Pobjednici ovogodišnjeg izbora za Najbolji grad kojeg organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom i agencijom Ipsos bit će proglašeni krajem listopada.
Grad Krk je godine, treći put za redom, ušao u trostruko finale našeg velikog izbora za Najbolji grad, a uz gospodarstvo i demografiju i obrazovanje, i ove se godine bori za pobjedu u kategoriji svih kategorija i titulu najboljeg grada za život. Uz njega, već se treći put zaredom u finalu nalaze Novalja i Novigrad dok su do same završnice unutar ove kategorije po drugi put stigli Hvar i Mali Lošinj.
Iako je kvaliteta života suštinski vrlo subjektivna kategorija te ovisi o vrijednostima, iskustvu i percepciji pojedinca, što je u istraživanju uzeto u obzir kao mišljenje građana izraženo putem ankete, postoje i vrlo objektivni, mjerljivi ekonomski i socijalni indikatori koji nam govore o kvaliteti života i zadovoljenosti raznih potreba građana unutar neke sredine. U ovom izboru, analize se provode na temelju 26 kriterija, a neki od njih su izdvajanja za obrazovanje, okoliš i kulturu, prosječna zaposlenost, stopa siromaštva i indeks općeg kretanja stanovništva.
Hvar: U vrhu po izdvajanju za kulturu, samo u Arsenal uložili 35 milijuna kuna, izgradili vrtić
Hvar je svoje mjesto među pet najboljih izborio visokih izvornim prihodima po stanovniku (7.318 kuna), brojem obrtnika (100 na 1000 stanovnika), obrazovanošću stanovništva (svaka 6,8 osoba visoko je obrazovana) te pozamašnim izdvajanjem za kulturu (23,17 % proračuna). Uz to, ovaj grad nema prirez i nije zadužen.
U godini koja je na globalnoj razini drastično promijenila uvjete i stil života te poremetila mnoge osobne i profesionalne planove, uvelike je i ugrozila egzistenciju brojnih ljudi. Takvim okolnostima Grad Hvar nastojao je doskočiti brzim mjerama pomoći te je ublažio posljedice pandemije, zaštitivši, koliko je to bilo moguće, kvalitetu života svojih stanovnika. Iako su u ovoj situaciji i prihodi Grada bili bitno smanjeni, budući se hvarsko gospodarstvo prvenstveno temelji na turizmu koji se našao pod izravnim udarom krize, odgovornim trošenjem proračunskih sredstava u 2020. godini ne samo da su uspjeli zadržati likvidnost već su i hrabro nastavili s brojnim ranije planiranim projektima.
Tako je prošlog tjedna svečano otvoreno rekonstruirano i dograđeno istočno krilo Dječjeg vrtića „Vanđela Božitković“ u koji je uloženo 2,8 milijuna kuna od čega je 2,2 milijuna osigurano iz Europskog fonda za ruralni razvoj, a ostatak je financiran iz gradskog proračuna. S novim rekonstruiranim i dograđenim prostorom, izgrađenim u manje od osam mjeseci, vrtić prima ukupno 165 predškolaca, a odgojno-obrazovni proces organiziran je bez dijeljenja soba i dnevnih boravaka. Time je ostvaren pedagoški i epidemiološki standard, a samim uređenjem potvrđen je status jednog od najljepših vrtića u Hrvatskoj.
Grad Hvar po izdvajanjima za kulturu godinama je u vrhu hrvatskih gradova, a projekti obnove kulturne baštine i dalje su kapitalni projekti namijenjeni podizanju kvalitete života u otočkoj zajednici. Tako je za obnovu zgrade Arsenala s kazalištem (u koju je posljednjih 20 godina uloženo gotovo 35 milijuna kuna, najvećim dijelom iz gradskih sredstava) samo u posljednje dvije godine osigurano gotovo 10 milijuna kuna, od čega milijun iz sredstava Ministarstva kulture te 5,5 milijuna iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije. Projekt obnove Arsenala s najstarijim komunalnim kazalištem Europe prepoznat je i na međunarodnoj razini pa je nakon prošlogodišnje nagrade „Vicko Andrić“ Ministarstva kulture, ovoga svibnja stigla i najprestižnija europska nagrada za baštinu u kategoriji konzervacije koju dodjeljuje Europska komisija i udruženje Europa Nostra.
Planirano skorašnje otvaranje obnovljenih i restauriranih prepoznatljivih vizura grada – gradske vijećnice Lođe i Kule – sat, za što je iz proračuna grada izdvojeno oko 2 milijuna kuna, značit će novu vrijednost kulturnoj i turističkoj ponudi grada. Tome se može pridodati i plan izgradnje nove gradske knjižnice, za koji je već odlukom Gradskog vijeća potvrđena nova lokacija te su započeti istražni radovi i izabrano idejno rješenje. Bude li sve po planu, do 2023. godine nova moderna i funkcionalna knjižnica trebala bi otvoriti svoja vrata građanima.
Povlačenje sredstava iz fondova pomoći nastavljeno je prijavom obnove svlačionica na gradskom rukometnom igralištu „Tenis“ na natječaju Lokalne akcijske grupe Škoji, za što su odobrena sredstva u visini od 518 tisuća kuna, a osim sportske infrastrukture na natječaje LAG-a i FLaga Škoji prijavljen je posjetiteljski centar „Rotonda“ i geostaza „Hvarski tsunamai 66“ čijom realizacijom bi se dodatno obogatila hvarska turistička ponuda.
Usprkos svim općepoznatim ograničenjima nastalim ove godine, sustavno se radilo na komunalnoj infrastrukturi pa je grad i u vrijeme lockdowna bio veliko gradilište. Postavljana je vodovodna i elektroenergetska infrastruktura, fekalna i oborinska odvodnja, izgrađivani su i uređivani nogostupi, ugibališta, stubišta i šetnice, popločan je i uređen novi dio Rive, sanirana obala na nekoliko lokacija, a u uvali Vinogradišće na Paklinskim otocima postavljena je rampa i izgrađen novi zid s ogradom.
Jedan od kapitalnih projekata komunalne infrastrukture „Ograde-more“ uspješno je priveden kraju, njime se rješavaju problemi velikih bujica koje nastaju čak i pri manjim padalinama, a čemu je uzrok prekomjerna izgradnja na povišenim dijelovima grada tijekom posljednjih 30 godina.
Projekt „Ograde-more“, u koji je uloženo više od tri milijuna kuna, usmjerava višak vode u podzemne instalacije te se oborine nakon pročišćavanja u separatoru ispuštaju u more. Inače, Grad Hvar može se pohvaliti činjenicom da je po 99-postotnoj priključenosti na fekalnu odvodnju vjerojatno broj jedan u Hrvatskoj.
S vedrijim pogledom u budućnost, Grad Hvar uspješno je krenuo u realizaciju projekta društveno poticane stanogradnje. Nakon provedene ankete za izgradnju POS-ovih stanova, Gradsko vijeće donijelo je potrebne odluke, projekt je ušao u program APN-a te se tijekom listopada raspisuje natječaj kojim bi se još više podigla kvaliteta života naročito mladih, potrebitih obitelji, a što je jedan od preduvjeta ostanka odnosno povratka mladih na otok.
Krk: Izgradili POS-ove stanove za 30-ak obitelji, odrekli se komunalnih davanja, niska stopa zaposlenosti, u vrhu po izdvajanju za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade ali i efikasnosti gradske uprave
Krk slobodno možemo nazvati veteranom ovih izbora; već treću godinu zaredom finalist je u sve tri glavne kategorije, a jedini je grad koji je iste godine odnio pobjedu u dvije kategorije, konkretno za gospodarstvo i kvalitetu života. Aduti Krka su efikasnost gradske uprave odnosno prosjek ukupnih prihoda grada po zaposlenome (3.460.641 kuna), niska stopa siromaštva (10,5%) i prosječna zaposlenost per capita (37 zaposlenih na 100 stanovnika). Među top pet gradova je i po broju obrtnika (65 na 1000 stanovnika) kao i po izdvajanjima iz proračuna za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade (28,06 % proračuna) te indeksu općeg kretanja stanovništva (112,66 %).
Grad Krk kroz komunalnu infrastrukturu, stanovanje, sigurnost, zdravstveni standard, stupanj zagađenja, razne društvene sadržaje, sustav obrazovanja i socijalne sigurnosti nastoji poticati razvoj i poboljšanje svih faktora koji imaju utjecaj na kvalitetu života svojih stanovnika.
Trenutno je u postupku provođenja projekta izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije, teškog 79,5 milijuna kuna, od čega je 75 % osigurano bespovratnim sredstvima iz fondova Europske Unije. Cilj je projekta da se svim kućanstvima i gospodarskim subjektima na području Grada osigura dostupnost brzog interneta putem svjetlovodne mreže kojom će jedinica lokalne samouprave upravljati na nekomercijalnoj osnovi. Kapaciteti svjetlovodne mreže davat će se u najam svim operaterima na tržištu koji će pružati maloprodajne usluge krajnjim korisnicima.
Grad Krk 2019. godine dovršio je izgradnju POS-ovih stanova koju je prethodno odlučio realizirati posredstvom Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama. Grad je u navedenu svrhu darovao zemljište za izvođenje radova te se odrekao svojih prihoda s osnova uobičajenih komunalnih davanja. Realizacijom projekta, tridesetak obitelji s područja Grada Krka dobilo je priliku useliti u nove stanove.
Grad kontinuirano ulaže sredstva i u gradnju novih prometnica te prateće komunalne infrastrukture što je preduvjet za stvaranje sadržaja koji doprinose povećanju kvalitete života. Dovršen je projekt „Gradnja nerazvrstane ceste na području Mali Kartec u gradu Krku“ koji je odobren za financiranje iz EU fondova.
U kategoriji očuvanja okoliša, čemu se u ovom Gradu posvećuje velika pažnja, spomenimo projekt izgradnje građevina i uređaja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda otoka Krka. Projekt provodi tvrtka Ponikve voda d.o.o. uz financijsku pomoć iz fondova EU te otočkih jedinica lokalne samouprave, a završetak se očekuje u proljeće 2021. godine. Mimo toga, sustavno se ulaže u unapređenje sustava učinkovitog gospodarenja otpadom, a realizacija i kvalitetno funkcioniranje zasnovano je na uključenosti i velikoj suradnji svih otočkih jedinica lokalne samouprave, tvrtke Ponikve eko otok Krk d.o.o., gospodarski subjekata te građana.
Nadalje, na otoku Krku pa tako i u samom Gradu provodi se projekt „Eko otok Krk“, koji je prvi cjeloviti model zbrinjavanja svih vrsta otpada u Hrvatskoj. U kolovozu 2018. godine potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt financiran iz Kohezijskog fonda „Informiraj, educiraj, recikliraj“ koji je upravo u provedbi, a provodi se u suradnji s ostalim jedinicama lokalne samouprave te komunalnom tvrtkom Ponikve eko otok Krk d.o.o. Cilj projekta je izgradnja svijesti stanovništva i posjetitelja otoka Krka o važnosti odgovornog postupanja s komunalnim otpadom, s posebnim naglaskom na sprečavanje nastanka otpada, pravilno odvajanje otpada, kućno kompostiranje i ponovnu uporabu predmeta kako bi se posljedično smanjile količine otpada koji se odlaže na odlagališta.
Grad provodi i projekte koji se tiču elektromobilnosti te je u prethodnim godinama izvršena investicija u elektro punionice za brzo punjenje električnih vozila u gradu Krku, Grad koristi električna vozila i u službene svrhe (jedan automobil i dva motocikla). Također, u proljeće 2020. godine u funkciju je stavljena punionica za električne bicikle, što je sufinanciralo Ministarstvo turizma dok je sam Grad nabavio električne bicikle uz financijsku asistenciju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Grad Krk ulaže značajna sredstva u razvoj zajednice kroz sportske djelatnosti, rekreaciju i poticanje građana na korištenje tijela. Tako je 2017. godine izgrađen Centar aktivnosti Krk, specifični fitness-objekt otvorenog karaktera koji se nalazi na atraktivnoj lokaciji hotelskih naselja uz samo more. Do danas je navedeni objekt postao svojevrsni klub građana, ljubitelja rekreacije te ima stalan broj posjetitelja i zaljubljenika u zdrav životni stil. U okviru te zajednice organiziraju se kampovi, seminari iz različitih polja sportske rekreacije, a s naglaskom na zdrav život i razvoj. U 2019. godini u Centru su organizirani brojni fitness kampovi, freediving škole te baza za ronjenje na dah kao i prvenstvo Hrvatske u ronjenju na dah. Uz to, Centar nudi i programe klasične sportske rekreacije kao što su joga, pilates, crossfit, fitnes, aerobik, zumba i druge. U planu je proširiti postojeći objekt poligonom „ninja warriors“ te vojničkim poligonom i adrenalinskim parkom za djecu, urediti kompletnu šumu koja je dio parka i nadodati objekte koji dobro nadopunjuju navedeni sadržaj poput fizioterapije i masaže, a namjera i nabaviti squadove, kajake i dr.. Također, planira se izgradnja Xtreme parka Krk, mješavine Skejt/Role i Bike parka te alpinističkog parka, što je sličan koncept kao i Centar aktivnosti Krk gdje bi se ujedinilo više grana istih adrenalinskih sportova, uz prateće objekte. Nakon toga Grad Krk bio bi prepoznatljiv po konceptualno najoriginalnijim parkovima u Hrvatskoj.
U svrhu digitalizacije poslovanja same gradske uprave te olakšavanja života građanima, prošle godine izrađena je strategija kojoj je cilj maksimizirati korištenje predstojeće omotnice EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Grad Krk u potpunosti je svoje područje pokrio LED rasvjetom, a projekt Modernizacije javne rasvjete, sufinanciran je sredstvima HBOR-a te dovršen prošle godine. U EBRD-u je proglašen Projektom godine, a u HBOR-u istaknut kao najbolje proveden projekt modernizacije na području Republike Hrvatske. Njegovom realizacijom ostvarena je značajna ušteda energije i sredstava što se najbolje vidi na samim računima. Po pitanju energetske obnove, Gradu Krku su osigurana sredstva za obnovu zgrade budućeg Muzeja grada Krka potom za obnovu zgrade Vecle d.o.o. odnosno gradske komunalne tvrtke te za obnovu fasade na zgradi policijske postaje. Grad Krk dobio je i značajnih 2,5 milijuna kuna za obnovu društvenog doma u mjestu Bajčići koje spada pod njegovo područje.
Kvaliteti života građana svakako doprinosi i dostupnost raznih javnih usluga pa se tako u Gradu Krku nalaze i razna administrativna tijela kao i obrazovne ustanove; na području Grada djeluju dva dječja vrtića, dvije osnovne škole te srednja škola čiju je izgradnju sufinancirao Grad Krk te i dalje sudjeluje s financiranjem predškolskih i školskih programa. Budući da se javlja potreba za dodatnim kapacitetima u dječjim vrtićima, ove godine prostor starog dječjeg vrtića prenamijenjen je u novoopremljeni prostor koji će primiti dodatne dvije vrtićke skupine kako bi broj neupisane djece bio na nuli.
U sklopu demografskih mjera, izdvajaju se i sredstva iz Proračuna za novorođenačke naknade, subvencionira se boravak u dječjim vrtićima za svu djecu s područja Grada, sufinancira se nabavka školskih udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola te se dodjeljuju stipendije darovitim učenicima i studentima, nagrađuje se sportaše, darovite učenike s državnih natjecanja, učenike generacija, mentore, itd.., a tu je i razrađeni program socijalne pomoći.
Osim navedenog, vodi se dosljedna briga o zdravlju građana te Dom zdravlja Krk osim usluga liječnika opće prakse i pedijatra, zahvaljujući financijskoj pomoći svih otočkih jedinica lokalne samouprave, pruža zdravstvene usluge u domeni raznih specijalističkih pregleda kako lokalno stanovništvo ne bi moralo putovati u Rijeku na preglede.
Stanovnicima ovog grada dostupni su razni sadržaji kulturnog i zabavnog sadržaja poput Interpretacijskog centra pomorske baštine otoka Krka koji je otvoren u lipnju 2018. godine, Kina Krk, opremljenog suvremenom tehnologijom te iznimno dobro posjećenog, a na području Grada aktivno je i više od stotinu udruga koje doprinose obogaćivanju društvenog života za čije djelovanje Grad Krk izdvaja dobar dio proračunskih sredstava.
Mali Lošinj: Za predškolski odgoj osiguravaju nadstandard, u vrhu po dohotku i prihodima po stanovniku, ali i broju visokoobrazovanih
Budući je ostvario znakovite rezultate prema prosječnom dohotku (35.107 kuna) i prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (6.600 kuna), a uz to nije zadužen te se može pohvaliti brojem visoko obrazovanih stanovnika (svaka 7,2 osoba je visoko obrazovana), brojem odgojitelja u vrtićima (4,3 djece po odgojitelju) te iznosom porodiljne naknade (5.754 kune po novorođenčetu), nije iznenađenje da se Grad Mali Lošinj uvrstio među pet najboljih i ove godine.
Kada se govori o dugogodišnjim ulaganjima u odgoj i obrazovanje, o 300-tinjak predškolaca koliko ih vrtić pohađa u ovom trenutku, uz 70-ak djelatnika, pomoćnog osoblja i odgajatelja, brine čak šest stručnih suradnika, odnosno, dvije psihologinje, dvije radne terapeutkinje, logopedinja i pedagoginja. K tome, Grad financira još jednog logopeda koji osim školske i vrtićke djece radi i s odraslim osobama. Sva djeca koja udovoljavaju uvjetima upisana su u gradske vrtiće.
U sklopu demografskih mjera, Grad financira cjelodnevni boravak za prva četiri razreda osnovne škole. I ove godine, za sve učenike osnovne škole osigurani su besplatni radni materijali te sufinanciranje nabavke udžbenika za učenike srednje škole ukoliko žive u težim socijalnim uvjetima. U Malom Lošinju uveli su i stipendije za učenike srednje škole koji se školuju izvan Grada, a već godinama, mjesečnim iznosom od 850 kuna, stipendiraju i 60-ak redovnih studenata te jednog studenta iz Grada Vukovara.
Što se tiče zdravstva i socijalnih mjera, uskoro se u javno savjetovanje upućuje odluka kojom se revidira visina socijalnog cenzusa, a čime će se obuhvatiti veći broj socijalno ugroženih građana i obitelji. Odlukom su, naime, planirana izdašnija financijska sredstva za božićnice umirovljenicima s najnižim primanjima. U dogovoru s Udrugom umirovljenika, kreće uređenje prostorija same Udruge te su u tijeku pripreme za uređenje prostora za dnevni boravak umirovljenika u suradnji s Crvenim križom i ostalim nadležnim institucijama.
„U tijeku su i izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Malog Lošinja kojima će se predvidjeti lokacija novog Doma zdravlja s obzirom da je postojeći u poprilično dotrajalom stanju za što smo dobili načelnu podršku Primorsko goranske županije kao osnivača“ – kažu u gradskoj upravi.
Kako bi se što više izašlo u susret mladim obiteljima te ih stimuliralo na ostanak u Malom Lošinju, izrađena je Odluka o upravljanju nekretninama na gradskom području, a kojom bi se olakšalo stjecanje prve nekretnine te će i ona uskoro u javno savjetovanje. U proteklih nekoliko godina na području Lošinja izgrađeno je više od 150 stanova, a uz dovršetak izgradnje na Kalvariji, u planu je jedan veći projekt stanogradnje kojim će se nastaviti s pokrivanjem potreba lokalnog stanovništva, ali i deficitarnog kadra.
Bez obzira na zahtjevne okolnosti koje su ove godine zahvatile čitav svijet pa tako i Mali Lošinj, nastavljeno je s najvažnijim projektima poput uređenja plaže Kadin, ulice Studenac što je obuhvaćalo čitavu komunalnu infrastrukturu te izgradnjom dvije višestambene zgrade na Kalvariji što ukupno iznosi 15-ak milijuna kuna.
Nakon dovođenja vode i komunalne infrastrukture na manje otoke Ilovik, Susak i Unije, uz pomoć Vlade Republike Hrvatske te još nekih državnih institucija, počeli su se realizirati projekti dogradnje i rekonstrukcije pristana. Prvo će se radovi izvoditi na Malim Srakanama, zatim na Susku, a trenutno se vrši sanacija i produženje lukobrana u luci Unije te u Rovensko. Ovih dana započinju i radovi na dogradnji luke Mrtvaška, čime će se stvoriti preduvjeti za povezivanje Malog Lošinja i Dalmacije sa svim susjednim otocima, posebice Rabom i Pagom. Cilj je ovim projektima doprinos razvoju i otvaranje radnih mjesta čime se pozitivno utječe na demografiju kako Lošinja tako i okolnih naselja.
„Mi otočani posebno smo osjetljivi na povezanost, kako naših malih mjesta i otoka s Lošinjem, tako i na prometnu povezanost Lošinja s kopnom. Veliki pomaci su učinjeni, imamo puno češće linije u odnosu na prijašnje godine. Uskoro započinju radovi na obnovi državne ceste D100 na dijelu od Osora do Nerezina što se realizira kroz veliku investiciju aglomeracija Mali Lošinj i Nerezine, za koje je osigurano čak 92 % bespovratnih sredstava od cjelokupne investicije koja iznosi 486 milijuna kuna, a Mali Lošinj je realizira s nadležnim ministarstvima, Hrvatskim cestama, Županijskom upravom za ceste i Hrvatskim vodama. Isto tako, imamo veliki projekt uređenja biciklističkih staza duž čitavog otoka koji, u suradnji s partnerima, postupno planiramo realizirati u skladu s financijskim mogućnostima“ – Poručuju iz gradske uprave Malog Lošinja.
Novalja: Grade i opremaju Kulturni centar vrijedan 18 milijuna kuna, uspješni u realizaciji projekta „Zaželi“
Novalja se u top pet gradova plasirala po visini prosječnih izvornih prihoda po stanovniku (9.063 kune), broju obrtnika (88 na 1000 stanovnika), izdvajanju za okoliš od 8,8 % proračuna, iznosom stipendija i školarina (81 kuna po stanovniku) te indeksu općeg kretanja stanovništva (112,10%). Uz sve to, u Novalji nema prireza.
Novalja iznimno drži do kulturnog života svojih stanovnika pa je upravo u tijeku izgradnja i opremanje Kulturnog centra Gozdenica, a radi se o zgradi namijenjenoj održavanju kulturnih aktivnosti koja ujedno uključuje i poslovne prostorije za rad novaljskih udruga. Vrijednost ovog projekta iznosi 18 milijuna kuna.
Kako bi se poboljšao nepovoljan položaj i socijalna isključenost teško zapošljivih žena te ujedno podigla i kvaliteta života osoba starije životne dobi koje trebaju pomoć i njegu, krenulo se u realizaciju popularnog projekta „Zaželimo, možemo“ za što je osigurano 2,2 milijuna kuna.
Jedna od demografskih mjera Grada Novalje je stipendiranje studenata i sufinanciranje učenika osnovnih i srednjih škola, a što uključuje i troškove prijevoza te obrazovnog materijala za što se izdvaja 640 tisuća kuna.
Od važnijih projekata iz uprave Grada Novalje ističu dogradnju i opremanje dječjeg vrtića „Carić“,za što je osigurano 12, 5 milijuna kuna te izgradnju i opremanje vatrogasnog doma odnosno spremišta u što je Grad namijenio uložiti 8,2 milijuna kuna.
Novigrad: Nema prireza, nastavlja se projekt aglomeracije vrijedan 113,5 milijuna kuna, ekološkom rasvjetom pokriveno gotovo čitavo gradsko područje
I Novigrad se, poput Krka i Novalje, već treći put zaredom nalazi u finalu ovog izbora. U dobrom društvu našao se ponajprije zahvaljujući prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (7.743 kune), niskoj prosječnoj nezaposlenosti (1,4 nezaposlenih na 100 stanovnika) te indeksu općeg kretanja stanovništva (109,38%). Odlične rezultate ostvario je i po broju odgojitelja u vrtićima (4,1 djeteta po odgojitelju), visokom izdvajanju za unapređenje stanovanja i zajednice (36, 77 % proračuna) te izdvajanju za sport (8,8 % proračuna).
Grad Novigrad kao svoj adut naročito ističe činjenicu da nema niti je ikada uvodio prirez porezu na dohodak, što je uvelike olakšalo stvaranje povoljne poduzetničke klime.
Kako je namjera zadržati mlade obitelji i poticati pozitivne demografske trendove, Novigrad ulaže napore u mjere kojima će olakšati kupnju prve nekretnine pa je upravo u tijeku projekt subvencionirane stanogradnje u kojima će svoj dom stvoriti devet mladih novigradskih obitelji.
Učinkovito gospodarenje otpadom sve je značajnija stavka kvalitete života građana te se Gradu Novigradu investira se u novo reciklažno dvorište ukupne vrijednosti 2,28 milijuna kuna od čega 85 % iznosa podmiruju EU fondovi, a ostatak sam Grad. Unutar ovog područja spomenimo i uvođenje ekološke javne rasvjete, a što je podrazumijevalo zamjenu ranije postojeće javne rasvjete energetski učinkovitom LED tehnologijom kojom je pokriveno gotovo čitavo gradsko područje za što je utrošeno 2,23 milijuna kuna.
Nadalje, nastavlja se projekt zbrinjavanja otpadnih voda te se radi na novom sustavu fekalne odvodnje u starogradskoj jezgri Novigrada, a jednako tako i na unapređivanju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na 3. stupanj pročišćavanja. Vrijednost radova na cjelovitoj rekonstrukciji i nadogradnji postojećeg sustava aglomeracije Novigrad iznosi oko 113,5 milijuna kuna.
Na planu društveno-kulturnog života, iz novigradske uprave navode projekt rekonstrukcije zgrade bivšeg kina odnosno Doma kulture koji se prenamjenjuje u suvremeni multimedijalni centar, vrijednost radova je otprilike 14 milijuna kuna, a dovršetak se očekuje krajem ove godine. (Vedrana Humski, Vedran Marjanović/Jutarnji list)
