Ovogodišnji pobjednici izbora najboljih gradova u organizaciji Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos biti će proglašeni krajem tekućeg mjeseca.
U završnicu izbora najboljeg srednjeg grada u kategoriji obrazovanja i demografske politike u okviru izbora najboljih gradova Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos ušli su prošlogodišnji pobjednik Labin, te Crikvenica, Križevci, Poreč i Rovinj.
Crikvenica: U vrtiće I škole uložili 40 milijuna kuna, potiču poduzetnički duh već od vrtićkih dana, u vrhu po naknadama za bebe…
Grad Crikvenica plasirao se među pet najboljih srednjih gradova za obrazovanje I demografiju temeljem naših analiza po kojima je u top 10 po broju odgojitelja u vrtićima (6,0 djece po odgojitelju), po broju učitelja u školama (8,5 učenika po učitelju), u top 5 po iznosu porodiljine naknade po novorođenom djetetu (5.998 kuna po novorođenom), te je među deset gradova s najviše visokoobrazovanih stanovnika – svaka 6,2 osoba je visoko obrazovana.
U nizu mjera kojima potiču natalitet u Gradu ističu visoke naknade za bebe u iznosu od 3.000 za prvo, 7.000 za drugo I 30.000 za treće I svako iduće dijete, a koje dobivaju I roditelji posvojene djece. Tu su i pravo na besplatni vrtić za treće dijete u obitelji, te parvo na podmirenje troškova za udžbenike u iznosu od 400 kn dok traje osnovnoškolsko obrazovanje, pravo na besplatnu marendu u osnovnoj školi i na 50-postotno sufinanciranje produženoga boravka u školi, a godišnje izdvajanje za navedene mjere iznose oko 500.000 kuna.
U nizu programa koje provode u vrtićima zanimljiv je projekt „Poduzetnički dani“, kojima se potiče razvoj poduzetničkih kompetencija kod najmlađih, jer kako kažu, vrtićić polaze od spoznaje da je poduzetnost karakterna osobina koju treba poticati, razvijati i njegovati od najranije dobi. Osim toga, već dvije godine provode edukacije za poduzetnike u koje uključuju I srednjoškolce koji u sklopu projekta osmišljavaju neki proizvod I pripremaju poslovni plan. Riječ je o projektu Edukacijom do uspjeha, za što su bili u konkurenciji za Europsku nagradu za promicanje poduzetništva.
Grad Crikvenica dodjeljuje stipendije učenicima i studentima, a uz stipendije po socijalnom kriteriju I one po kriteriju izvrsnosti, tu su I stipendije za deficitarna zanimanja. Učeničke stipendije iznose 500 kuna mjesečno a studentske 800 kuna, a godišnje se za njih izdvaja 340 tisuća kuna.
Kad je u pitanju ulaganje u infrastrukturu, u tri godine uloženo je preko 40 milijuna kuna, čak 37 milijuna kuna u energetske obnove I dogradnju škola I vrtića, te oko tri milijuna kuna u gradnju I opremanje dječjih igrališta. Energetski su obnovili vrtić i OŠ Vladimira Nazora, dok je u tijeku energetska obnova Osnovne škole Zvonka Cara. Prije dvije godine izgrađena je i sportska dvorana pri OŠ Z. Cara. U tijeku su radovi na adaptaciji i dogradnji vrtića i škole u Dramlju, a priprema se projekt za novi vrtić u Gornjem Kraju.
Labin: U vrtiće uložili četiri milijuna kuna i osigurali mjesto svakom djetetu, osigurali produženi boravak I pomoćnike u nastavi, među gradovima rekorderima po stipendijama…
Grad Labin koji u izboru za najboljeg u skupini srednjih gradova, kada se radi o obrazovanju, mladima i demografskoj politici, brani naslov iz 2019. finale u 2020. izborio je ulaskom u top 10 po izdvajanjima iz proračuna za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u spomenutoj kategoriji gradova (38,51 posto proračuna), ali i top 5 po iznosu stipendija i školarina po stanovniku u kategoriji srednjih gradova (po stanovniku-87 kuna). U top 15 Labin je po broju odgojitelja u vrtićima u kategoriji srednjih gradova (6,6 djece po odgojitelju), a mjesto u top 5 Grad ima po broju visoko obrazovanih stanovnika u istoj kategoriji gradova (svaka 6,2 osoba je visoko obrazovana).
Labin je nastavio i kroz tekuću godinu s čitavim nizom mjera i projekata kako bi poboljšao život i standard mlađih dobnih skupina sugrađana unatoč svim otežavajućim okolnostima u aktualnoj pandemiji koronavirusa.
U protekle tri godine tako su u vrtiće, ističu, uložili četiri milijuna kuna pa sva djeca koja zadovoljavaju uvjete imaju svoje mjesto u vrtiću, a Grad sufinancira I smještaj djece u privatnom dječjem vrtiću sa 65 posto iznosa komercijalne cijene smještaja (godišnjih 500.000 kuna). Preko pet milijuna kuna goldišnje izdvajaju za financiranje plaća odgojiteljica u vrtiću.
U niz mjera kojima potiču natalitet I pomažu svojim mladim obiteljima ističu I naknade za bebe u visini 1.500 do 2.500 kn po djetetu, tj. za 77 mališana rođenih prošle godine ukupno isplaćenih 138.500 kuna.
Također, značajna mjesta zauzimaju i stipendiranje učenika i studenata za koje se godišnje izdvaja oko milijun kuna, sufinanciranje plaća učiteljica u 10 grupa produženog boravka u osnovnim školama (oko 1,2 milijun kuna), sufinanciranje omladinskih pogona sportskih udruga i klubova, prijevoza sportaša i organizacija sportskih manifestacija djece i mladih (godišnje oko dva milijuna kuna
Grad Labin daje i godišnju nagrada „Roberto i Daniela Giannini“ za postignuća mladih znanstvenika (novčana nagrada u visini 15.000 kn), financira rad logopeda i defektologa u odgojnim i obrazovnim ustanovama grada (130.000 kn godišnje), isto tako i nabavku školske opreme za djecu iz obitelji nepovoljnijeg socijalnog statusa (oko 160 djece, u ukupnom godišnjem iznosu – 50.000 kuna).
Financiranje pune cijene vrtića i produženog boravka te obroka u školama za djecu iz obitelji nepovoljnijeg socijalnog statusa (oko 300.000 kn godišnje) izuzetno je vrijedna i humana potpora roditeljima, baš kao i 14 pomoćnika u nastavi za djecu osnovnoškolske dobi s posebnim potrebama ili teškoćama u razvoju koje učenicima sufinancira Grad.
Uloženo je preko 300.000 kuna u obnovu igrališta u naselju Kature, nedavno su odobrena bespovratna sredstva veća od 200 tisuća kn putem LAG-a Istočna Istra za projekt rekonstrukcije i opremanja dječjeg igrališta Vinež, a radovi na zahvatu započinju uskoro, najavljuju iz Grada Labina. Proteklih se 12 mjeseci, inače, u dodatna opremanja i uređenja dječjih igrališta uložilo 270 000 kuna.
Poreč: U tri godine izgradili dvije škole I tri vrtića, svi učenici u jednoj smjeni, studentima najviše stipendije u zemlji…
Ključni aduti Grada Poreča kojima je i ove godine, treću godinu zaredom, u finalu u kategoriji demografija i obrazovanje su visoka proračunska izdvajanja za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u kategoriji srednjih gradova (40,29 posto proračuna), visoki iznos stipendija I školarina po stanovniku u kategoriji srednjih gradova (57 kuna po stanovniku), visoki standardi u predškolskom odgoju u kojem jedan odgojitelj dolazi na tek 5,1 djece, te visoki broj visokoobrazovanih stanovnika (svaka 6,5 osoba je visoko obrazovana).
Najmlađi su svakako prioritet Grada Poreča. Da je tome tako vidi se na više primjera. Danas je Poreč, uostalom, u skupini tek nekoliko gradova u cijeloj zemlji s pozitivnim demografskim trendovima. Na primjer, u samo jednu godinu broj upisane djece u vrtićima veći je za njih 50. U osnovnim školama je više od 1300 školaraca, a prije samo nekoliko godina bilo ih je 1100. U tri godine izgradili su tri vrtića, a nedavno su potpisali ugovor za gradnju još jednog novog vrtića, u naselju Žbandaj, za 64 polaznika. Radovi su u tijeku, a planirano je da djeca u novi objekt krenu u 2021. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 5,1 milijuna kuna bez PDV-a.
Nakon što su otvorene nove osnovne škole u Žbandaju i na Finidi, nekadašnja školska zgrada u Velom Maju prenamijenjena je u nove jaslice, a EU sredstvima u zgradi nekadašnjeg društvenog doma u Dračevcu uređene su jaslice i vrtić. Još ranijih godina izgrađeni su područni dječji vrtići u Varvarima i Baderni, te se ovim budućim u Žbandaju nastavlja i dobra praksa da se predškolske ustanove otvaraju u manjim mjestima, blizu domova mladih obitelji, što je vrlo dobro prihvaćeno, kako kod korisnika, tako i pedagoga. Osim toga i zgrada dječjeg vrtića „Radost 2“ prijavljena je na Javni poziv za financiranje izrade projektne dokumentacije za projekte povećanja energetske učinkovitosti javnih zgrada koja su klasificirana kao kulturna dobra, i koji je objavila IRENA (Istarska Regionalna Energetska Agencija). Tim putem je uz konzervatorsku podlogu ostvareno pravo na 100-postotno financiranje izrade projektne dokumentacije povećanja energetske učinkovitosti.
Prije dvije godine u Poreču je otvorena nova zgrada osnove škole na Finidi za šeststotinjak đaka, te uz nju nova sportska dvorana, kao i nova zgrada područne osnovne škole u Žbandaju sa školskom dvoranom. Nova škola na Finidi omogućila je da sva djeca u Poreču pohađaju nastavu u jednoj, jutarnjoj smjeni, što je znatno podiglo kvalitetu života mnogim obiteljima. U tekuću školsku godinu u porečke osnovne škole upisano je 182 prvašića, što je, treba istaći – najveći broj u proteklih pet godina. Nastavak je to trenda povećanja broja upisane djece u porečkim predškolskim i školskim ustanovama.
Grad Poreč, inače, svake godine stipendira stotinjak učenika i studenata, za što se izdvaja oko milijun kuna. Visina stipendija varira od 600 do 1.200 kuna za učenike, odnosno, od 800 do 1.600 kuna za studente, što je – pokazalo je istraživanje gradonačelnik.hr-a, rekordni iznos u zemlji. Stipendije se dodjeljuju po socijalnom programu, deficitarnim zanimanjima, kao i uspjehu i ostvarenim bodovima.
Poreč već nekoliko godina spada i među top deset gradova po ukupnom proračunskom izdvajanju za sport (9,5 posto proračuna). Grad ima ukupno šest javnih sportskih dvorana i dvije privatne, 130 polivalentnih i dječjih igrališta, atletske staze, nogometni stadion, rukometne, košarkaške i brojne teniske terene, razvijenu infrastrukturu za brojne sportaše i rekreativce uz samu obalu, teretane na otvorenom, te teretanu prilagođenu osobama s invaliditetom, ali i općem zdravlju stanovništva, što ga čini gradom koji je odavno prepoznao važnost ulaganja u sport.
U Gradu su, kažu, svjesni da pozitivni demografski pokazatelji nisu i ne mogu biti rezultat jednokratnih mjera, već je to činjenica da je Poreč ugodno i kvalitetno mjesto za život, u kojem mnogi mogu pronaći svoj posao. Poreč je po službenim pokazateljima najrazvijeniji, ali i grad s najmlađim stanovništvom u Istri. Pozitivno i stabilno gospodarsko okruženje doprinijelo je tome da Poreč godinama bilježi pozitivna demografska kretanja i stalno useljavanje u čemu je tek jedan od deset takvih gradova u RH.
Križevci: Među rekorderima po izdvajanju za obrazovanje, jedan od rijetkih gradova koji doista potiče I nagrađuje izvrsnost
Grad Križevci ove godine je ušao u dvostruko finale našeg izbora za najbolji grad, uz kategoriju EU fondova, u finalu je i – sasvim zasluženo – u kategoriji mladih i obrazovanja. U borbu za naslov ide na temelju činjenice kako se nalazi u top 5 po izdvajanjima iz proračuna za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u kategoriji srednjih gradova (56,05 posto proračuna), u top 20 po broju visoko obrazovanih stanovnika u kategoriji srednjih gradova (svaka 9,2 osoba je visoko obrazovana), u top 25 po iznosu porodiljine naknade po novorođenom u kategoriji srednjih gradova (880 kuna po novorođenom), ali i top 30 po broju učitelja u školama u kategoriji srednjih gradova (10,7 učenika na 1 učitelja).
Grad Križevci jedan su od rijetkih gradova koji I u praksi, a ne samo deklarativno, potiče I nagrađuje izvrsnost I to – novčanim nagradama.
‘Osigurano je nagrađivanje učenika osnovnih škola koji su na kraju svake školske godine ostvarili uspjeh 5,0 i učenika srednjih škola koji su na kraju svake školske godine ostvarili uspjeh od najmanje 4,8. Iz gradskog proračuna osigurano je po 500 kuna za učenike osnovnih i četverogodišnjih srednjih škola te 300 kuna za one koji su završili trogodišnje programe’, ističu križevačkoj gradskoj upravi.
Uveli su stipendije za deficitarna zanimanja u iznosu od čak 1.500 kuna mjesečno, što je jedan od najviših iznosa stipendija u zemlji, učenicima su osiguravali besplatne udžbenike dok to država nije preuzela na sebe, nabavili su kombi za prijevoz učenika s teškoćama u Centru za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci za kojeg su financirali I novu didaktičku opremu I sprave za igralište, kao i alate i opremu za uređenje CNC-praktikuma u Srednjoj školi „Ivan Seljanec“ u Križevcima.
Bitnim za poboljšanje obrazovnog standarda ističu i projekte energetske obnove dječjeg vrtića i osnovne škole ukupno vrijedne gotovo 15 milijuna kuna.
Ukupna vrijednost projekta energetska obnova zgrade Dječjeg vrtića Križevci iznosila je tako 4,8 milijuna kuna, od čega je 2.1 milijuna kuna sufinancirano iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i 981 tisuća kuna iz Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, dok je preostali iznos financiran je iz Proračuna grada Križevaca.
Energetskom obnovom Osnovne škole Vladimira Nazora ukupne vrijednosti 10.3 mil kn postavljena je toplinska izolacija, prozori, LED rasvjeta i solarni paneli za grijanje tople vode, a čime će se ostvariti značajna ušteda 58 posto u toplinskoj energiji i 28 posto u smanjenju emisije ugljikovodičnog dioksida. Projekt energetske obnove sufinancirao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 5.1 mil kuna, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije s 2.4 mil kuna i Grad Križevci s 2.861.630,00 kuna.
Od projekata kojima podižu obrazovne standarde u Križevcima ističu I gradnju nove gradsko-školske sportske dvorane OŠ Ljudevita Modeca, atletske staze i pomoćnog nogometnog igrališta na gradskom stadionu.
Rovinj: Svaki šesti Rovinjanin ima diploma, u vrhu po stipendijama I broju odgojitelja u vrtićima, u obrazovanje ulažu preko 50 milijuna kuna
Rovinj će, nakon Umaga i Labina, pokušati postati treći istarski grad koji je ostvario pobjedu u ovoj konkurenciji izbora najboljih gradova pokazateljima uspješne obrazovne i demografske politike kao što su plasman među pet najboljih gradova srednje veličine prema kriterijima visine iznosa stipendija i školarina te omjera broja odgojitelja i djece u vrtićima – na jednog odgojitelja/odgojiteljicu dolazi tek 4,9 djece. S izdvajanjem iz proračuna za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u od 30 posto proračuna, unutar su 15 najbolje rangiranih srednjih gradova u zemlji, te su u top gradova po broju visokoobrazovanih stanovnika – svaka 6. Osoba u Rovinju je završila fakultet.
Grad ove godine u proračunu za obrazovanje ukupno planira utrošiti čak 52.8 milijuna kuna. Uz ostalo financira poklon pakete za 1300 mališana povodom božićnih i novogodišnjih blagdana, sufinancira u 75-postotno iznosu boravak djece u predškolskim ustanovama, financira 11 grupa produženog boravka u osnovnim školama, koji je za roditelje besplatan.
Također, sufinancira potrebne pomoćnike u nastavi za učenike s poteškoćama, financira pomagače za 9 djece sa poteškoćama u razvoju u dječjim vrtićima, financira ili sufinancira prehranu za učenike u osnovnim školama, sufinancira prijevoz učenika srednjih škola koji se školuju u susjednim gradovima.
Financira i rad Savjetovališta za spolno i reproduktivno zdravlje mladih, osigurava sredstva za unapređenje uvjeta rada u Strukovnoj školi Eugena Kumičića, financira uređenje/adaptaciju i opremanje kuhinje u OŠ Jurja Dobrile, financira projektnu dokumentaciju za energetsku obnovu zgrade dječjeg vrtića Neven – centrala, kao i projektnu dokumentaciju proširenja TOŠ „Bernardo Benussi“, financira nabavu knjiga za školske knjižnice i program „Dječja ljetna kolonija“.
Nadalje, osigurava radne bilježnice za učenike osnovnih škola, financira izradu projektne dokumentacije za dogradnju područnog vrtića Mondelaco i rad stručnog suradnika-kineziologa u dječjim vrtićima, izdvaja 1.8 mil kn za 168 novčanih potpora učenicima i studentima, financira stipendije studentima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, izdvaja 310.000 kn za novorođenčad, čime se povećavaju novčane naknade roditeljima– za prvo dijete naknada iznosi 2.000 kn, za drugo 3.000 kn, za treće i svako sljedeće dijete naknada iznosi 4.000 kuna. Isto tako, sa 4.866.090,00 kn financira djelovanje Sportske zajednice odnosno aktivnosti sportskih udruga
Hoće li naslov najboljeg srednjeg grada u kategoriji obrazovanja i demografske politike ostati u Istri, ili će se prvi put preseliti van nje, znati će se krajem tekućeg mjeseca kada će biti proglašeni pobjednici u svim konkurencijama izbora najboljih gradova. (Pero Livajić, Vedran Marjanović/Jutarnji list)
