Čak 11 od 15 finalista morski gradovi, a u kategoriji malih, to su, osim jednoga, sve otočki gradovi! Osim Novigrada, kao mali gradovi u kojima se najbolje živi tu su, tako, Cres, Hvar, Krk i Novalja. Od srednjih tu su Labin, Opatija, Poreč, Rovinj i Umag, a veliki su, osim Dubrovnika, ipak koncentrirani na kontinentu pa su tu Koprivnica, Samobor, Varaždin i Zagreb.
Nakon što smo predstavili finaliste u kategorijama obrazovanja i demografije, te gospodarstva, čitavu priču zaokružujemo trećom, najkompleksnijom i najzanimljivijom kategorijom – kvalitetom života. Ono što ovoj kategoriji daje posebnu dodanu vrijednost i težinu je što smo u nju uključili i same građane, njihove stavove i prioritete, ono što bi trebao biti glavni motiv i pokretač djelovanja svih gradskih uprava. Ovu kategoriju smatramo, stoga, ‘šlagom na torti’ našeg izbora najboljih gradova jer koliko god je izuzetan uspjeh voditi grad s najboljim ekonomskim i demografsko-obrazovnim pokazateljima u zemlji, vrhunsko postignuće je ostvariti najbolje rezultate na svim poljima koja su građanima bitna.
Građani svake četiri godine na izborima ocjenjuju svoju gradsku vlast, no još uvijek ima sredina u kojima opstaju po rezultatima potpuno neuspješni gradonačelnici čiji građani uopće nisu zadovoljni situacijom i stanjem grada, jer imaju jako stranačko zaleđe. Na sreću, takvih je sredina sve manje, a upravo su prošlogodišnji lokalni izbori pokazali da više nema sigurnih stranačkih utvrda i da su građani konačno počeli inzistirati na rezultatima. Kako, pak, građani priliku za svoj feedback imaju tek svake četiri godine, mi ovom nagradom želimo zadržati fokus pažnje gradskih uprava upravo na potrebama i prioritetima, te osjećaju zadovoljstva građana kao ključnom razlogu njihovog profesionalnog i političkog postojanja.
Agencija Ispos napravila je, zato, istraživanje na uzorku od preko 1.000 građana koji su odgovorili na pitanja o tome što im je najvažnije za kvalitetu života u njihovom gradu. Temeljem njihovih odgovora, usporedili smo pokazatelje gradova po čak 26 različitih parametara i dobili poredak gradova koji svojim građanima osiguravaju najbolju kvalitetu i standarde življenja.
Uspoređivali smo, među ostalim, prosječna primanja stanovnika, stopu siromaštva, nezaposlenosti i zaposlenosti, indeks nezaduženosti građana, stopu prireza, efikasnost gradske uprave, izdvajanja za obrazovanje, broj djece po odgajatelju u vrtiću te učenika po učiteljima u osnovnim školama, kao i izdvajanje za naknade za bebe. Nadalje, s obzirom da su ispitani građani istaknuli kao bitno, analizirali smo i izdvajanje gradovav za zaštitu okoliša, rekreaciju i sport, kulturu, te komunalne usluge. Naposlijetku, tu su još i indeksi kretanja i starenja stanovništva.
Poanta i cilj čitavog ovog projekta i izbora je nagraditi najbolje i potaknuti ih da budu još bolji, te isticanjem njihovih primjera motivirati sve ostale, a pogotovo one s dna ljestvice, da promijene politiku i drugačijim proračunskim planiranjem osiguraju svojim građanima bolje uvjete života. Ovdje stoga ističemo samo petnaest najboljih gradova, po pet finalista u kategorijama malih, srednjih i velikih gradova.
Ono što odmah upada u oči jest da su čak 11 od 15 finalista morski gradovi, a u kategoriji malih, to su, osim jednoga, sve otočki gradovi!
Osim Novigrada, kao mali gradovi u kojima se najbolje živi tu su, tako, Cres, Hvar, Krk i Novalja. Od srednjih tu su Labin, Opatija, Poreč, Rovinj i Umag, a veliki su, osim Dubrovnika, ipak koncentrirani na kontinentu pa su tu Koprivnica, Samobor, Varaždin i Zagreb.
Jednako tako, nakon što smo predstavili finaliste za kategorije gospodarstva i obrazovanja i demografije, vidimo da se neki gradovi pojavljuju u više kategorija. Pa su tako Dubrovnik, Samobor, Rovinj i Varaždin bili i u finalu za najbolje gradove u kategoriji gospodarstva, dok su Novigrad, Poreč i Umag ušli u finale u sve tri kategorije.
Čestitamo svim finalistima!!
CRES
Većina stanovnika Cresa dobro živi od turizma i poljoprivrede, nezaposlenih je malo, a o gospodarskoj aktivnosti govori i podatak o 260 registriranih obrta i tvrtki na manje od 3.000 stanovnika. Grad Cres iz godine u godinu bilježi porast broja prvašića ali i ukupan broj učenika kojima je osiguran produženi boravak, u vrtićima su osigurana mjesta i najviši pedagoški standardi za svu djecu, a onima iz okolice se čak i financira prijevoz do vrtića. Povećali su iznose naknada za bebe, a roditelji koji žive u okolnim naseljima imaju pravo na dodatnih 2.000 kuna naknade. U školama su učionice opremljene pametnim pločama, računalima i tabletima, uveden je e-imenik, Grad financira dio troškova za udžbenike, sudjelovanja na natjecanjima i nagrade učenicima. Imaju i gimnaziju, a učenicima i studentima pomažu stipendijama i sufinanciranjem prijevoza.
U Cresu djeluju dvije ordinacije obiteljske medicine, hitna pomoć i turistička ambulanta preko cijele godine koju u potpunosti financira Grad. Grad financira i dolazak specijalista, a spreman je, kaže gradonačelnik Kristijan Jurjako, učiniti i više ukoliko se postigne dogovor s odgovarajućim zdravstvenim ustanovama.
HVAR
Zbog specifičnost života na otoku, u Grad Hvaru kao glavne prioritete ističu prometnu povezanost, zdravstvo, obrazovanje, sport i kulturu. Uz projekte uređenja obale, šetnice, cesta, dječjih i sportskih igrališta, započeli su i s izgradnjom sportskog i zdravstvenog centra, te sportske lučice. Socijalno ugroženim građanima podmiruju troškove stanovanja, te dodijeljuju jednokratne pomoći, kao i naknade za bebe, darove za vrtićku djecu kojoj sufinanciraju smještaj. Tu su, nadalje, božićnice za umirovljenike, pomoć Gradskom društvu Crvenog križa te stipendiranje učenika i studenata, za što se izdvaja oko 1,1 milijun kuna. Po izdvajanjima za kulturu u samom su hrvatskom vrhu, a za gradske udruge izdvajaju preko dva milijuna kuna. Nakon povećanja broja brodskih i katamaranskih linija u predsezoni i posezoni, nastoje i da se poveća broj linija u zimskom periodu.
‘Uz percepciju i zadovoljstvo građana, što nam je uvijek na prvom mjestu, drago nam je da je naš trud i rad priznat na temelju objektivnih parametara’, ističe gradonačelnik Rikardo Novak.
KRK
‘Jedan od glavnih ciljeva Grada Krka je podizanje kvalitete života svojih građana, a naši projekti u društvenoj infrastrukturi, vrtić, jaslice, dvije osnovne škole i sportska dvorana, zasigurno su doprinijeli kvaliteti života u gradu u kojem je desetogodišnji prosjek novorođene djece u porastu i koji je prepoznat kao poželjna i kvalitetna sredina za život’, ističe gradonačelnik Darijo Vasilić. Grad Krk je, inače, jedan je od tek devet hrvatskih gradova s pozitivnim prirodnim prirastom.
Uz ulaganje u komunalnu infrastrukturu gradi se 30-ak POS stanova za mlade obitelji, krenuo je projekt gradnje vrtića, a Grad subvencionira smještaj u vrtićima, udžbenike za osnovne i srednje škole, te stipendije. Stanovnici Krka ne moraju na specijalističke preglede putovati u Rijeku jer im je to osigurano na razini grada, a imaju suvremeno kino i novootvoreni Interpretacijski centar pomorske baštine. Grad sufinancira i rad brojnih udruga, a instalirali su i punionice za električne automobile, te sad planiraju nabaviti i e-bicikle za građane. Još 2011. godine u gradsku su upravu uveli sustav upravljanja kvalitetom prema ISO normi i značajno unaprijedili informiranje i komunikaciju s građanima.
NOVALJA
Zahvaljujući pozitivnim gospodarskim trendovima posljednjih godina Novalja postaje sve poželjnija zaživot, pogotovo mladim obiteljima. Grad je to bez prireza, sa visokim proračunskim prihodima te kontinuiranim rastom broja zaposlenih. Povećali su naknade za bebe, financiraju psihologa i logopeda u vrtiću i logopeda u osnovnoj školi, pola cijena udžbenika i radnih bilježnica osnovnoškolcima, sufinanciraju školsku prehranu i ekskurzije učenicima slabijeg imovinskog stanja, srednjoškolcima pomažu sa 450 kuna za nabavu knjiga a onima koji se školuju u Zadru sufinanciraju prijevoz.
Potiču malo i srednje poduzetništvo s naglaskom na OPG-ove i sufinanciranje kamata na turističke kredite, a upravo kreću u izgradnju prvog otočnog poduzetničkog inkubatora. Otvoreno je vježbalište na otvorenom, a osim 3 liječnika opće medicine i 2 stomatologa u Domu zdravlja pruža se zdravstvena zaštita za žene, fizikalna medicina i rehabilitacija, oftalmološki pregledi, patronažna zdravstvena zaštita, njega u kući te sanitetski prijevoz. Uslugu hitne medicine pruža 5 T-1 timova koji se u ljeti povećavaju, a Grad dodatno financira standard pripravnosti na nivou cijele godine.
„Novalja predstavlja sigurno i stabilno okruženje za život, što dokazuje i činjenica da nam se doselio veći broj mladih obitelji, mahom iz kontinentalnog dijela Hrvatske“, kaže gradonačelnik Ante Dabo.
NOVIGRAD
Grad Novigrad već godinama u raznim analizama dobiva titulu jednog od najugodnijih gradova za život i poslovanje, a kvalitetu življenja sustavno podižu ulaganjem u infrastrukturu, te podrškom gospodarstvu. U samom su hrvatskom vrhu po izdvajanjima za pojedine segmente društvenih djelatnosti, od sporta i rekreacije, predškolskog odgoja, obrazovanja i demografske politike.
‘Posebno nam je važan i društveni standard svih kategorija naših sugrađana, jer smo svjesni da se upravo tom društvenom nadogradnjom stvara osjećaj zadovoljstva, sigurnosti pa i pripadnosti zajednici’, ističe gradonačelnik Anteo Milos.
Obnovljene su ili se obnavljaju sve važne prometnice, na području grada više je od 600.000 m2 javnih zelenih površina, 20 dječjih igrališta, mnogobrojni parkovi, sportski tereni, uređene plaže i prostori za rekreaciju. Gospodarstvo i poduzetništvo potiču programima subvencija i olakšica, a rezultat je mjerljiv indeksom gospodarske razvijenosti, koji Novigrad već godinama svrstava u sam vrh najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj sa stopom nezaposlenosti ispod 4% i uz najveće povećanje zaposlenosti u RH u proteklom razdoblju.
LABIN
Brojna ulaganja, investicije u turizam i otvaranje novih radnih mjesta u Poslovnoj zoni dovele su do gotovo pune zaposlenosti u Labinu. U kolovozu je, tako, na području Grada bilo svega 163 nezaposlena, što je ispod 3%.
‘Ovakvim podacima ne mogu se pohvaliti ni najrazvijeniji europski gradovi. Mi možemo, a takvim upravljanjem i svakodnevnim poboljšanjima uvjeta života planiramo nastaviti i u budućnosti’, ističe gradonačelnik Valter Glavičić.
U fokusu su im mladi, djeca, mlade obitelji te osobe treće životne dobi. Intenzivno provode energetsku obnovu škola i vrtića, te stambenih zgrada, od ove jeseni više nema liste čekanja za vrtiće i jaslice, a svi osnovnoškolci su dobili besplatne udžbenike. Grad sufinancira školski prijevoz, produženi boravak, logopeda, defektologa, a među prvih šest gradova u Hrvatskoj su po visini izdvajanja za stipendije.
Sportaši i rekreativci prošle su godine dobili Sportski centar Franko Mileta sa dvije dvorane, u koju je uloženo preko 35 milijuna kn, a kreću i u projekt izgradnje Doma za starije osobe. Zelene gradske površine, dječja igrališta, pješačke i planinarske staze, promocija biciklizma dodatno promoviraju zdravlje i kvalitetu života naših građana.
OPATIJA
Grad Opatija je već dugi niz godina prepoznat po izdvajanjima za javne potrebe i financiranjima brojnih dodatnih programa, posebice za djecu, mlade i umirovljenike. U ovogodišnjem proračunu ta su izdvajanja povećali za dodatnih 10 milijuna kuna.
Nacionalni su rekorederi po izdvajanju za naknade za bebe, svako drugo, treće i iduće dijete u obitelji ima besplatan smještaj u vrtiću, a obitelji s četiri i više djece dobivaju jednokratnu godišnju pomoć. Svi osnovnoškolci dobivaju besplatne udžbenike, sufinanciraju udžbenike i srednjoškolcima, dok se preko 700 tisuća kuna izdvaja za stipendije učenicima i studentima, te subvencioniranje prijevoza. Grad osigurava i dodatne stručne suradnike u osnovnoj školi, kao i rano učenje informatike od 1. do 4. razreda.
Osobe s invaliditetom, dobrovoljni darivatelji krvi i umirovljenici s mirovinom nižom od 2.000 kuna imaju besplatan javni prijevoz, a dvaput godišnje umirovljenici dobivaju po 500 kuna jednokratne pomoći (božićnica i uskrsnica). Također, Grad umirovljenicima pokriva dopunsko zdravstveno osiguranje za umirovljenike s mirovinom do 3 tisuće kuna te mjesečni dodatak od 300 kuna za one mirovinom do 1300 kuna.
POREČ
‘Poreč je grad po mjeri čovjeka u kojem svatko može pronaći svoje mjesto, grad bez prireza i s visokom socijalnom osjetljivošću’, ističe gradonačelnik Loris Peršurić.
Stopa nezaposlenosti im je protekle godine bila 3,9%, a tijekom sezone pada ispod 1%. U četiri godine porečki poduzetnici otvorili su tisuću novih radnih mjesta, a samo lani u grad se doselilo 400 novih stanovnika.
U tijeku je i realizacija jednog od najvećih EU projekata, gradnja sustava za odvodnju s pročistačima, dovršena porečka zaobilaznica preuzela je 50% gradskog prometa, a u četiri godine gotovo 10 milijuna kuna je uloženo u uređenje plaža.
Gotovo milijun kuna godišnje izdvaja se za dodatne timove hitne pomoći te stanove liječnicimai voditeljici biokemijskog laboratorija.
Otvorenjem nove osnovne škole osigurali su jednosmjensku nastavu za osnovnoškolce, sva djeca imaju mjesto u vrtićima, grade se nove jaslice, stipendiraju učenici i studenti. U gradu djeluje više od 200 udruga i 50 sportskih klubova, a svima je za korištenje dostupno šest sportskih dvorana. Grad sufinancira boravak 76 korisnika u Domu za starije, kao i dopunsko zdravstveno osiguranje starijima od 65 godina.
ROVINJ
Niz je mjera koje se provode u Rovinju s ciljem ostvarivanja visoke kvalitete života građana pa se, primjerice, samo za održavanje park šume „Zlatni rt-Punta Corrente“, ‘dnevnog boravka’ rovinjaca i njihovih gostiju, izdvaja milijun kuna godišnje.
Osiguravaju jednokratne potpore za novorođenčad, dijele poklon pakete hrane i higijene za oko 400-tinjak građana, subvencioniraju troškove stanovanja, prehrane u školama te prijevoza učenika srednjih škola, umirovljenicima sa nižim mirovinama osiguravaju jednokratnu pomoć.
Sva djeca imaju mjesto u jaslicama i vrtićima, a za obnovu škola samo je ove godine izdvojeno milijuna kuna. Sufinanciraju udžbenike, produženi boravak u svim školama, prijevoz i prehranu, te pomoćnike u nastavi, a u jednoj su školi uredili prostor za potrebe posebnog razrednog odjela. Zanimljivo je da posebno financiraju zasebno izvođenje tjelesnog za djevojčice i dječake. Za stipendije izdvajaju 1,8 milijuna kuna.
Uređuju se dječja igrališta, te proširuje Dom za starije i nemoćne koji će dobiti i poseban odjel za oboljele od Alzheimera te dnevni boravak. Za mlade obitelji grade POS stanove.
UMAG
Umag je jedan od najpoželjnijih gradova za život u Hrvatskoj, što prepoznaju i brojni stranci koji se u njega doseljavaju. Lokalni porezi i davanja u prosjeku su najniži u Istri, svoj djeci osiguran je besplatan smještaj u vrtićima, učenicima besplatni udžbenici i prijevoz, kao i jednosmjenska nastava i produženi boravak. Grade se nove škole i vrtići, a kao jedini grad u Hrvatskoj Umag je samostalno započeo projekt gradnje srednje škole.
Siromašnim obiteljima dodijelili su preko 20 stanova, a kroz POS program za mlade su izgradili 121 stan, te je još toliko u izgradnji. Izgradili su Dom za starije i nemoćne, a građanima sufinanciraju smještaj u njemu. Potrebitim umirovljenicima osiguravaju dodatak na mirovine, zdravstvenu njegu u kući, sanitetski prijevoz, uslugu pučke kuhinje.
Ulažu u poduzetničke zone i mlade poduzetnike, a među prvima su sanirali odlagalište komunalnog otpada. Sufinanciraju tim hitne pomoći, a financirali su i kompletnu adaptaciju te opremanje ambulante za hitnu medicinu.
‘Bilježimo prirodan rast nataliteta te je sve više građana RH koji svoj život žele provesti u Umagu, gradu primjeru socijalnih i društvenih uvjeta’, ističe gradonačelnik Vili Bassanese.
DUBROVNIK
O Dubrovniku se početkom prošle godine u svjetskim medijima počelo pisati kao o gradu kojeg je zbog nesnosnih gužvi uputno izbjegavati, zbog čega je raslo i nezadovoljstvo građana. Nakon što je preuzeo upravljanje gradom, Mato Franković zato je kao jedan od prioriteta odredio upravo uspostavljanje ravnoteže između turizma i svakodnevnog života, te fokus upravljanja usmjerio na interese građana i kvalitetu života u Gradu. Otvorio je javne prostore zagušene ugostiteljskim stolovima i stolicama ili prodajnim punktovima. Učinjen je snažan zaokret prema odgovornom upravljanju destinacijom, zbog zbog čega svjetska turistička javnost i inozemni mediji sve češće Dubrovnik ističu kao predvodnika u održivom turizmu.
Pokrenuta je rekonstrukcija i energetska obnova više vrtića i osnovnih škola, te gradnja novih objekata. Otvoreni su brojni javni prostori za sport i rekreaciju, a osmislili su i vlastiti model stanogradnje, pa izgradnja prva 43 stana kreće ove jeseni.
Uz sve to, pred gradskom upravom je i podizanje ukupnog komunalnog standarda, a kako bi riješili problem prometa u mirovanju u inače vrlo skučenom prostoru, planiraju graditi nove garaže i dodatna parkirališta.
KOPRIVNICA
Kvaliteta života u gradu Koprivnici prije svega očituje se u jakim gospodarskim pokazateljima koji ga svrstavaju u među najrazvijenije hrvatske gradove. Koprivnica je jedan od rijetkih gradova koji nema prirez, a cijena vode i ostali režijski troškovi jedni su od najnižih u Hrvatskoj.
Konstantno ulažu u poduzetništvo i obrtništvo, spremaju nove mjere za poticanje zapošljavanja i investiranja, pa tako u listopadu kreće izgradnja Inkubatora kreativnih industrija. Značajna sredstva ulažu se u obrazovanje, pa je u osnovne škole uvedena robotika. Svi redovni studenti ostvaruju pravo na stipendiju, a upravo se u Koprivnici nalazi i najmlađe hrvatsko sveučilište – Sveučilište Sjever. Koprivnica je bogata i kulturnim sadržajima, a puno ulažu i u održivu mobilnost te u energetsku učinkovitost.
‘Cilj nam je biti servis građanima te im omogućiti što kvalitetnije uvjete za život u gradu. Proračun nastojimo rasporediti na način da maksimalno ulažemo u mlade, u obrazovanje te infrastrukturu. U planu su i mjere za mlade obitelji kojima ćemo omogućiti još povoljniju kupnju građevinskih zemljišta te ishođenje svih potrebnih dozvola’, najavljuje gradonačelnik Mišel Jakšić.
VARAŽDIN
S razvijenim sustavom obrazovanja, bogatim sportskim, kulturnim i društvenim životom, te uspješnimgospodarstvom i očuvanim okolišem Varaždin s pravom nosi epitet grada po mjeri čovjeka, a ugodnom životu pridonosi izuzetno visoka zaposlenost, odnosno rekordno niska nezaposlenost te kontinuiran porast primanja građana.
Poticajnim mjerama očuvali su obrtništvo, intenzivira se razvoj malog poduzetništva, a ekonomska stabilnost rezultirala je visokim standardom u sportu, kulturi i obrazovanju. Varaždin spada među gradove s izuzetno velikom brojem sportaša i prvoligaških klubova, a u gradu je zastupljeno više od 46 različitih sportova. Sustavom obrazovanja, od vrtića do uređenih osnovnih škola s jednosmjenskom nastavom, izvrsnih srednjih škola i gotovo 9 tisuća studenata na fakultetima Varaždin se svrstava među gradove koji pružaju najbolju perspektivu mladima.
‘Dokazano je da je unatrag 10 godina Varaždin grad s najboljom kvalitetom življenja u Hrvatskoj. Rezultat je to našeg opredjeljenja da sve projekte usmjeravamo prema poboljšanju kvalitete življenja građana, naročito mladih, pa je Varaždin je ušao i u finalni izbor za Europsku prijestolnicu mladih 2021.’, ističe gradonačelnik Ivan Čehok.
SAMOBOR
Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
Grad Samobor jedan je od rijetkih u Hrvatskoj koji bilježi kontinuirani porast broja stanovnika i pad broja nezaposlenih. Ujedno, to je jedini veliki grad u Hrvatskoj bez prireza i već godinama jedan od najsigurnijih gradova u zemlji.
‘Pokazali smo kako se može napredovati bez dodatnih opterećenja za građane’, ističe gradonačelnik Krešo Beljak koji jednim od najvećih postignuća smatra što su upravo mame uvrstile Samobor na listu najboljih gradova za odrastanje djece. Samoborski osnovnoškolci imaju besplatne udžbenike, umirovljenici božićnice i uskrsnice, mladi stipendije i najveći centar za mlade, povećane su naknade za bebe, a provodi se i eksperimentalni program Škola za život. Cijene gradskih vrtića nisu se mijenjale 8 godina, a s 1.000 kuna po djetetu sufinancira se cijena privatnih vrtića, te već četiri obrta za čuvanje djece, dadilje.
Među rijetkim gradovima Samobor je uspio obnoviti prostor bivše vojarne gdje se sada nalaze društveno korisni sadržaji, a kontinuirano se ulaže u objekte odgoja i obrazovanja, kulturne i sportske objekte. Potiče se gospodarski razvoj, nizom mjera i potpora, prvenstveno u privatnom sektoru, što rezultira porastom broja otvorenih obrta i trgovačkih društava.
ZAGREB
S ciljem podizanja kvalitete življenja svojih građana Grad Zagreb provodi na stotine mjera u svim segmentima društva, od obrazovanja, kulture i sporta, do demografske politike, uz lepezu socijalnih i zdravstvenih programa usmjerenih prema različitim skupinama. Mnoštvo rekreativnih i sportskih sadržaja, sportskih terena, igrališta, bazena te odgovarajućih gradskih programa omogućuju kvalitetan izbor svakom građaninu.
Mjere jačanja turističke i kulturne ponude prepoznate su u zemlji i u svijetu pa je tako Zagreb proglašen i najboljom adventskom destinacijom, a turistički pokazatelji bilježe stalni porast. Vrlo uspješnima su se pokazali i programi potpore poduzetništvu i obrtništvu, razvoju gospodarstva, inovativnih tehnologija i novog zapošljavanja, te partnerski odnos s udrugama i civilnim društvom.
Novu i jedinstvenu mjeru novčane pomoći za roditelja odgojitelja koristi preko 3.800 roditelja s troje ili više djece, a za nju se izdvaja preko 200 milijuna kuna. Novčanom pomoći za novorođenčad obuhvaćeno je preko 22.000 djece, vrtiće pohađa 36.918 djece što Grad sufinancira s 839 milijuna kuna godišnje. Zagreb financira udžbenike za sve osnovnoškolce i srednjoškolce za što izdvaja oko 60 milijuna kuna, a preko 50 milijuna kuna izdvaja za stipendije.
Izuzetna pažnja posvećuje se zaštiti okoliša, gospodarenju otpadom i održivom razvoju. Razvoj javnog prijevoza, komunalne i prometne infrastrukture, uključujući i onu biciklističku, jedan je od prioriteta Zagreba, pri čemu treba izdvojiti rekonstrukciju remetinečkog rotora čime će se riješiti dugogodišnja crna točka zagrebačkog prometa.
Projekt zagrebačke stanogradnje nakon Novog Jelkovca nastavlja se u Podbrežju izgradnjom 1800 stanova. Gradi se „grad u gradu“ sa svim potrebnim društvenim objektima te se podiže standard stanovanja uz davanje šanse mladim obiteljima da povoljno dođu do kvalitetnog krova nad glavom.
