Pobjednike našeg velikog izbora za Najbolji grad u kategorijama gospodarstvo, demografija i obrazovanje i kvaliteta života, te Šampiona EU fondova, proglasit ćemo sutra – u utorak 20. listopada
Za razliku od prošle godine kada su se u okviru izbora Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos najboljih gradova birala tri najbolja grada u povlačenju novca iz fondova Europske unije, odnosno birali smo najbolje u kategoriji velikih, srednjih I malih gradova, u ovogodišnjem izboru objedinili smo sve tri kategorije I nagrada I titula ide samo jednom gradu. A za nju se u finalu bore dosadašnji pobjednici Križevci I Zadar, te Rijeka, Virovitica I Zagreb.
Gradovi su to, naime, koji su u posljednje tri godine najviše prepoznali važnost i potencijal korištenja EU fondova u financiranju svojih projekata, neki među njima iz godine u godinu potvrđuju lidersku poziciju u tom prilično bitnom zamašnjaku razvitka.
Uostalom, nesumnjiva je činjenica da su EU projekti pokretač napretka i infrastrukture u većini naših gradova, upravo i razlog je zbog kojega smo u velikom izboru najboljih gradova uveli i kategoriju ‘Šampion EU fondova’.
Europskim se novcem u Hrvatskoj trenutačno financira gotovo 12 tisuća projekata. S 22 milijarde eura, koje su nam na raspolaganju idućih sedam godina, trebalo bi ih biti i znatno više, a samo u iduće tri godine možemo povući gotovo 9 i pol milijardi nepovratnih sredstava i povoljnih zajmova. No za to su nam potrebni razrađeni razvojni projekti, za što nemamo napretek vremena.
Pandemija je Hrvatsku – kaže jedna analiza-stajala nemalih 21 milijardu kuna. Posljedice trpe poduzetnici, ali i lokalne zajednice i svima je za oporavak nužan europski novac. Kako isti najbolje iskoristiti, primjer mogu dati upravo naši gradovi finalisti pa smo napravili pregled ključnih mjera i projekata, brojčanih pokazatelja, standarda i nadstandarda kojima su zavrijedili svoju nominaciju za titulu najboljih EU „projektanata“.
Križevci: Dvostruki šampion EU fondova u borbi za treći naslov
Kad je riječ o Križevcima, u protekle tri godine koliko su mu na čelu Mario Rajn i njegova gradska uprava, etablirao se kao šampion EU fondova – dvaput su već osvojili prestižnu titulu u našem izboru najboljih gradova. Kao jasan smjer kojim se kreću ističu ulaganje u razvoj kroz pojedinačne projekte koji ujedno sadrže i onu važnu energetsku odrednicu, a sve uz misao vodilju da je jedini pravi put za dugoročan razvoj- zdrav, energetski efikasan i što manje ovisan grad.
Križevci imaju 60 naselja na 263,72 km2, oko 21 tisuću stanovnika, od čega polovica živi u ruralnom području, tako da su prisiljeni pronalaziti vanjske izvore financiranja. To nije uvijek lako, no obzirom na ovakvu viziju, odličan tim u Gradskoj upravi koji osmišljava, aplicira i uspješno realizira dobivene projekte, sigurni su kako ih očekuje još uspješnih projekta.
Među pet ključnih u okviru EU fondova izdvajaju Cyclo net Širenje prekogranične cikloturističke mreže kroz izgradnju kapilarnih biciklističkih staza u Križevcima i Zalakarosu, financiran iz sredstava Interrreg Hrvatska Mađarska. Ukupna vrijednost projekta je 1.593.127,95 EUR, odnosno nešto iznad 12.1 mil kuna. Udio Grada Križevaca iznosi 800.840 EUR, odnosno oko 6.080.000 kuna. Kao najvažniji rezultat ističe se novih 4.350 metara međusobno povezanih pješačko-biciklističkih staza izgrađenih u Križevcima kroz 8 ulica. Osim toga, u sklopu projekta izgrađeni su biciklistički most u Ulici Ivana Gundulića na potoku Vrtlin, nastavak ceste na Ratarni od vidikovca do Potočke ulice i sportsko igralište – skate park u Ulici Franje Tuđmana.
Tu je I energetska obnova Osnovne škole Vladimira Nazora vrijedna 10,3 milijuna kuna kojom je postavljena toplinska izolacija, prozori, LED rasvjeta i solarni paneli za grijanje tople vode, a čime će se ostvariti ušteda od 58 posto u toplinskoj energiji i ušteda od 28 posto u smanjenju emisije ugljikovodičnog dioksida. Projekt energetske obnove sufinancirao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s iznosom od 5.1 mil kuna, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije s iznosom od 2.4 mil kuna i Grad Križevci sa 2.9 milijuna kuna.
Preko 15 milijuna kuna povukli su za projekt Healing places – Jačanje kapaciteta upravljanja okolišem za održivo korištenje prirodne baštine toplica u gradovima i regijama središnje Europe čiji je cilj održivi razvoj toplica uz istovremenu zaštitu prirodnih resursa na kojima se temelje, a partneri iz sedam zemalja surađuju da bi proširili znanje i svijest o utjecaju različitih čimbenika na izvore mineralne i termalne vode i izgradnji modela upravljanja na više razina i državnih područja kako bi ojačali upravljanje nad vrijednim prirodnim izvorima kada se radi o ljekovitim vodama.
Tu je i Energetska obnova zgrade Dječjeg vrtića Križevci. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 4,8 milijuna kuna, kod čega je 2.1 milijuna kuna sufinancirano iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i 981 tisuća kuna iz Fonda za sufinanciranje EU projekata, dok je preostali iznos financiran iz Proračuna Grada Križevaca. Tijekom energetske obnove obnovljena je kompletna vanjska ovojnica zgrade koja uključuje obnovu fasade, izvedbu sustava toplinske izolacije stropova i zidova prema tavanu, sustav toplinske izolacije i kompletna obnova ravnog krova, zamijenjena je energetski neučinkovita vanjska stolarija novom ALU i PVC stolarijom, zamijenjen je postojeći sustav grijanja i ugrađeni su termostatski radijatorski ventili, i modernizirana je energetski neučinkovita rasvjeta.
Rekonstrukcijom Društvenog doma u Carevdaru renovirat će se društveni i vatrogasni dom što podrazumijeva obnovu fasade i krova zgrade skladištam ali i ureda DVD-a Carevdar, obnovu i opremu zajedničke dvorane društvenog doma, prostora dječje igraonice, kuhinje i sanitarnog čvora. Dodavanjem dodatnih sadržaja sam objekt će postati središnje mjesto društvenog života Carevdara i naselja koja gravitiraju Carevdaru, drugom najvećem naselju na području Križevaca. Multifunkcionalni sadržaji s prostorom za organizaciju većih skupova omogućit će održavanje stručnih, društveno-kulturnih i edukativnih događaja. U skladu sa statusom Grad Križevci – prijatelj djece uredit će se prostor za djecu s obzirom da na istočnom dijelu Križevaca ne djeluje niti jedna predškolska ustanova. Osim toga, projekt u kojemu će se zaposliti tri osobe pridonosi i stvaranju novih radnih mjesta. Ukupna vrijednost projekta, čije je trajanje 18 mjeseci, „teži“ 7.458.095,11 kuna. Pri tome Grad Križevci financira 1.459.760,39 kuna, a ostalo su sredstva iz Programa ruralnog razvoja.
Rijeka: EU sredstvima energetski obnovili 21 javnu zgradu, revitaliziraju industrijsku baštinu I osigurali pomoćnike u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju
U Rijeci su naročito ponosni na integrirani razvojni EU projekt “Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine”, koji za cilj ima stvaranje integralne kulturno-turističke destinacije s uključenim novim kulturnim i turističkim sadržajima. Gradu je odobreno 69 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a program uključuje kreiranje nove kulturno turističke rute te znanstveno-edukativne i promotivne aktivnosti. Projektni partneri su Sveučilište u Rijeci i TZ grada Rijeke, u suradnji s Muzejem grada Rijeke, a integrirani program bavi se obnovom i stavljanjem u funkciju dva reprezentativna zaštićena spomenika kulture- motornog broda Galeb i Palače Šećerane u sklopu nekadašnjeg industrihjskog bloka Rikard Benčić, koji će zajedno činiti Muzej grada Rijeke, pri čemu ukupno prihvatljivi troškovi iznose 81 milijun kuna.
Osim prethodno spomenutog projekta, prostor bivše tvornice R.Benčić prenamijenit će se kroz projekt “Revitalizacija kompleksa Benčić- Cigleni i T.objekt”, a obuhvatit će rekonstrukciju i opremanje Ciglene zgrade i T-objekta, čime će se na tom prostoru u konačnici obnoviti i ponovno staviti u funkciju 4 objekta. Nakon realizacije projekta oni će imati javnu, kulturnu i obrazovnu namjenu, ali i biti dom već postojećim kulturnim ustanovama. Rekonstrukcija Ciglene zgrade u Dječju kuću i T-objekta u Gradsku knjižnicu provodi se također u sklopu projekta ukupne vrijednosti 122.7 mil kn, uz 68.2 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava.
Projektom Rinkluzija, Grad Rijeka doprinosi socijalnoj uključenosti i inegraciji učenika s teškoćama u redovitim školama i posebnim odgojno-obrazovnim institucijama, kojima je osnivač, putem osiguranja podrške pomoćnika u nastavi. U školskoj 2020./21. Grad je financirao 57 pomoćnika koji rade sa 60 učenika. Ukupna je vrijednost projekta – 9.8 mil kn, financiranje ESF-a 8.3 milijuna kuna.
Grad Rijeke ja od 2016. do 2020. , uz pomoć europskih sredstava, energetski obnovio 21 objekt javne namjene, i to 11 osnovnih škola, 9 dječjih vrtića i 1 muzej, iz europskih fondova financirana je i izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu 15 objekata. Ukupna investicija je iznosila 92.5 milijuna kuna. Bespovratna sredstva Eu fonda za regionalni razvoj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, i fonda Ministarstva regionalnog razvoja bila su 45.8 mil kn, a sredstva Grada- 46.7 milijuna kuna.
Projekt Rekonstrukcija i prenamjena Hale 14, nekadašnje tvornice Torpedo, u Tehnološko-edukacijski poduzetnički inkubator Proizvodni park Torpedo, za svrhu je imao proširenje sustava postojećih poduzetničkih iknkubatora u Rijeci i povećanje njihove kvalitete, i usluga, koje nude kroz uspostavu parka, napredne poduzetničje potporne infrastrukture za povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika Primorsko-goranske županije i šire, povećanje broja novoosnovanih tvrtki i stope njihova preživljavanja. Inkubator će biti opremljen suvremenom opremom, temeljenom na aditivnim tehnologijama, što če malim i srednjim poduzetnicima, ponajprije onima proizvodne orjentacije, očakšati pristup visokokvalitetnim uslugama i specifičnim zanjima i vještinama, kroz uspostavu novih programa edukacija. Također, koristit će se postupci i strojevi, za izradu prototipova i funkcionalnih proizvoda od metala, pijeska i polimera, činme će se do kraja utjecati na jačanje konkurentnosti i razvoj inovacija, na hrvatskom tržištu unutar proizvodnog sektora. U tijeku je nabava specijalizirane tehničke opreme i strojeva, uključujući 3D printere za printanje iz polimera, pijeska i metala. Ukupna vrijednost projekta iznosi 22.7 mil kn, a bespovratna EU sredstva – 19.3 milijuna kuna.
Virovitica: Radi se na preko stotinu EU projekata
Da korištenje sredstava iz EU fondova za grad Viroviticu predstavlja višestruku korist, smatra gradonačelnik Ivica Kirin, navodeći pritom kao najbolji primjer energetsku obnovu zgrada javnog sektora.
-Energetske obnove zgrada ne moramo plaćati sami iz gradskog proračuna, a uštedom potrošnje energenata smanjujemo vlastita izdvajanja za rad tih objekata. Ujedno, poboljšava se i standard prostora za rad lokalne zajednice, udruga i građana, a novim izgledom i uređivanjem fasada pridonosimo vizualnom identitetu uređenja grada i prigradskih naselja – ističe I. Kirin.
Osvrnuvši se na posljednjih nekoliko godina istaknuo je kako je Grad Virovitica u prethodnom razdoblju iz europskih fondova povukao više od 35 milijuna kuna. Novac je utrošen za obnovu Osnovne škole Ivane Brlić Mažuranić, zgrade Dječjeg vrtića Cvrčak 2, 3 i 4, područne škole Milanovac, mjesnih domova u Koriji, Golom Brdu, Podgorju i Rezovcu, Centar kulture i Streljane, a Grad danas radi na pripremi i realizaciji više od stotinu projekata zahvaljujući onom najvažnijem resursu kakav je npr. dugogodišnji stvoreni kadrovski potencijal Razvojne agencije VTA za prijavu i pisanje projekata.
Poput obnove Dvorca Pejačević iz Integriranog razvojnog programa Virovitice „5 do 12 za Dvorac“ vrijednim oko 82 milijuna kuna. Riječ je o viziji na kojoj se radilo punih 14 godina, najvećem projektu Grada u povijesti, koji je trajao 36 mjeseci u okviru kojeg je revitaliziran i uređen Gradski park, kao i šetnica ispred Gimnazije Petra Preradovića. U sklopu projekta obnovljen je Dvorac Pejačević, Gradskom parku vraćen je perivojni izgled, posađena su nova stabla, grmlje i ukrasno raslinje, uređene su šetnice u parku, kao i šetnica pored Gimnazije Petra Preradovića koju krasi nova, moderna fontana, postavljeni su dizajnerski drveni mostovi od kojih svaki ima svoju priču vezanu uz Grad. Okosnica tog projekta bila je obnova Dvorca s bogatom povijesti i iskorištavanje njegovog potencijala za stvaranje muzeja Drveno doba koji će Viroviticu svrstati u red gradova s iznimnim turističkim, ali i kulturnim potencijalom. Otvorenje muzeja Drveno doba u novoobnovljenom Dvorcu, kao i suvenirnice, male multimedijske dvorane, prostora za edukaciju, restorana te kafića čiji će interijer također biti u skladu s krovnom temom – drvom, razlozi su da projekt s punim pravom nazivaju i – virovitički Oscar. Nositelj projekta je Grad Virovitica, a sufinancirala ga je Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014. – 2020.
Nakon 50 godina krenulo se u 2020. u kapitalni projekt uređenja Virovitičkih ribnjaka. Prvu fazu vrijednu 15 mi kn predstavlja gradnja akumulacije 10., 11. i 12. ribnjaka, rekonstrukcija akumulacije Razbojište s gradnjom nove građevine temeljnog ispusta u lijevom boku brane i revitalizacija svih jezera.
U energetsku obnovu Centra kulture uložilo se oko 7 milijuna kuna. Radovi su između ostalog, obuhvatili izvedbu toplinskog izolacijskog sustava za fasadu, završni sloj pročelja, zamjenu postojeće stolarije novom PVC stolarijom i zamjenu postojećih grijaćih tijela. Projekt je odobren u sklopu Javnog poziva Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja za „Energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora“, a iznos EU sufinanciranja je 3.2 mil kuna.
Energetskom obnovom Osnovne škole Ivane Brlić Mažuranić koja je stajala oko 7 milijuna kuna, uz sufinanciranje Europske unije 60,29 posto, odnosno 3.9 milijun kuna, učenici i djelatnici dobili su ugodniji boravak. Tu je i obnova Malog parka u Bee park (pod nazivom) Cross-border touristic routes of honey&bees – Bee2Be, vrijednosti oko 2 milijuna kuna. U 2017. iz EU fondova Grad Virovitica povukao je 3.7 mil kn, dok je u 2019. povukao 33.6 milijuna kuna.
U planu je Izgradnja dionice Špišić Bukovica-Virovitica brze ceste Vrbovec-Bjelovar-Virovitica-Terezino polje u sklopu jednog od najvažnijih projekata kojim bi se u konačnici izgradila brza cesta Virovitica-Zagreb. Također slijedi izgradnja i opremanje reciklažnog centra (postrojenje za sortiranje, postrojenje za kompostiranje, energetska obrada otpada, reciklažno dvorište, reciklažno dvorište za građevinski otpad), a kao projekt od najvećeg turističkog značaja za grad Viroviticu izdvojio bih Uređenje gornjeg i donjeg toka rijeke Ođenice zajedno s uređenjem Virovitičkih jezera. U tijeku je već energetska obnova Centra kulture, izgradnja ceste i druge komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Antunovac, energetska obnova Streljane, modernizacija nerazvrstanih cesta u gradu Virovitici. Završit će se i sve energetske obnove mjesnih domova te izgradnja dječjeg vrtića u prigradskom naselju Sveti Đurađ.
Zadar: Provode preko 250 milijuna kuna vrijedne projekte
Efikasnim i uspješnim korištenjem EU fondova Grad Zadar treću se godinu zaredom plasirao u samo finale izbora za ‘Šampiona EU fondova’, u kojemu ove godine brani naslov. Trenutno provode EU projekte vrijednosti veće od 250 milijuna kuna, od kojih i nekolicinu kapitalnih strateških projekata usmjerenih na održivi urbani razvoj, zaštitu i očuvanje okoliša s naglaskom na održivo upravljanje vodnim resursima, revitalizaciju kulturne baštine i razvoj poslovne infrastrukture, razvoj i implementaciju pametnih prometnih rješenja upotrebom novih tehnologija.
Među projektima gradonačelnik Branko Dukić i njegov tim s Narodnog trga ističu -Implementaciju pametnih prometnih rješenja upotrebom novih tehnologija te IKT Zadar Urban Mobility 4.0 (ZUM 4.0). Ukupna vrijednost projekta iznosi 14.8 milijuna HRK. Predstavlja prekretnicu u uspostavi sustava pametnog upravljanja prometom i uključuje implementaciju sustava elektroničke naplate u javnom prijevozu, sustava pametnog parkiranja, kao i sustava informiranja u prometu i javnom prijevozu putem mobilne aplikacije u realnom vremenu i centralnog informacijskog sustava.
Razvoj i implementacija inteligentnog prometnog sustava i rekonstrukcija prometnice sa prioritizacijom vozila javnog prijevoza i biciklističkom stazom u gradu, drugi je značajan projekt, vrijedan 35 mil HRK. Uvođenjem ITS-a u urbanoj sredini Grada Zadra fokus je na uspostavi adaptivnog reguliranja prometom s ciljem osiguranja najbolje moguće mobilnosti u stvarnom vremenu. Rekonstrukcijom prometnica na glavnim cestovnim pravcima grada u prvi će se plan staviti nužna prioritizacija vozila javnog gradskog prijevoza i izgraditi biciklistička staza, a sve s ciljem povećanja učinkovitosti prometnog sustava urbanog područja Zadar. Novi pametni sustav prometa omogućit će efikasnije upravljanje prometom, bolju informiranost vozača, optimizaciju prometnih tokova te integraciju s postojećim sustavima prometovanja.
NETWAP – NETwork of small “in situ” WAste Prevention and management intiatives, ukupne vrijednosti 11.1 mil HRK, još je jedan kapitalan projekt kojim se može pohvaliti lanjski šampion među velikim gradovima u privlačenju EU sredstava. Osim ulaganja u objekte, Grad poseban značaj pridaje uvođenju održivih rješenja za korištenje i upravljanje morskim dobrom kao jednim od najvrjednijih njegovih resursa. Projekt NETWAP usmjeren je na podizanje svijesti o potrebi zaštite i očuvanja morskog okoliša te suočavanje s potencijalnim štetama pomorskog okoliša na odabranim lokacijama. Razvijeni i izrađeni model gospodarenja otpadom testirat će se i provesti kroz pilot aktivnost na otoku Istu gdje će se postaviti mini mobilna kompostana za biorazgradivi otpad, koja služi za različite ekološke namjene u poljoprivredi. U sklopu projekta postavljen je i SeaBIN – specijalizirani uređaj koji filtrira morsku vodu skupljajući plastiku, mikroplastiku, deterdžente, ulja i ostale materijale s površine, sprječavajući ih da otplutaju na otvoreno more i naštete morskoj flori i fauni.
Ukupne vrijednosti projekta- 39.9 mil HRK, Brownfield lokalitet u samom središtu Zadra, kao bivši vojni kompleks u ulici Stjepana Radića, rekonstruira se i ponovno stavlja u funkciju kako bi se postojeći, trenutno neiskorišteni, derutni i zapušteni objekt obnovom revitalizirao u Centar za mlade i služio zajednici. Primjer je to uspješne suradnje Grada kao jedinice lokalne samouprave s predstavnicima nezavisne kulturne scene i civilnog sektora.
Grad Zadar još od 2014., uz pomoć sredstava Europskih fondova, intenzivno ulaže u zaštićenu nepokretnu kulturnu baštinu čime se revitaliziraju i obnavljaju dobra od iznimnog kulturno-povijesnog značaja za Grad Zadar, Republiku Hrvatsku i svjetsku kulturnu baštinu. Projektom ZADAR BAŠTINI kreira se novi integrirani kulturno-turistički proizvod destinacije kroz ulaganje veće od 66 milijuna kn usmjerenim na obnovu Providurove palače i UNESCO-om zaštićenih Bedema zadarskih pobuna. Upisom Bedema na popis svjetske kulturne baštine, prepoznata je iznimna vrijednost i značaj kulturno-povijesne baštine grada, a koji je ovo nepokretno kulturno dobro učinio nezaobilaznom točkom na popisu znamenitosti cjelokupne regije, ističu iz Zadra.
Zagreb: Nakon Rotora, kreće se u nabavku novih buseva I modernizaciju pothodnika te energetsku obnovu 25 škola I vrtića
Rekonstrukcija ‘Rotora’ na južnom prilazu grada za koju je Zagreb osigurao 272,8 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, jedan je od četiri velika projekta priložena uz kandidaturu glavnog grada za pobjedu u ovoj kategoriji izbora najboljih gradova. Tu je i investicija uz pomoć fondova EU nabavke 29 gradskih autobusa s ekološki standardom vrijedna 55,8 milijuna kuna koju će Unija sufinancirati s maksimalnih 85 posto. Tu je I projekt nove žičare, a za modernizaciju pječaških pothodnika vrijedan preko 56 milijuna kuna osigurali su čak 47,7 milijuna EU sredstava.
– U tijeku je izrada projektno-tehničke dokumentacije za provedbu energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije u 25 zgrada javnog sektora poput škola, vrtića i domova zdravlja, ukupne investicije 229 milijuna kuna od čega je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj sufinancirano 103,4 milijuna kuna – ističu u zagrebačkoj gradskoj upravi. Iz EU fondova Zagreb će za projekte priložene uz kandidaturu u ovoj konkurenciji povući ukupno 480 milijuna kuna. (Pero Livajić, Vedran Marjanović/Jutarnji list)
