Deveto izdanje Izbora za Najbolji grad, koji Gradonačelnik.hr provodi u suradnji s Jutarnjim listom i agencijom Ipsos, bliži se završnici, a među finalistima u kategoriji obrazovanja, demografije, socijalne politike i mladih ponovno je i Mali Lošinj. Najveći grad na hrvatskim otocima ove je godine izborio svoje čak deveto finale, a drugi put veliko finale u ovoj kategoriji, potvrđujući kontinuitet ulaganja u djecu, mlade i obitelji. U završnici među malim gradovima društvo mu prave Crikvenica, Garešnica, Krk i Vrlika, a imena pobjednika bit će poznata na svečanoj dodjeli u Šibeniku, 21. listopada.
Gradovi se u ovoj kategoriji, kao i u kategorijama gospodarstva i kvalitete života, uspoređuju unutar skupina malih, srednjih i velikih. Mali su gradovi oni s do 10 tisuća stanovnika, srednji imaju između 10 i 35 tisuća stanovnika, dok skupinu velikih čine županijska središta i gradovi s više od 35 tisuća stanovnika. Kategorija obrazovanja, demografije, socijalne politike i mladih pritom objedinjuje niz pokazatelja koji u kvalitetu života djece, mladih i obitelji daju širu sliku lokalnih ulaganja.
Da Mali Lošinj do završnice nije stigao slučajno, pokazuje cijeli niz konkretnih mjera, od potpuno besplatnog vrtića i povećanih naknada za novorođenčad, preko ulaganja u nove predškolske kapacitete i stručnu podršku djeci, do financiranja školskih materijala, stipendija, prijevoza i cjelodnevnog boravka. Veliki infrastrukturni iskorak predstavlja i izgradnja nove školske sportske dvorane, dok se paralelno uređuju igrališta i drugi sadržaji za djecu i mlade, naglašavaju nam iz Grada.
Mali Lošinj posebno se istaknuo i po parametrima koji su bili važni za ulazak u veliko finale Izbora. U kategoriji malih gradova zauzeo je šesto mjesto po broju odgojitelja u vrtićima, s 3,92 djece po odgojitelju, što ga svrstava u Top 10. U Top 5 je i po iznosu porodiljne naknade po novorođenom, s 1.885,71 eura, što mu je donijelo četvrto mjesto, dok je peto mjesto zauzeo po udjelu visokoobrazovanih stanovnika – na jednog visokoobrazovanog dolazi 4,69 stanovnika.
Posebno snažan iskorak napravljen je u predškolskom sustavu. Od 1. rujna 2025. roditelji u Malom Lošinju više ne plaćaju vrtić za svoju djecu, čime se Grad svrstao među tek nekolicinu hrvatskih gradova koji su osigurali potpuno besplatan vrtić za sve korisnike vrtićkog uzrasta. Istodobno su gradska izdvajanja za predškolski odgoj u minulom četverogodišnjem mandatu povećana s oko 1,2 milijuna na više od 2,3 milijuna eura, uz povećanje plaća zaposlenih, otvaranje novih skupina i angažiranje dodatnih stručnjaka.
U Dječjem vrtiću „Cvrčak“ uz odgojitelje tako rade logoped, psiholog i dva radna terapeuta, što je za otočnu sredinu posebno važno jer djeci i roditeljima omogućuje dostupnost dijela stručne podrške bez potrebe za odlascima na kopno. Grad istodobno nastavlja ulagati u kapacitete kako bi pratio potrebe obitelji. U završnoj je fazi izgradnja novog Dječjeg vrtića „Mrav“, investicija vrijedna gotovo 1,7 milijuna eura, uz više od 487 tisuća eura sufinanciranja Ministarstva znanosti i obrazovanja. Novi objekt trebao bi osigurati prostor za dodatne jasličke skupine i povećati kapacitet predškolskog sustava, a nakon tehničkog pregleda u tijeku su završni radovi. Rok izvođaču produljen je do 15. listopada kako bi se otklonili utvrđeni nedostaci i objekt u potpunosti pripremio za sigurno korištenje, izvijestila je Ana Kučić, gradonačelnica.
Istodobno je Grad prijavio i projekt energetske obnove Dječjeg vrtića „Cvrčak“, vrijedan 1,42 milijuna eura bespovratnih EU sredstava. Obnovom bi se potrebna energija za grijanje trebala smanjiti za čak 70 posto, a kvalitetniji i energetski učinkovitiji prostor dobit će oko 200 polaznica i polaznika. U Velom Lošinju prethodno su uređeni i opremljeni vrtići „Žižula“ i „Nešpula“, pa ukupna vrijednost novijih ulaganja u predškolske objekte prelazi 2,6 milijuna eura.
Demografska politika Malog Lošinja pritom ne počinje i ne završava vrtićima. Uz besplatan vrtić, nižu se milijunska ulaganja i snažna podrška djeci i obiteljima. Grad roditeljima osigurava i izdašne naknade za novorođenčad, koje se povećavaju s brojem beba. Za prvo dijete roditelji ostvaruju 1.500 eura, za drugo 2.500, za treće 4.000, za četvrto 5.500, dok za peto i svako sljedeće dijete naknada iznosi 7.000 eura. Obiteljima u sustavu socijalne skrbi pripada i dodatna potpora, a roditelji mogu ostvariti i subvenciju za dojenačku hranu za svoju dojenčad. Koliko su naknade za novorođenčad važne u ukupnom sustavu mjera pokazuje primjerice i naša analiza službenih podataka za 2024. godinu. Mali Lošinj tada je samo za porodiljne naknade i opremu za novorođenčad izdvojio ukupno 78.050 eura, odnosno 10,36 eura po stanovniku, što ga je prema tom pokazatelju svrstalo visoko među Top 10 gradova u RH…
Potpore se nastavljaju i kada djeca krenu u školu. Mali Lošinj tradicionalno financira radne materijale za osnovnoškolce, a za srednjoškolce prema socijalnim kriterijima osigurava pomoć za nabavu obveznih udžbenika. Za početak aktualne školske godine 2026./27. Grad je osigurao ukupno 23.300 eura pomoći učenicima – 22.600 eura za 472 osnovnoškolca i 700 eura za četiri srednjoškolca. Prvi mogu ostvariti do 47,88 eura, dok je za druge po učeniku ili učenici predviđeno do 186,12 eura.
Podrška obrazovanju pritom je šira od pomoći na početku školske godine, Grad uz ostalo financira program cjelodnevne nastave, subvencionira prijevoz učenika i studenata, a za stipendije je prošle pedagoške godine osigurao 131.400 eura. Učeničke stipendije iznose 100 eura mjesečno i namijenjene su ponajprije srednjoškolcima koji školu pohađaju izvan Malog Lošinja i Cresa zbog nedostatka željenog zanimanja na lokalnim školama. Studentske stipendije iznose 150 eura, dok dobrodošlih 210 eura mjesečno primaju studentice i studenti iz obitelji uključenih u gradski socijalni program.
Ukupno se stipendije dodjeljuju kroz deset mjeseci, i to za deset učenika, deset studenata prve godine i deset studenata viših godina studija. Takva mjera posebno je značajna u otočnoj sredini u kojoj nastavak školovanja često znači svakodnevno putovanje ili odlazak mladih izvan mjesta prebivališta.
Obrazovna politika dobiva i veliku infrastrukturnu dimenziju. U svibnju ove godine uvedeni su u posao izvođači na projektu izgradnje i opremanja školske sportske dvorane uz Osnovnu školu Maria Martinolića. Ukupna vrijednost sportsko-obrazovnog projekta iznosi 5.011.544,62 eura, kod čega je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano 4.135.295,58 eura bespovratnih sredstava. Projekt, u partnerstvu s Gradom Malim Lošinjem, provodi Primorsko-goranska županija…
Nova dvorana imat će dvodijelno borilište dimenzija 32 puta 22 metra, svlačionice, sanitarne i pomoćne prostore, spremišta i tribine za oko 140 gledatelja. Uredit će se i vanjsko školsko sportsko igralište, a projekt predviđa i novu kotlovnicu za grijanje i hlađenje školskog kompleksa. Uz kvalitetnije uvjete za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, projekt bi trebao omogućiti jednosmjenski rad i cjelodnevnu školu, ali i korištenje dvorane za sportske aktivnosti, natjecanja i druge sadržaje izvan nastave, dodaju i najavljuju iz Grada.
Da sport već ima važnu ulogu u odrastanju lošinjskih mališana, pokazao je i ovogodišnji dolazak Sportskih igara mladih. Mali Lošinj bio je domaćin jednog od događanja, a sportska dvorana i vanjska igrališta okupili su brojne osnovnoškolce iz više sredina RH. Uz natjecanje i sportske vještine, naglasak je bio i na druženju, fair playu i usvajanju zdravih životnih navika.
U Nerezinama je pak nedavno obnovljeno sportsko igralište, u što je uloženo 113.825 eura. Prostor koji koriste školarci, rekreativci i sportski klubovi dobio je sigurnije i funkcionalnije uvjete, uz očuvanje postojećeg zelenila i odbojkaškog igrališta. Tijekom jeseni predviđeno je i postavljanje nadstrešnice na tribinama.
Djeci su namijenjeni i sadržaji izvan školskih i sportskih objekata. Posebno mjesto ima „Cvrčkova igraonica u šumici“, projekt vrijedan 130 tisuća eura bez PDV-a, zamišljen kao prostor za igru i učenje u prirodnom okruženju. Vrtne gredice, hotel za kukce, drvene kućice i sprave za razvoj motorike dio su sadržaja koji djeci omogućuju drugačiji oblik boravka na otvorenim prostorima. Mali Lošinj usporedno nastoji odgovoriti i na specifične izazove života na otoku. Na sastanku s ministrom demografije i useljeništva Ivanom Šipićem gradonačelnica Ana Kučić posebno je upozorila na problem priuštivog stanovanja, ističući da se bez rješavanja stambenog pitanja i stabilnog zaposlenja teško može dugoročno očekivati ostanak mladih obitelji ili dolazak novih stanovnika. Grad pritom obuhvaća pet pučinskih otoka, zbog čega naročitu težinu imaju upravo dostupnost usluga i ravnomjeran razvitak.
Kučić je istaknula i specifičan problem visokog indeksa razvijenosti Malog Lošinja, zbog kojeg Grad u dijelu javnih poziva nema mogućnost korištenja sredstava namijenjenih slabije razvijenim sredinama, iako otočni položaj donosi niz dodatnih i dopunskih troškova i izazova. Baš zato, ističu nam, Grad traži modele priuštivog stanovanja i snažniju podršku države za demografske mjere prilagođene otočnim područjima.
– Godinama sustavno ulažemo u odgoj i obrazovanje jer vjerujemo da društvo pokazuje svoju snagu upravo u tome kako se brine o najmlađima. Tradicionalno financiramo sve radne materijale za osnovnoškolce, financiramo provođenje cjelodnevne nastave, stipendiramo srednjoškolce i studente i podižemo standard u školama odgovarajući na potrebe škola i njihovih područnih odjela – tvrdi gradonačelnica. Mali Lošinj tako demografsku i obrazovnu politiku gradi kroz kombinaciju izravnih financijskih potpora, besplatnih usluga i ulaganja u infrastrukturu. Od naknade za novorođeno dijete, preko besplatnog vrtića, novih jasličkih mjesta i stručne podrške djeci, do školskih materijala, stipendija, prijevoza i nove sportske dvorane, mjere prate djecu i njihove roditelje kroz različite faze odrastanja.
Upravo je takav kontinuitet jedan od razloga zbog kojih je Mali Lošinj ove godine ponovno među finalistima Izbora za Najbolji grad. Podsjetimo, u završnici se redom našao 2018.- Gospodarstvo, 2019.- Kvaliteta života, 2020.- Gospodarstvo i Kvaliteta života, 2021.- Kvaliteta života, 2022.- Gospodarstvo, 2024. i 2026. – Obrazovanje, demografija…, a 2020. u kategoriji Gospodarstvo ponio je naslov pobjednika.
Za otočnu sredinu dostupnost vrtića, škola, sportskih sadržaja i stručne podrške nije tek, kažu nam i zaključuju u Gradu, pitanje komfora, već dio uvjeta potrebnih za svakodnevni život obitelji. Uz aktualne projekte poput završetka vrtića „Mrav“, energetske obnove „Cvrčka“ i izgradnje školske sportske dvorane, paket mjera nastavlja se širiti, a završnica ovogodišnjeg izbora bit će nova prilika da se pokaže koliko je ulaganje u djecu, mlade i obitelji važno za razvoj otočnih sredina. (P.L.)
