Ovogodišnji pobjednici izbora najboljih gradova u organizaciji Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos biti će proglašeni krajem tekućeg mjeseca. 

U završnicu proglašenja najboljeg velikog grada u gospodarstvu izbora koji zajednički priređuju Jutarnji list, portal Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos, ušli su prošlogodišnji pobjednik Pula, Samobor, Krapina, Dubrovnik i Varaždin, koji je u ovoj konkurenciji pobijedio 2018.

Ovogodišnji pobjednici bit će proglašeni krajem tekućeg mjeseca.

Pri izračunu najboljih gradova u ekonomskoj kategoriji korišteni su konsolidirani izvještaji gradova o izvršenju proračuna dobiveni od FINA-e te podaci Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva regionalnog razvoja, Hrvatskoj zavoda za zapošljavanje te Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Dubrovnik: Promptno reagirao na koronu i pomogao poduzetnicima – do rujna u iznosu od 14,2 milijuna kuna

 Grad Dubrovnik će naslovu najboljeg grada po kvaliteti života koji je u ovome izboru ostvario 2018., te lanjskoj pobjedi u Smart-city kategoriji pokušati dodati i istovjetan naslov u gospodarstvu, a u finale su ušli na temelju parametara u kojima su među vodećim gradovima. Prema izrađenoj analizi među vodećih su pet gradova po prosječnom dohotku po stanovniku (38.130 kuna), po efikasnosti gradske uprave i prosjeku ukupnih prihoda grada po zaposlenome nadalje, broju obrtnika na 1.000 (36), a među deset su najboljih gradova i po prosječnoj zaposlenosti.

Svoju kandidaturu baziraju, među ostalim, I na mjerama pomoći gospodarstvenicima, tradicijskim obrtima i održivome turizmu, pogotovo u krizi zbog korone. Proračunske mjere pomoći poduzetnicima, kako navode u sjedištu Dubrovačko-neretvanske županije, provode se kroz umanjenje troškova zakupa gradskih poslovnih prostora i javnih površina te sufinanciranje zakupa poslovnih prostora koji nisu u vlasništvu grada.

Grad Dubrovnik među prvim je hrvatskim gradovima prepoznao negativan utjecaj koji će pandemija koronavirusa imati na lokalno gospodarstvo. Ponašajući se odgovorno i djelujući proaktivno, Grad promptno reagira i uz mjere namijenjene građanima za prevladavanje krize, donosi i niz mjera pomoći gospodarstvenicima pogođenim krizom. Paket mjera za prevladavanje krize uzrokovane koronavirusom predstavljen je javnosti 27. ožujka 2020., a usvojen na prvoj on-line sjednici Gradskog vijeća 8. travnja.

U sklopu paketa mjera za gospodarstvenike u tromjesečju travanj-lipanj ističe se umanjenje plaćanja zakupa poslovnog prostora za 50 posto i umanjenje plaćanja zakupa javnih površina za 70 posto te ukidanje plaćanja reklama.

Dodatnom Odlukom krajem srpnja smanjili iznos zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu ili suvlasništvu Grada, a iznos se obračunava prema postotku ostvarenih noćenja na području Grada Dubrovnika sukladno službenim podacima Turističke zajednice Grada Dubrovnika, a na način da su za tekući mjesec 2020. godine mjerodavni podaci usporedbe prethodnog mjeseca u odnosu na taj mjesec 2019. godine.  Istom odlukom smanjenje ugovornih iznosa zakupnine u razdoblju od 1. listopada – 31. ožujka 2021. godine iznosit će 99% iznosa.

Prema istom principu (postotak ostvarenog  broja noćenja) odobreno je i smanjenje iznosa zakupnine za korištenje javnih površina za kioske I stolove I stolice ugostiteljskih objekata u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna 2020. uz potpuno oslobađanje od plaćanja zakupnine za korištenje javnih površina u razdoblju od 1. listopada 2020. do 31. ožujka 2021. godine.

Od početka korona krize i primjene prvih mjera pomoći u ožujku, odnosno travnju, kroz umanjene fakturiranih iznosa zakupa, Grad Dubrovnik je izravno zakupcima poslovnih prostora u svom vlasništvu zaključno s mjesecom rujnom pomogao s 9,7 milijuna kuna, dok pomoć za javne površine u istom razdoblju iznosi 4,5 milijuna kuna. Sveukupno se radi o iznosu od 14,2 milijuna kuna.

Od plaćanja zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništvu Grada za mjesece srpanj, kolovoz i rujan u potpunosti su oslobođene I sve udruge, društvene organizacije i političke stranke.

Potporama su obuhvaćeni i oni gospodarstvenici, odnosno obrtnici koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno odlukama Stožera civilne zaštite RH, a ne spadaju u kategorije koje su oslobođene plaćanja dijela najma i javne površine. Uz iznosu od 1,6 milijuna kuna Grad Dubrovnik subvencionirao je dio troškova najma poslovnog prostora za gospodarske subjekte na svom upravnom području. Utvrđeni iznos subvencije korisniku subvencije iznosi do maksimalno 2.500 kuna mjesečno. Za mjesec lipanj pravo na subvenciju ostvarilo je 250 gospodarskih subjekata na području grada Dubrovnika, i to u ukupnom iznosu od 586.513,57 kuna. Za svibanj je isplaćeno 571.073,53 kuna za 242 gospodarska subjekta, dok je za travanj Grad subvencionirao 190 subjekata s ukupnim iznosom od 433.124,66 kuna.

Program potpora obrtnicima nastavljen je i u kriznoj 2020. godini, a ukupno su dodijeljene za 42 tradicijska obrta. Sveukupni iznos subvencija u 2020. godini iznosi preko milijun kuna. Ove potpore se od 2018. godine dodjeljuju u mjesečnim neto iznosima od dvije tisuće kuna, a isplaćuju se tijekom cijele godine, a ne samo tijekom šest mjeseci kako je bila ranija praksa.

Nije nepoznanica da se gospodarstvo Dubrovnika temelji na turizmu kao osnovnoj grani i motoru razvoja niti je nepoznanica da je nova gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem napravila zamjetan iskorak u pristupu upravljanja destinacijom s naglaskom na održivosti. U tom smislu značajna je ocjena održivosti destinacije Globalnog vijeća za održivi turizam (GSTC). GSTC je ocjenu odredišta proveo u studenom i prosincu 2019. godine, usko surađujući s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika i Dubrovačkom razvojnom agencijom, a završno izvješće održivosti destinacije predstavljeno je 2. lipnja u Kazalištu Marina Držića. GSTC standard obuhvaća četiri glavna stupa održivosti odredišta: odredišnu politiku i planiranje, uključivanje i koristi zajednice, upravljanje kulturnim i prirodnim dobrima, te upravljanje okolišnim i prirodnim resursima. Na njihovoj skali kojom se procjenjuje ukupna izvedba odredišta u održivosti, Grad Dubrovnik je ostvario izvrsnih 70 posto.

Krapina: Nemaju prirez, među najboljima po broju obrtnika I zaposlenosti

Aduti Krapine u natjecanju za najbolji veliki grad u gospodarstvu su, među ostalim, 21 obrtnik na 1000 stanovnika što je svrstava među deset najuspješnijih velikih gradova u zemlji te nula posto prireza. S pokazateljem broja zaposlenih u tvrtkama i obrtima od 0,37 per capita, sjedište Krapinsko-zagorske županije također je među deset najboljih velikih gradova.    

Pula: Ove godine bespovratne potpore od 2,5 milijuna kuna

Prošlogodišnji pobjednik u kategoriji velikih gradova, Grad Pula I ove je godine u finalu I brani naslov. Pula je, naime u top pet gradova po prosječnim prihodima stanovnika (4.013 kuna), broju obrtnika 1.000 stanovnika (27), a u top 10 su po prosječnom dohotku po stanovniku  ( 36.856 kuna) I prosječnoj zaposlenosti per capita.

U našim proračunskim analizama Grad Pula se posljednjih godina etablirao kao jedan od rekordera po izdvajanju za poduzetnike, a s poticanjem razvoja malog gospodarstva kroz bespovratne potpore nastavili su I ove godine u kojoj su za tu namjenu izdvojil 2,5 milijuna kuna, milijun više nego lani. Potpore su namijenjene novoosnovanim tvrtkama, zatim poduzetnicima za financiranje pripreme i kandidiranja EU projekata, za novo zapošljavanje i samozapošljavanje, subvencioniranje troškova polaganja stručnih i majstorskih ispita te edukaciju zaposlenika, za sufinanciranje nabave dugotrajne materijalne imovine, potpore za IT sektor i potpore uslijed epidemije koronavirusa COVID-19.

Potpora uslijed epidemije koronavirusa COVID-19 predstavlja novu mjeru pomoći onim poduzetnicima koji koriste i unajmljuju poslovne prostore od trećih osoba kako bi ih se stavilo u ravnopravan položaj s poduzetnicima koji unajmljuju gradske poslovne prostore. U sklopu ove mjere financirat će se i podmirenje režijskih troškova i nabava dezinfekcijskih sredstava i zaštitne opreme (maske, zaštitne rukavice, viziri, zaštitna odijela, zaštitna pregrada od pleksiglasa) čiju uporabu nalaže Nacionalni stožer  civilne zaštite.

„Unatoč tome što je zbog koronakrize proračun pretrpio značajne gubitke, u cilju poticanja razvoja malog poduzetništva, očuvanja radnih mjesta i ublažavanja posljedica epidemije, Grad Pula novim setom mjera pomoći doprinosi poticajnom poslovnom okruženju kojim omogućujemo poduzetnicima da stvaraju nove vrijednosti za sebe i za širu zajednicu. Nezaposlenost, posebice mladih ljudi, jedan je od gorućih problema današnjeg društva. U Istri smo zahvaljujući jasnoj strategiji i konkretnim mjerama samo u posljednje tri godine uspjeli znatno smanjiti nezaposlenost pa je ona već neko vrijeme ispod prosjeka Republike Hrvatske“, istaknuo je pulski gradonačelnik Boris Miletić.

U 2020. godini 2,5 milijuna kuna bespovratnih potpora dodijelit će se kroz sedam mjera. Mjerom potpore novoosnovanim tvrtkama želi se pomoći poduzetnicima prilikom otvaranja subjekta i olakšati ulazak u svijet malog gospodarstva i poduzetništva kroz smanjenje početnih financijskih izdataka koje svaki poduzetnik ima, a od ove godine maksimalni iznos sredstava po ovoj mjeri uvećan je sa 10.000,00 na 15.000,00 kuna, a ženama poduzetnicama odobrava se i dodatnih 20 posto na odobreni iznos potpore.

Mjerom Potpore poduzetnicima za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekata želi se sa 15.000,00 kuna pomoći za pripremu i kandidiranje projekta potaknuti poduzetnike da koriste sredstva iz EU fondova za projekte koji promiču gospodarski rast i razvoj.

Nadalje, novo zapošljavanje I samozapošljavanje teže zapošljivih osoba žele potaknuti potporama u iznosu od 20 tisuća kuna za zapošljavanje osoba koje su završile srednjoškolsko obrazovanje po posebnom programu, a za zapošljavanje osoba s invaliditetom potpore iznose od 5 do 10 tisuća kuna te se, ovisno o stručnoj spremi, uvećavaju za 50 posto.

Osiguravaju I potpore za edukacije I polaganje stručnih i majstorskih u iznosu do 5 tisuća kuna, dok je najveći iznos potpora za nabavu dugotrajne imovine (alata, strojeva I opreme)  povećan sa 25 tisuća na 30 tisuća kuna, čime je na prerađivačku industriju stavljen još veći naglasak u 2020. godini.

Potpore mogu ostvariti I poduzetnici iz IT sektora, I to do 20 tisuća kuna, pet tisuća više nego lani.

Mjerom Potpore uslijed epidemije koronavirusa želi se pomoći onim poduzetnicima koji koriste i unajmljuju poslovne prostore od trećih osoba kako bi ih se stavilo u ravnopravan položaj s poduzetnicima koji unajmljuju gradske poslovne prostore. Također, uvodi se mjera za podmirenje režijskih troškova i nabavu dezinfekcijskih sredstava i zaštitne opreme (maske, zaštitne rukavice, viziri, zaštitna odijela, zaštitna pregrada od pleksiglasa) čiju uporabu nalaže Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske.

Temeljem analize FINA-e o poslovanju poduzetnika u 2019. Godini, Grad Pula na visokom je petom mjestu u Republici Hrvatskoj po broju poduzetnika. U 2019. godini u Puli je tako bilo aktivno 3.068 poduzetnika koji su zapošljavali 13.143 osobe, a njihovi ukupno ostvareni prihodi iznose 7,6 milijardi kuna.

Osim ovoga, Grad Pula će u suradnji s Istarskom županijom, Istarskom razvojnom agencijom IDA-om d.o.o., poslovnim bankama te ostalim gradovima u Istri u svrhu daljnjeg poticanja razvoja poduzetništva na području grada Pule realizirati Program kreditiranja “Poduzetnik Istarska županija 2020” te subvencionirati kamate na kredite u visini od 1%. Ukupni kreditni fond je 385 milijuna kuna.

Grad Pula, u suradnji s Istarskom razvojnom agencijom – IDA, kreće u realizaciju strateškog projekta iz područja poduzetništva „Coworking Pula“, koji će biti realiziran u sklopu ITU mehanizma I trebao bi biti završen I spreman za svoje prve stanare do kraja 2023. godine.

„Upravo zahvaljujući ovom projektu Grad Pula, ali i cjelokupno urbano područje, doživjet će značajan iskorak u razvoju i modernizaciji poduzetničke infrastrukture, u skladu s potrebama današnjice. Osim novom infrastrukturom, poticajno okruženje stvorit će se i inovativnim sadržajima koje će poduzetnički centar nuditi, a sve s ciljem jačanja poduzetničke klime i stvaranja novih vrijednosti za sve naše poduzetnike“, naglasio je gradonačelnik Pule Boris Miletić, dodajući kako je riječ o centru koji će značajno ojačati gospodarsku sliku grada te Pulu staviti na globalnu kartu coworking centara.

Samobor: Grad bez prireza, gospodarstvu u koroni pomogli sa osam milijuna kuna

Grad Samobor svoju gospodarsku snagu I potencijal potvrđuje već treću godinu zaredom ulaskom u samo finale našeg izbora za najbolji grad za gospodarstvo, a naslov najboljega ove godine pokušat će izboriti temeljem niza parametara. Nemaju prirez, u top pet gradova su po prosječnom dohotku po stanovniku (40.940 kuna) I prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (3.944 kune), a u top deset su po broju obrtnika na 1.000 stanovnika (23).

Među ključnim projektima koje ističu kao svoje adute su ‘Mali tehnopolis Samobor’ u sklopu kojega je poduzetnicima samoborskog kraja ponuđeno je za zakup 15 prostora, kvadrature od 20 do 119 ‘kvadrata’ površine s zajedničkim prostorijama, multimedijalnom i dvoranom za sastanke.

‘Još uvijek, unatoč gotovo neminovnoj krizi uzrokovanoj globalnom epidemiološkom situacijom uspješno održavamo status velikog grada bez prireza.  I u narednom periodu misao vodilja ostaje kako je gospodarstvo bez sumnje jedno od osnovnih stupova dobrog, ali i kvalitetnog života’,  poručuju iz samoborske gradske uprave koja iz proračuna potiče novo zapošljavanje gradskih obrta, trgovačkih društava i OPG-ova.

Grad Samobor je krizi zbog korone donio dva paketa mjera ukupne vrijednosti osam milijuna kuna. U prvom paketu sve su korisnike kojima je zbog epidemioloških mjera zabranjen rad oslobodili plaćanja komunalne naknade, odvoza smeća, plaćanja vrtića školske kuhinje, produženog boravka, najama gradskih prostora i prostora u vlasništvu trgovački društava i ustanova kojima je Grad Samobor osnivač. Drugi paket mjera odnmosi se I na pomoć nezaposlenima I  gospodarstvu – obrti, poduzeća, OPG – ovi, kojima je bio zabranjen rad te svim onim gospodarskim subjektima koji su radili u otežanim uvjetima izazvanih virusom a broje do 250 radnika (oslobađanje komunalne naknade).

‘Navedene mjere izuzetno su važne i korisne jer su direktno usmjerene prema onima kojima su najpotrebnije, ali izdvojili bismo jednu, a to je pomoć ili bolje reći nagrada onim poslovnim subjektima koji su radili u ovim uvjetima COVID – a, uredne platiše su prema proračunu Grada Samobora, što smo ih oslobodili plaćanja komunalne naknade za mjesec travanj i svibanj, jer je jedino zdravo gospodarstvo preduvjet, jamac za što brži oporavak gospodarstva u cjelini, a posljedično i punjenje proračuna’, navode iz gradske uprave.

I protekle su godine održali visoku razinu ulaganja u lokalne gospodarstvenike. Tu su, potpore za zapošljavanje u privatnom sektoru na području grada Samobora malim gospodarskim subjektima; obrtima, trgovačkim društvima, i OPG-ovima, te bespovratne potpore za tradicijske i umjetničke obrte.

‘I u narednom periodu misao vodilja ostaje kako je gospodarstvo bez sumnje jedno od osnovnih stupova dobrog, ali i kvalitetnog života. U gospodarski jakoj i za život ugodnoj sredini ljudi lakše nalaze posao, prije zasnivaju obitelji, jednostavnije se odluče na privatni posao…  A upravo gradovi s pozitivnim gospodarskim rastom u mogućnosti su svojim građanima omogućiti jednostavan, ugodan i prosperitetan život, uz širok dijapazon kvalitetnih sadržaja i prilika’, ističu iz gradske uprave.

Varaždin: 5,25 milijuna kuna bespovratnih potpora za poduzetnike i obrtnike

Grad Varaždin ove će godine pokušat vratiti titulu najboljeg grada za gospodarstvo koju je osvojio u našem prvom izboru 2018. Godine. U finale su ušli temeljem niza analitičkih parametara, među kojima je plasman u top pet gradova u četiri kategorije – prosječnom dohotku po stanovniku (37.886 kuna), najmanjoj stopi siromaštva (10,2 posto), prosječnoj zaposlenosti per capita I udjelu poreznih prihoda u ukupnim prihodima.

Među ključnim adutima za ponovno osvajanje titule najboljeg grada za gospodarstvo u gradskoj upravi ističu stavljanje 5,25 milijuna kuna u gradski ‘Poduzetnički fond’ kroz kojega nude potpore od pet tisuća do 10 tisuća kuna, a na pripadajući natječaj javilo se 1.300 poduzetnika i obrtnika.
‘Kao temelj daljnjeg razvoja gospodarstva u gradu Varaždinu možemo istaknuti komunalnu infrastrukturu. Uz ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu i razvijanje Varaždina u smjeru inteligentnog grada u kojem svoje sjedište nalazi velik broj informatičkih tvrtki, ulaganje u komunalnu infrastrukturu zaokružuje preduvjete koje jedan grad mora imati kao temelj daljnjeg razvoja gospodarstva. Trenutna ulaganja u komunalnu infrastrukturu i prometnice grada iznose oko 30 milijuna kuna.’ – kažu u Gradu.

Akademija za poduzetništvo je društveno odgovoran projekt Pučkog otvorenog učilišta Varaždin koji sufinancira Grad Varaždin. Smatra se i jednom od mjera kojom Grad Varaždin u suradnji s POU Varaždin pomaže poduzetnicima na području grada. Program se u 2020. godini sufinancira u iznosu od 250.000,00 kn, uključujući i Akademiju za obrtnike koja se provodi u suradnji s Udruženjem hrvatskih obrtnika Varaždin. Cilj je kroz pomno razrađene neformalne edukacije iz područja poduzetništva pružiti podršku poduzetnicima početnicima, onima koji žele postati poduzetnici i poslovati u gradu Varaždinu i onima kojima trebaju nova znanja radi daljnjeg razvoja. Akademija se osim Osnovnog (Basic) programa razvija i u segmentu Napredni (Advanced) program i Junior program za djecu i mlade.

Varaždinski Tehnološki park jedan je od vodećih u Hrvatskoj. Nedavno je završen projekt njegove dogradnje i opremanja novih prostorija čime je povećana kvaliteta infrastrukture i sadržaja koje nudi svojim stanarima, tvrtkama iz IT sektora.  Projekt dogradnje Tehnološkog parka Varaždin jedan je od najvažnijih razvojno-investicijskih projekata. Vrijednost projekta je 19 milijuna kuna, sufinanciran je europskim  sredstvima, a u 4040 m2 poslovnog prostora bit će zaposleno 350 novih zaposlenika u pedesetak manjih tvrtki. (Lidija Kiseljak, Vedran Marjanović/Jutarnji list)