnosu na postojeći broj stanovnika, najvećim u Hrvatskoj.“
Dodaje kako se danas uspješno upravljanje temelji na dobrim informacijskim rješenjima. „Uvodimo umjetnu inteligenciju kojom puno brže i jednostavnije provodimo lokalne projekte i programe. Uspješnost u realizaciji kapitalnih objekata ne ovisi više o političkoj podobnosti i zavičajnim vezama, kao na početku mojih mandata, već isključivo o kvaliteti i dobroj pripremi projekta“, ističe gradonačelnik. Upravo zahvaljujući kvalitetnoj pripremi i ulaganjima u ljude, Grad Krk je na nacionalnoj ljestvici povučenih sredstava iz EU fondova po stanovniku prvi u Hrvatskoj budući da je u 2024. godini povukao 4.288.740,04 eura, odnosno 629,22 eura po stanovniku, dok nacionalni prosjek iznosi 100,09 eura.
Za kraj, gradonačelnik poručuje: „Stara je mudra izreka: ‘daj čovjeku vlast, da vidiš kakav je’. Ako i nakon pobjede na izborima ostanete isti, jednostavni, dostupni, normalni i ako živite s problemima grada i građana i pronalazite rješenja, pronašli ste i ključ za sljedeći mandat.“
Ivica Kirin, gradonačelnik Virovitice: „Najponosniji sam na to što je Virovitica proglašena prvakom EU fondova dvije godine zaredom“
Profesionalnu karijeru Kirin je započeo 1995. u privatnoj geodetskoj tvrtki. Tri godine kasnije postao je upravni savjetnik za zaštitu okoliša u Uredu državne uprave Virovitičko-podravske županije. Na mjesto gradonačelnika došao je 2003., nakon prijevremenih izbora, i tada je postao najmlađi gradonačelnik u Hrvatskoj. Dvije godine poslije preuzeo je dužnost ministra. U svibnju 2008. vratio se na čelo grada, a zatim je izravno reizabran na svim sljedećim lokalnim izborima. Početak svog prvog mandata smatra najizazovnijim razdobljem. Grad je tada, kako navodi, bio u izuzetno teškoj financijskoj situaciji; proračun manji od dugova, komunalne tvrtke pred slomom, infrastruktura zapuštena. „To su bile godine mukotrpnog rada od jutra do sutra, bez godišnjeg odmora, dok nismo posložili tim i stvorili temelje za razvoj. Tek tada smo mogli krenuti u smjeru realizacije vizije Virovitice kao modernog, uređenog i gospodarski aktivnog grada“, prisjeća se.
Na pitanje što ga danas čini najponosnijim, Kirin bez dvoumljenja ističe činjenicu da je Virovitica 2020. i 2021. proglašena prvakom EU fondova. „To je kruna našeg rada, ali i dokaz da radimo dobro.“ Među projektima koji su promijenili sliku grada navodi ceste, nogostupe, dječja igrališta, bolnice, parkirališta, škole, javne institucije, parkove, obnovljeni Dvorac i Palaču Pejačević te gospodarske zone. Posebno ističe i izgradnju brze ceste prema Zagrebu, koja će skratiti put na sat vremena i dodatno potaknuti gospodarski razvoj.
Trenutno je, kaže, u tijeku najveći investicijski ciklus u povijesti grada. U provedbi su projekti poput gospodarske mega zone, novih škola i vrtića, obnove kulturnih prostora te revitalizacije Virovitičkih jezera i rijeke Ođenice. Ipak, svjestan je da građani imaju jasna očekivanja – „Naši građani bi sada rekli bazen. Da, nemamo još bazen, ali radimo na tome. Isto tako, radimo i na domu umirovljenika, uređenju trgova, ozelenjavanju površina, izgradnji Veteranskog centra i Centra za starije osobe.“ U izgradnji su i nova glazbena škola s ljetnom pozornicom te novi vrtić, čime bi se trebale ukinuti liste čekanja.
Kirin podsjeća koliko se Virovitica promijenila od 2003. do danas: od grada s praznim proračunom i dugovima većim od prihoda do zajednice s uređenom infrastrukturom, modernim školama i vrtićima, gospodarskim zonama i stalnim rastom privatnih investicija. „Uspjeli smo zahvaljujući stručnom timu ljudi koji može pratiti moju viziju razvoja grada, ali i podršci građana jer bez njih ništa od ovoga ne bi bilo ostvarivo.“
Usporedba prošlosti i sadašnjosti najbolje pokazuje, kaže, kako su digitalizacija i EU fondovi promijenili upravljanje: „Ono što je nekad zahtijevalo puno papirologije i vremena, sada se može riješiti znatno jednostavnije i brže.“
Na pitanje što je ključ uspjeha i gradonačelničke dugovječnosti, Kirin odgovara: „Morate voljeti svoj grad i živjeti za njega 24 sata dnevno. Gradonačelnik nije samo funkcija, to je poziv – morate biti stalno među ljudima, slušati njihove potrebe i tražiti rješenja. Naravno, neophodni su jasna vizija i kvalitetan tim, a uvijek morate imati na umu da ste tu zbog građana, a ne obratno.“
Ivan Dabo, gradonačelnik Novalje: „Ključ uspjeha je iskorištavanje prilika, a neuspjeh njihovo propuštanje“
Ivan Dabo u Novalji se rodio, završio školu i stekao zvanje kuhara. Tim se poslom bavio do 90-ih, kada se odlučio uključiti u demokratske promjene na otoku i u Hrvatskoj. Na čelu Novalje bio je od 1993. do 2013. godine. Nakon dva mandata tijekom kojih ga je zamijenio prezimenjak Ante Dabo, na izborima 2021. ponovno je, u drugom krugu i po šesti put, izabran za gradonačelnika, a na ovogodišnjim je izborima osigurao i svoj sedmi mandat. Kaže da su mu svi mandati bili jednako važni, ali prvi ima povijesnu težinu: „Novalja je nakon 1965. ponovno dobila status jedinice lokalne samouprave, a mi smo od mjesne zajednice u sastavu Općine Pag stvorili temelje samostalnog grada.“ Tadašnji proračun iznosio je svega 250 tisuća eura, a danas je narastao na više od 21 milijun. Poseban značaj za njega imao je i šesti mandat, nakon osam godina izbivanja iz politike, kada se ponovno vratio na čelo Grada i nastavio ranije postavljeni razvojni put.
Najponosniji je na projekte koji su Novalji osigurali osnovne preduvjete za razvoj. U prvom redu ističe gradnju vodovoda od Novalje do Luna i polaganje druge podmorske cijevi 1997., čime su osigurane dostatne količine pitke vode za cijeli otok. U gospodarskom smislu posebno važna bila je izgradnja poslovne zone Čiponjac, koja je stvorila prostor za daljnji razvoj gospodarstva i dislokaciju sadržaja koji su opterećivali centar grada. Dabo naglašava i izgradnju Doma zdravlja Novalja 2012. godine, kojim je trajno podignuta razina zdravstvene usluge te uređenje trgova, loža i bazilika, što je gradu dalo urbani pečat.
Potencijala za napredak, kaže, uvijek ima. Kao prioritete navodi donošenje strategije upravljanja turističkom destinacijom, daljnje izmjere zemljišta, razvoj širokopojasne mreže interneta i nastavak ulaganja u komunalnu i prometnu infrastrukturu. Posebno važnim smatra održivu energetsku tranziciju i projekte dekarbonizacije. „Moramo trajno podizati razinu pronatalitetne politike, skrbiti za gospodarstvo i maksimalno koristiti europska sredstva“, ističe.
Prisjećajući se razlika između nekadašnje i današnje Novalje, kaže da se grad transformirao od zapuštenog i usnulog mjesta u respektabilno turističko odredište s razvijenom infrastrukturom. „Novalja je danas neprepoznatljiva, podrazumijeva se – na bolje. Zadržali smo otočni duh i radišne ljude, ali smo postali grad visokih standarda.“
Velike promjene donijela je i digitalizacija, kao i mogućnost povlačenja bespovratnih sredstava. Grad je, primjerice, realizirao projekt aglomeracije Novalja vrijedan 55 milijuna eura. „Bez tih sredstava bilo bi teško, gotovo nemoguće, provoditi epohalne projekte potrebne za razvoj zajednice“, kaže Dabo.
Mlađim kolegama poručuje da nema univerzalnog recepta za uspjeh, ali naglašava: „Odlučnost, posvećenost poslu i hrabre odluke ključ su uspjeha. Iskorištavanje prilika vodi napretku, a neuspjeh je njihovo propuštanje. Na kraju, sve će vam oprostiti, ali uspjeh ne.“
Emil Ćurko, gradonačelnik Nina: „Grad se ne vodi, nego živi 24 sata dnevno“
Emil Ćurko rođen je 1956. u Zadru, po zanimanju je inženjer telekomunikacija, na čelu Nina je od 2005., a iza sebe ima šest mandata. Kaže da je svaki od njih donio svoje izazove, no osobito izdvaja prvi mandat, obilježen pokretanjem sveobuhvatne strategije obnove i razvoja zapuštenog grada, potom četvrti mandat (2017.–2021.), u kojem je Nin pogodila katastrofalna poplava koja je razorila plaže, Solanu, mostove i dio infrastrukture te peti, u kojem je pokrenut megaprojekt sustava javne odvodnje aglomeracije Nin – Privlaka – Vrsi, jedan od najvećih u povijesti grada.
Među projektima na koje je najponosniji, Ćurko ističe tri područja. Prvo je obnova i revitalizacija kulturne baštine; od gradskih bedema i crkve sv. Križa do rimskog hrama, kule Kaštel i brojnih drugih spomenika. „Upravo obnova kulturne baštine pokrenula je razvoj kulturnog turizma te čitav niz drugih grana, zbog čega je Nin danas na razini kojom se ponosimo“, kaže. Drugo je sanacija grada nakon razorne poplave 2017., kada je u tri godine Nin ponovno zasjao zahvaljujući suradnji Grada i Vlade. Treće, ističe megaprojekt aglomeracije, financiran iz europskih fondova, koji će značajno podići kvalitetu života građana Nina i okolnih općina.
Uz to, Ćurko naglašava ulaganja u podizanje kvalitete života: izgrađene su nove zgrade osnovne škole, dječjeg vrtića, gradske uprave i društvenog doma, uvedena je služba pomoći u kući za starije građane, razvijene sportske aktivnosti, provedene mjere pronatalitetne politike, pomoći za novorođenčad, stipendije i subvencije. Rezultat je pozitivan demografski trend vidljiv u rastu broja stanovnika, kako zbog nataliteta, tako i zbog doseljavanja mladih obitelji.
Iako smatra da je Nin danas nacionalni turistički biser visokog indeksa razvijenosti, svjestan je da uvijek ima prostora za napredak. „Nedostaje nam luksuzni hotel i dom umirovljenika, a najveći problem je zapuštena državna imovina na području grada, koju godinama pokušavamo riješiti, bez uspjeha“, ističe. Uspoređujući upravljanje gradom nekad i danas, kaže da je digitalizacija donijela nove alate i sredstva, ali i veća očekivanja građana. „Na početku mandata 2005. godine upravljalo se više rukama i papirom, a danas tehnologijom i digitalizacijom.“
Za kraj, svoju poruku novim snagama sažeo je ovako: „Svim mladim kolegama savjetovao bih pošten i kontinuiran rad, dobru komunikaciju sa svojom sredinom, iskrenost i dostupnost. Grad se ne vodi, nego živi 24 sata dnevno.“
Milorad Batinić, gradonačelnik Ivanca: „Ivanec je danas prepoznat kao grad velikih poduzetničkih ulaganja“
Gradonačelnik Batinić rođen je u Varaždinu, diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, od 1991 do 2005. radio je u Hrvatskim šumama kao tehnički rukovoditelj, a potom i upravitelj Šumarije Ivanec. U razdoblju od 2011. do 2015. bio je i potpredsjednik Sabora RH, a na čelu Ivanca je već dvadeset godina. Navodi kako je prošao kroz različite izazove i okolnosti, od ekonomske krize do političkih pritisaka. Kaže da je svako razdoblje nosilo specifične prepreke, ali među najtežima ističe vrijeme nakon 2008., kada je stopa nezaposlenosti u gradu bila 18 posto, a gradski proračun svega nekoliko milijuna kuna. „Vrlo brzo shvatili smo da nam nitko, ni država, ni Vlada, ni županija, neće pomoći ukoliko to ne učinimo sami“, prisjeća se Batinić. Upravo tada krenuli su u otkup zemljišta za Poslovnu zonu Ivanec-istok, formirali gradsku tvrtku Poslovna zona d.o.o. i osmislili mjere i olakšice za poduzetnike.
S vremenom se Ivanec profilirao kao grad s prepoznatljivom poduzetničkom politikom, što je donijelo i međunarodna priznanja. Financial Times uvrstio ga je među top 10 mikro gradova u Europi po strategijama za privlačenje ulaganja (2014./2015.), a dvije godine kasnije Ivanec je u toj kategoriji proglašen europskim pobjednikom. Grad je dobitnik i nagrade Smart city Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, kao i nagrade Svjetskog kongresa poduzetnika za poticanje poduzetništva.
Ipak, Batinić najtežim smatra posljednji mandat (2021.–2025.), obilježen brojnim pritiscima s državne razine. Podsjeća na višegodišnju borbu protiv odlaganja tuđeg otpada na gradski deponij u Jerovcu, ustavne tužbe i građanske peticije, nakon čega je pravosuđe presudilo u korist Ivanca. „Gradu Ivancu je Uredbom Vlade oteta tvrtka Ivkom-vode i silom pripojena Varkomu, pokušali su nam produljiti rad deponija, kasnila je Aglomeracija, izbrisali su nam 13 hektara građevinskih područja iz Prostornog plana, a aktualna je i borba protiv kamenoloma na Ivančici“, nabraja.
Unatoč svemu, Ivanec je danas grad novih tvornica i trgovačkih centara, moderne komunalne i prometne infrastrukture, suvremenih vrtića i igrališta te bogatog društvenog, sportskog i kulturnog života. Posebno ističe doseljavanje mladih: „Gradske stambene poticaje koristi više od 160 obitelji koje namjeravaju u Ivancu trajno ostati.“
Sljedeći veliki planovi uključuju rekonstrukciju gradskog trga i izgradnju podzemne garaže, dovršetak Muzeja planinarstva, gradnju knjižnice i tržnice, kao i uređenje trim staze oko Ivanečkih jezera i pokretanje projekta sportskog centra. Batinić podsjeća da je Ivanec prije 20 godina bio depresivno i turobno mjesto iz kojeg se odlazilo. Danas ga, kaže, s ponosom brendiraju kao Planinarski grad. „Ivanec je postao ljupki gradić u kojem je lijepo živjeti, gdje mlade obitelji imaju sigurnost i perspektivu.“
Osvrćući se na digitalizaciju i nove izvore financiranja, ističe ključnu ulogu fiskalnog izravnanja, koje je i sam predložio kao saborski zastupnik, a koje je omogućilo „da proračuni prodišu“. No upozorava na nelogičnosti – Ivanec prima državnu potporu, ali je svrstan među razvijene gradove, što mu zatvara pristup mnogim EU natječajima. Mlađim kolegama daje jasan savjet: „Slušati građane. Bježati od populizma. Ne lagati i ne muljati. Okružiti se sposobnima, a ne podobnima. Biti vjerodostojan i mirno spavati.“
Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića: „Zaprešić je davno prestao biti spavaonica.”
Željko Turk rođen je 1962. godine, a diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Radni put započeo je u Regeneraciji, nakon čega se 1991. upustio u poduzetništvo i osnovao tvrtku za proizvodnju i promet tekstilom, koja i danas uspješno posluje. U suradnji s Udruženjem obrtnika pokrenuo je Sajam gospodarstva, manifestaciju koja je s vremenom prerasla u tradiciju. Bio je član Gradskog poglavarstva i zamjenik gradonačelnika, a obnašao je i dužnost saborskog zastupnika. Na čelo Zaprešića prvi put dolazi 2006., a u svibnju ove godine osvaja svoj šesti mandat. Osim povjerenja svojih sugrađana iz mandata u mandat dobiva povjerenje i kolega gradonačelnika – od 2013. godine je na čelu Udruge gradova RH.
Godinama se Zaprešić promatrao kao prigradski privjesak metropole – bez plinske mreže i sustava odvodnje, opterećen posljedicama tranzicije (privatizacije i stečajevi) te bez jasne razvojne strategije. „Grad nije imao jasno postavljene strateške ciljeve i razvojne planove”, kaže Turk, pa je u startu trebalo graditi povjerenje građana i postaviti dugoročnu viziju. Danas se, dodaje, „iz malog predgrađa pretvorio u pravi grad”: izgrađena su nova naselja i prometnice, uređena komunalna infrastruktura, prošireni vrtićki i školski kapaciteti te razvijene gospodarske zone, s ciljem da Zaprešić bude grad ugodnog življenja koji ravnopravno brine o svim generacijama.
Poseban naglasak Turk stavlja na ulaganje u djecu i mlade. „Moja i politika ove gradske vlasti bila je osigurati djeci i mladima najbolje uvjete za obrazovanje i kvalitetan razvoj”, ističe. Izgrađen je novi objekt DV Maslačak, dograđena OŠ Ljudevita Gaja, osnovana Glazbena škola Zaprešić, a škola u Kupljenovu je obnovljena i dograđena te dobila novu sportsku dvoranu s igralištem na krovu. Trodijelnu dvoranu dobila je i OŠ Antuna Augustinčića, a u tijeku je priprema gradnje nove osnovne škole na sjeveru grada.
Drugi važan cilj bio je rasteretiti centar grada od tranzitnog prometa, što je postignuto izgradnjom dviju obilaznica (dokumentacija za treću je u pripremi). Grad je u međuvremenu dobio i prepoznatljive trgove kao nova mjesta okupljanja i druženja. „Zaprešić je davno prestao biti spavaonica. Sport je na visokoj razini, kulturna ponuda sve sadržajnija, umirovljenici imaju svoj klub za druženje, a uskoro će zasjati i obnovljeni povijesni kompleks Novih dvora bana Jelačića, s velikim turističkim potencijalom”, navodi Turk.
Veliki iskorak predstavlja i razvoj gospodarstva. Grad je s grupom Končar potpisao ugovor o kupoprodaji zemljišta u poslovnoj zoni Falečnjak, gdje se do kraja godine očekuje početak opremanja zone kompletnom komunalnom, prometnom, energetskom i komunikacijskom infrastrukturom. „Uložili smo mnogo truda kako bismo od države dobili vlasništvo nad zemljištem i mogli osnovati novu poduzetničku zonu. Sretan sam i ponosan što je brojne prednosti poslovanja u Zaprešiću prepoznala ovako velika i uspješna grupacija kakva je Končar.”
Na pitanje je li danas lakše upravljati gradom nego na početku, odgovara: „Teško je reći je li stvarno lakše jer svako vrijeme nosi svoje izazove, ali svakako je drugačije. Digitalizacija je donijela bržu komunikaciju i učinkovitije upravljanje, ali i veća očekivanja građana; pristup EU fondovima i nacionalnim programima danas otvara mogućnosti koje ranije nisu postojale”, obrazlaže.
Na pitanje o tome gdje ima prostora za napredak, Turk navodi kako su Zaprešićani često tražili gradski bazen zbog čega je u tijeku natječaj za arhitektonsko rješenje. Pokrenuta je inicijativa za dom za starije te klub za mlade. Planiraju se još jedna osnovna škola, barem jedan dječji vrtić, uređeni i oživljeni Novi dvori te razvijena poslovna zona s nekoliko tisuća radnih mjesta. “Nakon toga ću moći reći da sam dao sve od sebe”, kaže.
Za kraj, poruka mlađim kolegama gradonačelnicima: „Funkcija gradonačelnika velika je čast, ali još veća odgovornost. Ključ uspjeha je u slušanju građana i prihvaćanju kritika, jer razvijenost grada ne mjeri se samo infrastrukturom i velikim projektima, nego i zadovoljstvom njegovih stanovnika.”
Ivan Knez, gradonačelnik Biograda na Moru: “Prvo smo riješili osnovne životne potrebe naših ljudi – od komunalne infrastrukture do socijalne sigurnosti.”
Ivan Knez, diplomirani je inženjer agronomije, od 1994. do 2001. radio je u Zadarskoj županiji kao inspektor poljodjelstva i šumarstva, a zatim do 2003. kao inspektor za gospodarstvo u Državnom inspektoratu u Zadru. Do 2005. obnašao je dužnost pomoćnika pročelnika za turizam i pomorstvo te pročelnika Područnog ureda za zaštitu i spašavanje u Zadru. U prosincu 2006. naslijedio je Darka Eškinju na mjestu gradonačelnika gdje je ostao do danas. Nakon 19 godina vođenja Biograda na Moru, Ivan Knez svoje najizazovnije razdoblje veže uz sam početak, 2006.: „Grad nije imao jasno postavljene strateške ciljeve i razvojne planove, a infrastruktura i turizam nisu bili u fazi rasta.“
Tada je, kaže, trebalo izgraditi povjerenje s građanima i partnerima te postaviti dugoročne prioritete. U sljedećim mandatima naglasak je bio na velikim infrastrukturnim ulaganjima, usklađivanju modernizacije s očuvanjem identiteta i baštine te koordinaciji projekata s državnim i europskim institucijama. U posljednjem desetljeću ističe „značajan infrastrukturni boom“ – od novih kulturnih i poduzetničkih centara, širenja obalne infrastrukture do unaprjeđenja pristupnih cesta i šetnica.
Među projektima na koje je posebno ponosan navodi Poduzetnički inkubator, koji predstavlja temelj diverzifikacije gospodarstva i novih radnih mjesta, reciklažno dvorište kao iskorak prema održivom upravljanju otpadom te rekonstrukciju i opremanje tržnice i ribarnice, koje su „srce grada“ i važna točka lokalne ekonomije, tradicije i turističke ponude. U turističkoj sferi izdvaja i projekt BIOSFERA te zgradu Turističko-informativnog centra (TIC) kao simbole modernizacije i odgovornog, ekološki usmjerenog razvoja destinacije. Knez naglašava i pozitivan prirodni prirast kao rezultat demografske politike usmjerene na obitelji i mlade te ga smatra jednim od najvećih postignuća svoje uprave.
„Biograd na Moru danas je neusporediv s vremenom prije mog dolaska na čelo Grada. Nekada smo se suočavali s neravnomjernim pristupom građanima, dok je danas uspostavljen red i svi imaju jednaka prava“ – ističe gradonačelnik.
Dodaje kako je prioritet bio osigurati osnovne uvjete života, od komunalne infrastrukture do socijalne sigurnosti, a potom grad usmjeriti prema ulaganjima u ljude. Uvedeni su besplatni vrtići za svu djecu, visoke stipendije među najvećima u Hrvatskoj, nagrade učenicima, sportašima, maturantima i mladim talentima, pomoć obiteljima s djecom, božićnice i uskrsnice za umirovljenike, subvencionirano podstanarstvo, potpomognuta oplodnja te dopunsko zdravstveno osiguranje za starije.
„Sve te mjere čine Biograd gradom u kojem se cijeni trud i zalaganje, gradom usmjerenim na čovjeka, obitelj i zajednicu, i gradom u kojem se danas živi kvalitetnije i sigurnije nego ikada prije“ – zaključuje.
Kao „prostor za napredak“ odnosno prioritete unutar aktualnog mandata ističe izgradnju doma za starije i nemoćne te završetak kanalizacijske mreže i sustava odvodnje, što su projekti koje Knez veže uz standard života, zdravlje i ekologiju.
Digitalizaciju i nove izvore financiranja vidi kao prekretnicu: postupci su brži, transparentniji i učinkovitiji, a bespovratna sredstva EU i nacionalni programi otvorili su mogućnosti „kakvih prije nije bilo“.
Za kraj, evo njegove poruke novim generacijama gradskih čelnika:
“Moj savjet mlađim kolegama gradonačelnicima jest da uvijek stave čovjeka u središte svog djelovanja. Ključ uspjeha i dugovječnosti u ovom poslu nije u velikim riječima, nego u konkretnim djelima koja mijenjaju život građana nabolje. Važno je biti dosljedan i pravedan – svi građani moraju imati jednaka prava i mogućnosti. Potrebno je imati viziju razvoja grada, ali i dovoljno strpljenja i upornosti da se ona ostvari korak po korak. Također, nikada ne smijemo zaboraviti na komunikaciju s građanima – slušati ih, razgovarati i biti među njima. Oni najbolje znaju što im treba, a naš je zadatak da to prepoznamo i omogućimo. U politici, kao i u životu, najviše se cijeni iskrenost i rad za opće dobro. Ako radite pošteno i u interesu ljudi, oni to prepoznaju i nagrađuju povjerenjem.”
Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga: „Najponosniji smo na sustav obrazovanja i socijalne politike po kojima smo jedinstveni u Hrvatskoj“
Rođen 1958. godine, diplomirao na Studiju Politehnike i stekao zvanje Stručni specijalist za upravljanje projektima, Bassanese Umagom upravlja od 2009. Ističe kako su najizazovnija u njegovim mandatima bila razdoblja općih kriza – od gospodarskih i zdravstvenih do vremenskih nepogoda. Sjeća se početaka prvog mandata, kada je trebalo stabilizirati gradske financije, izvući Umag iz stagnacije i stvoriti temelje za razvoj. „U tom je razdoblju grad pogodila i velika poplava, a sličnu ozbiljnost imali su i izazovi pandemije, kada smo morali donositi brze i solidarne odluke kako bismo zaštitili ljude i očuvali gospodarstvo“, kaže Bassanese.
„Najponosniji smo na našu politiku prema djeci, mladima i umirovljenicima koja je u europskim razmjerima, među razvijenijim zemljama, prepoznata kao primjer dobre prakse.“
Još 2010. Umag je krenuo s projektom stvaranja cjelovitog sustava odgoja i obrazovanja, od jaslica do srednje škole. U proteklih 15 godina izgrađeno je ili temeljito rekonstruirano sedam vrtića i sedam osnovnih škola, a Grad je izgradio i potpuno novu srednju školu, iako je to inače ingerencija županije.
„Danas smo jedini grad u Hrvatskoj koji se može zaista kumulativno pohvaliti sljedećim uvjetima i činjenicama, a to je da već od 2017. g. sva djeca u Umagu imaju besplatne vrtiće, svako dijete ima osigurano svoje mjesto, a sve to u gradskim novosagrađenim vrtićima i bez liste čekanja. Za takav standard našeg predškolskog odgoja, koji je najviši u Hrvatskoj, za svako dijete izdvajamo cca. 800 € mjesečno. Dakle, u šest godina pohađanja vrtića u svako se dijete ulaže 57.600 €.“
U osnovnim školama Grad financira besplatne udžbenike (prije nego je to postala obveza države), produženi boravak i prijevoz, a djeca već 20 godina pohađaju jednosmjensku nastavu. Za učitelje deficitarnih zanimanja osigurani su stanovi. Poseban naglasak stavljen je na obrazovni kampus, gdje su već izgrađeni jaslice, vrtić i srednja škola, a uskoro kreće gradnja osnovne škole na talijanskom jeziku, sportske dvorane, doma za učenike i zgrade za visokoškolsko obrazovanje.
Važan dio politike su i stipendije za studente. Grad sufinancira prijevoz učenika srednjih škola, a kao jedini grad u Hrvatskoj, u cijelosti financira prijevoz i učenicima okolnih mjesta koji pohađaju srednju školu u Umagu. „Studentima deficitarnih zanimanja osiguravamo stipendije koje spadaju među najizdašnije u državi. To je ulaganje u ljude koji će graditi ne samo svoj život, nego i život cijele zajednice.“
Osim djece i mladih, Umag posebnu brigu posvećuje umirovljenicima. „Znajući osnovni problem naših umirovljenika, odnosno liste čekanja od pet pa do deset godina za slobodno mjesto u županijskim domovima, još prije 18 godina započeli smo gradnju vlastitog doma umirovljenika u kojem praktično nema liste čekanja, koji je ponos našega grada kao i sustav skrbi prema našim umirovljenicima.“
Uspoređujući nekadašnji i današnji Umag, Bassanese naglašava: „Danas je Umag mali moderan europski grad, uređen, snažniji i društveno pravedniji grad, grad koji u svakom svom segmentu diže prosjek Istre kao najrazvijenije županije. Kumulativno gledajući, ni jedan grad u Istri nema takve posložene uvjete kad je u pitanju kvaliteta života sa strane javnog standarda.“ Uz ranije navedene prednosti, Bassanese navodi i poticanu stanogradnju po kojoj je Umag vodeći u državi kao i uvjete u kojima uživaju lokalni sportaši, a kakve nemaju ni uvelike razvijenije zemlje.
Digitalizacija i europski fondovi donijeli su, kaže, goleme mogućnosti: „Danas je mnogo lakše doći do izvora financiranja i tehnologija koje ubrzavaju procese. Međutim, odgovornost je i veća jer građani očekuju brže i kvalitetnije usluge.“
Mlađim kolegama poručuje: „Gradonačelnik mora voljeti i živjeti svoj grad, najveća vrlina gradonačelnika je njegova vizija, pa stvaranje tima bez kojeg nije moguće realizirati tu viziju. Najvažnije je biti iskren, radišan i uporan, vjerovati u viziju i nikad ne zaboraviti da je posao gradonačelnika realizirati, a ne obećavati. Posvećenost poslu gradonačelnika 24/7 je osnovni preduvjet stoga ni jedan gradonačelnik ne može istovremeno biti i saborski zastupnik ili obavljati posao gradonačelnika u paušalu ako želi biti uspješan.“(V.H.)
