Grad Cres i ove je godine među finalistima Izbora za najbolji grad, koji u devetom izdanju organiziraju Gradonačelnik.hr, Jutarnji list i agencija Ipsos, a ovoga puta konkurira za naslov najboljega malog grada u “kategoriji svih kategorija” -Kvaliteti života. U dosadašnjim izdanjima izbora Cres se čak pet puta okitio titulom najboljega u kategoriji obrazovanja, demografije, socijalne politike i mladih, a sada u utrku za prestižni naslov ulazi s nizom pokazatelja koji potvrđuju kontinuitet ulaganja u standard stanovnika, od obrazovanja i potpora obiteljima do stanovanja, komunalne infrastrukture i razvoja lokalnoga gospodarstva.
Podsjetimo, Cres je dosad čak 11 puta izborio plasman u završnicu izbora, pet pobjeda u kategoriji obrazovanja i demografije osvojio je 2019., 2020., 2021., 2023. i 2024. godine, a prošle je bio i treći među malim gradovima u kategoriji gospodarstva. U 2026. se prvi put natječe za titulu u kategoriji koja objedinjuje gotovo sve najvažnije aspekte svakodnevnog života građana.
Kvaliteta života u izboru se vrednuje kroz 29 pokazatelja koji obuhvaćaju gospodarske rezultate, gradske financije, poreznu politiku, zaposlenost, obrazovanje, demografske mjere, socijalnu politiku, komunalne usluge i druga područja važna za život stanovnika. Pritom se, uz službene podatke, u obzir uzimaju i rezultati istraživanja javnog mnijenja koje Ipsos provodi na uzorku većem od tisuću građana, ispitujući što sami stanovnici smatraju najvažnijim za kvalitetu života u svojim gradovima. Pobjednici ovogodišnjeg izdanja bit će proglašeni na svečanosti u Šibeniku, 21. listopada…
Visok standard na otočnim adresama
Među pokazateljima kojima se Cres svrstao među najuspješnije male gradove ističe se prosječni dohodak od 6.246 eura po stanovniku, treći najveći u svojoj kategoriji. Grad je peti i prema prosječnim izvornim prihodima po stanovniku, koji iznose 1.155 eura, dok je stopa siromaštva prema dohodovnoj metodi 11 posto, što je peti najbolji rezultat među malim gradovima. Na Cresu je u prosjeku devet nezaposlenih na tisuću stanovnika, čime zauzima četvrto mjesto, dok je prema broju zaposlenih na desetom mjestu, njih 368 na tisuću stanovnika.
Dobru financijsku sliku upotpunjuju i podaci o gradskom proračunu. Cres nije zadužen, a udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima i primicima iznosi 56 posto, što je osmo mjesto među malim gradovima. Prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto, a Grad se ističe i razvijenom obrtničkom djelatnošću, sa 64 obrtnika na tisuću stanovnika, što mu donosi deveto mjesto u kategoriji malih gradova.
Kvaliteta života, međutim, ne ovisi samo o prihodima i zaposlenosti. Jednako su važni dostupnost obrazovanja, mogućnosti rješavanja stambenog pitanja, potpora obiteljima i usluge koje stanovnicima olakšavaju svakodnevicu. Upravo je na tim područjima Cres posljednjih godina razvio niz konkretnih mjera, a neke od njih svrstavaju ga u sam vrh RH.
Besplatan vrtić i nova demografska ulaganja
Jedan od najvažnijih oslonaca creske politike kvalitete života svakako je sustav predškolskog odgoja i obrazovanja. Dječji vrtić Girice besplatan je za svu djecu s prebivalištem na području grada, a zbog povećanog interesa i rasta broja mališana Grad kontinuirano proširuje njegove kapacitete, za predškolski odgoj i obrazovanje izdvaja oko 15 posto proračuna, odnosno godišnje više od milijun eura.
U novoj pedagoškoj godini u vrtiću je otvorena i nova jaslička skupina Škampići, čime su najmlađim stanovnicima osigurani dodatni kapaciteti. Girice trenutačno pohađa oko 130 djece raspoređene u četiri jasličke i četiri vrtićke skupine, a na zgradi se priprema i nova dogradnja.
Projektom su predviđene dvije dodatne odgojne skupine, senzorna soba i proširenje kuhinje, a projektna dokumentacija je izrađena i građevinska dozvola ishođena. Ulaganja pritom ne obuhvaćaju samo prostor i opremu nego i kvalitetu programa, kao i stručnu podršku djeci. U vrtiću rade logoped i psiholog, u skupinama u kojima su djeca s teškoćama u razvoju osiguravaju se dodatni odgojitelji. Provode se verificirani programi engleskog jezika, sporta, predškole i rada s potencijalno darovitom djecom, a na krovu objekta postavljena je i solarna elektrana snage 20 kW, koja pridonosi smanjenju energetskih troškova. Vrtić, uz to, pokriva i putne troškove roditeljima koji djecu dovoze iz manjih otočnih naselja.
U neposrednoj blizini vrtića nalazi se Osnovna škola Frane Petrića, koja osigurava dobre uvjete za školovanje oko 200 učenika i učenica. Škola je opremljena suvremenim nastavnim pomagalima, ima informatičku učionicu, knjižnicu, sportsku dvoranu i glazbeni odjel, a organizirani su i produženi boravak i posebni obrazovni programi za djecu s teškoćama. Prilagođena je i osobama smanjene pokretljivosti. Grad za potrebe škole, uključujući produženi boravak, nagrade učenicima, školski list, odlaske na natjecanja i druge aktivnosti, godišnje izdvaja više od 100 tisuća eura.
U istoj zgradi djeluje i područni gimnazijski odjel Srednje škole Ambroza Haračića iz Malog Lošinja, što učenicima omogućuje nastavak srednjoškolskog obrazovanja na otoku. Uz redovitu nastavu sudjeluju u dodatnim programima, volontiranju i humanitarnim aktivnostima, a Grad sufinancira organizaciju maturalne večeri i dio njihovih kulturnih sadržaja.
Cres je i ove godine osigurao potpore za nabavu školskih materijala. U proračunu za 2026. za tu je namjenu osigurano 9.000 eura. Učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole mogu ostvariti potporu od 40 eura, učenici od petog do osmog razreda 55 eura, dok srednjoškolci prvog razreda gimnazijskog odjela na Cresu mogu dobiti do 100 eura. Grad se tako u našem ovogodišnjem istraživanju gradskih potpora učenicima svrstao među deset gradova s najvišim maksimalnim iznosima pomoći srednjoškolcima.
Dodatna potvrda takvog pristupa dolazi i iz analize stipendija. S 23,31 euro izdvojen po stanovniku Cres se u našem istraživanju svrstao među deset gradova s najvećim ulaganjima u učenike i studente u odnosu na broj stanovnika. Za stipendije je u školskoj i akademskoj godini 2025./2026. osigurano 65.000 eura, a dodijeljene su za 33 učenika i 42 studenta.
Mjesečni iznosi ovise o kategoriji, pa učenici i studenti ostvaruju stipendije od 70 do 150 eura, dok studentske stipendije za deficitarna zanimanja, uključujući medicinu, dosežu 300 eura. Posebnost creskog sustava jest da se stipendije dodjeljuju svim kandidatima koji ispune propisane uvjete i podnesu zahtjev, bez dodatnog bodovanja i rangiranja. Grad, uz to, sufinancira i putne troškove učenika i studenata koji se školuju izvan cresko-lošinjskog otočja.
Od naknada za bebe do stanova mladima
Demografska politika Cresa nastavlja se i nakon rođenja djeteta, kroz financijske potpore roditeljima i dodatnu pomoć obiteljima kojima su potrebna veća izdvajanja. Naknada za prvo dijete iznosi 700 eura, za drugo 1.000 eura, a za treće 5.000 eura. Za treće i svako sljedeće dijete predviđene su i daljnje godišnje isplate od po 1.000 eura, čime se potpora nastavlja tijekom više godina. Roditelji i djeca s prebivalištem u naseljima izvan samog grada Cresa mogu, uz propisane uvjete, ostvariti i dodatnih 300 eura.
Koliko se u Gradu nastoji pomoći obiteljima, pokazuje i podatak da su nedavno potpisani ugovori o višekratnoj naknadi za novorođenčad s roditeljima koji su dobili peto dijete, predviđena je potpora od 7.000 eura, koja se isplaćuje u obrocima do pete godine djetetova života. Grad Cres je osigurao i posebnu jednokratnu pomoć roditeljima i skrbnicima djece s teškoćama u razvoju, 250 eura po djetetu, radi sufinanciranja dodatnih troškova liječenja i terapija. Mjerom su obuhvaćena djeca do 21. godine života s prebivalištem na području Cresa, a potpora je usmjerena prema troškovima koji obiteljima mogu predstavljati znatna financijska opterećenja.
Važan dio kvalitete života na otoku odnosi se i na mogućnost rješavanja stambenog pitanja, posebno za mlade obitelji. Cres se u tom segmentu izdvaja rezultatima Programa društveno poticane stanogradnje (POS). Prema podacima Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, na otoku Cresu su izgrađene dvije POS zgrade sa 74 stana, odnosno 26,5 stanova na tisuću stanovnika, najviše među hrvatskim gradovima. Po neto korisnoj površini POS stanova na tisuću stanovnika, s 1.869,2 četvorna metra, Cres je također na prvom mjestu poretka. Uz izgrađene POS stanove, Grad je uredio četiri gradska stana koje putem javnog natječaja daje u dugoročni najam mladim obiteljima.
Pripremljen je i projekt gradnje kuća odnosno zgrada sa stanovima za mlade, Grad ustupio zemljište i pripremio potrebnu dokumentaciju. Takve mjere imaju posebno značenje u otočnoj sredini u kojoj troškovi stanovanja i ograničena ponuda nekretnina mogu biti ozbiljna prepreka ostanku mladih i doseljavanju novih stanovnika. Cres je ujedno sedam godina zaredom nositelj titule „Grad – prijatelj djece“, a uz podršku obiteljima razvija i mjere namijenjene starijima. Ove je godine prvi put uveo uskrsnice za umirovljenike, za što je osigurano 20.000 eura. Umirovljenici s mirovinom do 500 eura dobili su 50 eura, a oni s višim primanjima 30 eura.
Ulaganja u sigurnost, gospodarstvo i komunalni standard
Kvaliteta života na otoku podrazumijeva i dostupnu infrastrukturu, sigurnost i uvjete za razvoj gospodarskih djelatnosti. Među važnijim projektima koji su trenutačno u provedbi ističe se izgradnja novog vatrogasnog doma u gospodarskoj zoni Volnik. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na gotovo tri milijuna eura, kod čega je 2,5 milijuna osigurano iz bespovratnih sredstava Europske unije kroz Integrirani teritorijalni program.
Novi objekt osigurat će bolje uvjete za rad Dobrovoljnog vatrogasnog društva Cres, uključujući garaže za vozila, garderobe, sanitarne prostorije, spremišta i prostore za obuku. Projekt uključuje i nabavu suvremene vatrogasne opreme, a multifunkcionalnu dvoranu koristit će i partneri na projektu – lokalne akcijske grupe Kvarnerski otoci i Vela vrata kao i Primorsko-goranska županijska Vatrogasna zajednica. Time će objekt, uz jačanje operativne spremnosti vatrogasaca, služiti i za edukaciju poljoprivrednika, ribara, stanovnika i vatrogasaca sa šireg područja.
Grad pritom potiče i neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju o komunalnim zahvatima. Projektom zajedničkog planiranja proračuna stanovnicima je omogućeno da predlažu i biraju manje zahvate koji mogu znatno unaprijediti izgled javnih površina i svakodnevicu u njihovim naseljima. U pripremi proračuna za 2026. pristigla su 22 prijedloga, kojih je 19 ocijenjeno prihvatljivima, a građani su zatim glasovanjem odabrali projekte za realizaciju. Za male komunalne akcije osigurano je 30.000 eura, a odabrani su zahvati poput postavljanja uspornika prometa, postavljanja rasvjete, uređenja nogostupa i prolaza…
Takav se model nastavlja i u pripremi proračuna za 2027. godinu, uz mogućnost predlaganja uređenja zelenih površina, pješačkih staza, igrališta, vježbališta na otvorenom, javne rasvjete i drugih komunalnih sadržaja. Građani mogu izravno utjecati na raspodjelu dijela proračunskih sredstava i prioritete u svojem neposrednom okruženju, ističu iz Grada.
Na gospodarskom planu Grad Cres radi na stvaranju povoljnijih uvjeta za poduzetnike u zoni Volnik, prilagođava prostorne planove i smanjuje komunalni doprinos, a pokrenut je i postupak otkupa zemljišta i okrupnjavanja parcela kako bi se olakšalo pokretanje novih poslovnih aktivnosti. Jedna od mogućnosti je i pravo građenja, kojim se nastoje smanjiti početni troškovi investicija. Potpore su usmjerene i prema poljoprivredi i ribarstvu, a kroz Lokalnu akcijsku grupu u ribarstvu Vela vrata do sada je za unapređenje ribarstva dodijeljeno ukupno 1,5 milijuna eura. Na sjevernom dijelu otoka koji još nije pokriven vodovodnom mrežom subvencionira se cijena vode, čime se olakšava poslovanje gospodarstvenicima.
Turizam, kao najvažnija gospodarska grana, dobiva dodatni poticaj razvojem novih sadržaja i širenjem ponude izvan klasičnih sezonskih okvira. U protekle dvije godine otvorena su dva nova hotela visokih kategorija, a predstavljena je i platforma doživljajnog turizma „To do on Cres & Lošinj“, koja posjetiteljima na jednom mjestu približava kulturnu baštinu, muzeje, aktivni odmor, radionice i izlete unutar otoka.
A Cres je ove godine ugostio i međunarodni nogometni kamp Real Madrid Foundationa, na kojem je sudjelovalo gotovo stotinu djece iz Hrvatske, Slovenije i Austrije, dodatno potvrdivši izuzetan potencijal za razvoj sportskog turizma. Grad je osigurao i 239.500 eura za financiranje javnih potreba u 2026., kroz potpore programima udruga i organizacija civilnog društva. Najveći dio, 165.000 eura, namijenjen je sportu, dok su sredstva predviđena i za kulturu, zaštitu okoliša, razvoj civilnog društva, gospodarstvo, poljoprivredu i poduzetništvo. Riječ je o ulaganjima kojima se podupiru aktivnosti dostupne stanovnicima i potiče razvoj sadržaja u različitim dijelovima gradskog života.
Kontinuirana podrška na nizu polja…
Sustav mjera koje Cres provodi obuhvaća gotovo sve generacije i životne faze – od potpore roditeljima nakon rođenja djeteta, preko besplatnog vrtića, školovanja i stipendija, do priuštivog stanovanja za mlade, socijalnih mjera i ulaganja u komunalnu infrastrukturu. U kategoriji kvalitete života takav se pristup vrednuje kroz niz različitih pokazatelja, a Cres se izdvaja rezultatima u prihodima stanovnika, izvornim prihodima po stanovniku, zaposlenosti, obrazovanju i stanovanju, niskoj stopi siromaštva.
Gradonačelnik Marin Gregorović više je puta istaknuo da je stvaranje uvjeta za ostanak mladih obitelji i privlačenje novih stanovnika jedan od ključnih ciljeva…
– Djeca i mladi naše su najveće bogatstvo i, iako smo smješteni na otoku, sa svim teškoćama koje to donosi, trudimo se osigurati im sve što imaju njihovi vršnjaci i obitelji na kopnu, pa čak i više od toga. Kontinuirano ulažemo u obrazovanje i demografiju jer su to temelji ostanka i razvoja – poručio je gradonačelnik Cresa.
U narednom razdoblju Grad planira nastaviti dogradnju vrtića, izgradnju vatrogasnog doma, aktivnosti na pripremi doma za starije u suradnji s Primorsko-goranskom županijom, uz ulaganja u ulice, igrališta, plaže, parkirališta i vodovodnu infrastrukturu u otočnim naseljima. U planu su i dodatna ulaganja u kulturne prostore, uključujući obnovu Susajde i uređenje ljetnog kina, kao i nastavak uključivanja građana u donošenje odluka. Ovogodišnji plasman u finale kategorije kvalitete života za Cres predstavlja novi korak nakon pet osvojenih titula u obrazovanju, demografiji, socijalnoj politici i mladima. Hoće li se otočni grad okititi i naslovom najboljega malog grada za život, doznat ćemo već idućeg tjedna na svečanosti dodjele priznanja. (P.Livajić)
