Samobor se i u devetom izdanju izbora za Najbolji grad, koji organiziraju Gradonačelnik.hr, Jutarnji list i Ipsos, plasirao u finale u dvije kategorije – gospodarstvu i kvaliteti života…
Grad koji je dosad pet puta osvajao naslov najboljega velikog grada za gospodarstvo, a 2023. i priznanje za najveći napredak u kvaliteti života, ove godine ima priliku dosadašnjim uspjesima pridružiti i svoju prvu pobjedu u najobuhvatnijoj kategoriji izbora. U završnicu ulazi s vrlo dobrim pokazateljima dohotka, poreznog opterećenja, učinkovitosti gradske uprave i demografskih kretanja, ali i nizom konkretnih ulaganja od onih u obrazovanje, predškolski odgoj i socijalne programe do onih u prometnu i sportsku infrastrukturu, ali i uz cijeli niz zelenih projekata.
U ekonomskoj kategoriji Samobor brani prošlogodišnju titulu i pokušava osvojiti šesto priznanje, čime bi dodatno učvrstio status jednoga od najuspješnijih hrvatskih gradova u toj kategoriji Izbora. Među finalistima je šest gradova koji su već osvajali gospodarsku titulu, a uz Samobor i Svetu Nedelju za nova priznanja konkuriraju Varaždin, Pula, Opatija i Rab. Ostali finalisti imaju priliku prvi put osvojiti naslov pobjednika.
Gospodarski poredak temelji se na 14 kriterija koji obuhvaćaju dohodak i izvorne prihode po stanovniku, zaposlenost i nezaposlenost, stopu siromaštva i razvijenost obrtništva, ali i financijsko poslovanje gradova. Uspoređuju se, među ostalim, pokrivenost rashoda prihodima, zaduženost, udio poreznih prihoda, izdvajanja za subvencije gospodarstvu, porezno opterećenje dohotka i pokazatelji učinkovitosti gradskih uprava. Prije rangiranja pokazatelji se standardiziraju i objedinjuju u skupni indeks prema metodologiji povezanoj s Vladinom Uredbom o indeksu razvijenosti. Samobor se u toj konkurenciji posebno ističe dohotkom i prihodima…
Brojni pokazatelji uspješnosti u obrani ekonomskog naslova
Prosječni dohodak po stanovniku iznosi 7.270 eura, što ga svrstava na izvrsno drugo mjesto među velikim gradovima, odmah iza Zagreba. S prosječnim izvornim prihodima od 659 eura po stanovniku zauzima peto mjesto, dok se s 88.918 eura ukupnih prihoda grada po zaposlenome u gradskoj upravi nalazi na visokom četvrtom mjestu u svojoj skupini. Udio subvencija gospodarstvu iznosi 2,43 posto proračuna, što je u skupini velikih gradova također među pet najboljih rezultata.
Dobre rezultate ostvaruje i u poreznoj politici. Prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 22,5 posto, što Samobor svrstava na drugo mjesto među velikim gradovima prema tom pokazatelju. Grad je početkom 2024. snizio zakonske stope poreza na dohodak s 20 na 18 posto za nižu, odnosno s 30 na 27 posto za višu stopu. Pritom ni ranije nije imao prirez, a porezno rasterećenje nastavak je politike kojom su se prethodno smanjivali komunalni doprinos i naknade u nizu djelatnosti, napominju iz Grada. Na tržištu rada Samobor bilježi prosječno 13 nezaposlenih na tisuću stanovnika, što ga smješta na peto mjesto među velikim gradovima. Stopa siromaštva prema dohodovnoj metodi iznosi 14 posto, a broj obrtnika doseže 36 na tisuću stanovnika. U financijskim pokazateljima ističe se i udio izdvajanja za bruto plaće u ukupnim rashodima i izdacima, koji iznosi 22,46 posto i drugi je najbolji rezultat u skupini velikih gradova.
Rezultati, međutim, nisu samo odraz poreznih i proračunskih pokazatelja, nego i sustavne podrške poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima. Grad dodjeljuje potpore za zapošljavanje u privatnom sektoru, kapitalna ulaganja, nove tehnologije i inovacije, tradicijske, obrtničke i umjetničke obrte i poljoprivrednu proizvodnju. Poduzetnicima početnicima u prvom krugu ovogodišnjeg javnog poziva sufinancira 90 posto prihvatljivih troškova ulaganja, uz minimalno ulaganje od 1.500 eura i najvišu potporu od 2.500 eura. Za kapitalna ulaganja u malom gospodarstvu predviđene su potpore do 7.000 eura, dok je za poljoprivredne potpore osigurano 127.000 eura…
Važnu ulogu u razvoju novih poslovnih ideja ima Mali Tehnopolis Samobor, u kojem djeluje dvadesetak korisnika, većinom tehnoloških tvrtki i inovatora. Korisnicima su dostupni savjetovanje, poslovne edukacije, radionice i organizacijska podrška, a pojedine tvrtke razvile su se izvan nacionalnih okvira i svrstale na listu u međunarodno konkurentnih kompanija. Grad je pripremio projektnu dokumentaciju i ishodio građevinsku dozvolu za novi objekt koji bi trebao otvoriti prostor za još dvadeset poduzetnika početnika, a projekt planira prijaviti na budući europski natječaj.
Poduzetničke kompetencije razvijaju se i među najmlađima. U pilot-projektu „Poduzetništvo u osnovnim školama”, koji provodi Poduzetnički centar Samobor u suradnji s Gradom, školama i vanjskim suradnicima, tijekom travnja i svibnja sudjelovalo je četrdesetak učenika i učenica. Kroz radionice, mentorski rad i praktičnu primjenu metode Business Model Canvas razvijali su vlastite poslovne ideje, kreativno razmišljanje i sijaset poduzetničkih vještina…
Potporu lokalnom gospodarstvu prati i suradnja s obrtnicima, čiju važnost potvrđuje nedavno priznanje „Zlatni krug” dodijeljeno gradonačelnici Petri Škrobot za rezultate u promicanju i zaštiti poduzetništva i obrtništva. Grad je pritom preuzeo i zahvalnicu za suradnju i doprinos razvoju obrtništva.
Kvalitetne adute gradi kroz niz međusobno povezanih područja
Dok se u gospodarskoj kategoriji Samobor oslanja na dugogodišnje rezultate i poticajno poslovno okruženje, u konkurenciji za najbolji grad po kvaliteti života adute gradi kroz niz međusobno povezanih područja. Kategorija obuhvaća 29 pokazatelja – od gospodarstva, gradskih financija i porezne politike do demografije, obrazovanja, socijalnih programa, kulture, sporta, gospodarenja otpadom, stanovanja i javnog prijevoza. U obzir se uzimaju i rezultati istraživanja Ipsosa, kojim se na uzorku većem od tisuću ispitanika utvrđuje što građani smatraju najvažnijim za kvalitetu života u svojim gradskim sredinama.
Samobor u toj kategoriji dosad nije osvojio pobjednički naslov, ali je redovito u završnici, a 2023. proglašen je gradom s najvećim napretkom u kvaliteti života. Ovogodišnji plasman temelji se i tu na nizu dobrih pokazatelja. Prosječni dohodak po stanovniku od 7.270 eura ponovno je drugi među velikim gradovima, dok izvorni prihodi od 659 eura po stanovniku zauzimaju peto mjesto. Za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade izdvaja se 45,28 posto proračuna, što Samobor svrstava na deveto mjesto u skupini. Naknada za novorođeno dijete iznosi 675 eura po novorođenom, četvrti je to najbolji rezultat među velikim gradovima.
Posebno se ističu i demografski pokazatelji. Samobor je lider, prvi među velikim gradovima, prema indeksu općega kretanja stanovništva, koji iznosi 102,81 posto, dok se prema vitalnom indeksu od 56,62 posto nalazi na osmom mjestu poretka. Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, broj stanovnika povećao se s 37.435 u 2021. na 38.536 u 2024. godini, odnosno za 1.101 osobu. Rast stanovništva i naročito dolazak mladih obitelji dodatno i značajno povećavaju potrebu za ulaganjima u vrtiće, škole, prometnu infrastrukturu i sadržaje za različite dobne skupine sugrađana.
Jedna od prepoznatljivih demografskih mjera jest program „Baka – djed servis”, kojim je Samobor postao prvi grad u Hrvatskoj koji financijski podupire bake i djedove koji čuvaju unučad predškolske dobi. Naknada iznosi 360 eura mjesečno po djetetu, koliko iznosi i subvencija smještaja djece u privatnim vrtićima i obrtima dadilja.
Mjera roditeljima pruža dodatnu mogućnost organiziranja skrbi o djeci, uz postojeće kapacitete predškolskih ustanova. Ulaganja u vrtiće nastavljaju se izgradnjom novih objekata i širenjem kapaciteta. U naselju Perivoj otvoren je novi područni objekt Dječjeg vrtića Izvor, nazvan „Ferdo i prijatelji”. Na gotovo 1.500 četvornih metara osigurava prostor za 136 djece u sedam odgojnih skupina, uključujući djecu jasličke dobi i vrtićki uzrast.
Obrazovanje je pritom jedno od najvećih razvojnih ulaganja grada. Za školsku godinu 2026./2027. osigurano je na startu pedagoškog razdoblja ukupno 625.000 eura za pomoć učenicima, kod čega 460.000 eura za osnovnoškolce i 165.000 eura srednjoškolcima. Sredstva su namijenjena nabavi radnih bilježnica i ostalih obrazovnih materijala za osnovnoškolce, kao i kupnji udžbenika i drugih materijala za srednjoškolce, a navedenim mjerama je obuhvaćeno više od 3.000 osnovnoškolaca i oko 800 srednjoškolaca. Prema iznosu ukupnih izdvajanja na tom polju Samobor je četvrti među gradovima, a uz 16,22 eura po stanovniku drugi u RH.
Uz izravnu pomoć obiteljima, provodi se i investicijski ciklus obrazovne infrastrukture, pa je početkom nove školske godine na području nekadašnje vojarne Taborec otvorena je rekonstruirana i dograđena zgrada Osnovne škole Bogumila Tonija. Projekt vrijedan 12,33 milijuna eura, od čega je 9,78 milijuna osigurano iz europskih sredstava, donio je suvremeno opremljenu školu kapaciteta 20 razrednih odjela, novu sportsku dvoranu površine veće od 900 četvornih metara i uređen bogat vanjski sportski sadržaji. Time je omogućena organizacija nastave u jednoj smjeni učenicima i nastavnicima.
Sličan iskorak ostvaren je u Osnovnoj školi Milana Langa u Bregani, gdje su otvoreni nova dvodijelna sportska dvorana i dograđeni dio škole, a projekt vrijedan oko 7,5 milijuna eura obuhvatio je četiri nove učionice i prateće prostore, kao i sportsku dvoranu površine 2.102 četvorna metra s gledalištem za približno 300 gledatelja.
Za projekt je osigurano 4,94 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a kapacitet škole povećan je na više od 500 učenika u 24 razredna odjela. Investicijski ciklus nastavlja se rekonstrukcijom i dogradnjom Osnovne škole Samobor i Područne škole Celine, čija ukupna vrijednost prelazi 17 milijuna eura, uz više od 12 milijuna eura europskih sredstava. U tijeku su i radovi na Osnovnoj školi Rude, vrijedni 3,69 milijuna eura, uz 2,15 milijuna eura sufinanciranja iz NPOO-a. Cilj je proširiti kapacitete, poboljšati uvjete rada i u što većem broju škola omogućiti jednosmjensku nastavu. Uz kapitalne projekte, Grad je uoči početka nastavne godine u održavanje školskih objekata uložio oko 320.000 eura.
Za osnovno školstvo u gradskom je proračunu za 2026. osigurano gotovo 19,8 milijuna eura, uz dodatnih 1,46 milijuna eura za obrazovne materijale, prijevoz, prehranu, održavanje, školu plivanja i natjecanja znanja. U svih pet osnovnih škola osigurani su i pomoćnici u nastavi kroz projekt „Vjetar u leđa – faza VII”. Vrijednost projekta za trogodišnje razdoblje prelazi 2,84 milijuna eura, a tijekom školske godine učenicima i učenicama je podršku pružalo 74 pomoćnice i pomoćnika. Grad osigurava i stipendije učenicima i studentima, ali i besplatne pripreme za državnu maturu, u kojima je u školskoj godini 2025./2026. sudjelovalo 190 maturanata i maturantica.
Briga o mladima obuhvaća i mentalno zdravlje, u Savjetovalištu za mlade osobe u dobi od 7 do 30 godina mogu dobiti besplatnu emocionalnu i psihološku podršku kroz individualno savjetovanje i terapiju. Ulaganja u sadržaje za slobodno vrijeme prate obnovu dječjih i sportskih igrališta, parkova i prostora za rekreaciju. Obnovljeno je igralište u Ulici Milana Langa, na kojem su uređeni tereni za košarku, rukomet i mali nogomet, dječji park i prateći sadržaji, uključujući pristup za osobe s invaliditetom. Uređeno je i desetak novih parkova i igrališta, a na četrdesetak lokacija postavljena su nova igrala.
Kvaliteti svakodnevice pridonosi i besplatan javni prijevoz, uveden 1. siječnja 2025. za građane i posjetitelje grada. Samoborom prometuje 17 autobusnih linija, šest više nego prije uvođenja mjere, a nova kružna linija povezuje središte s užim područjem grada. Uz ulaganja u prometnice i pješačke površine, Grad Samobor je uveo i mobilnu aplikaciju POPRAVIMO, putem koje građani mogu prijavljivati komunalne nedostatke i pratiti postupanje nadležnih službi u saniranju iskazanih problema i poteškoća.
U pripremi su i projekti usmjereni na starije osobe, tako je planirana izgradnja doma za starije u Maloj Rakovici, dok je u Lugu Samoborskom predviđen Centar za starije osobe, za koji se priprema rekonstrukcija postojećeg objekta. U socijalnoj politici Grad podupire i rad organizacija civilnog društva, a za programe iz područja socijalne skrbi u 2026. osigurano je 210.000 eura. Ulaganja u sportsku infrastrukturu također su dio razvojne politike, za sport je Samobor u 2025. izdvojio 4.958.619 eura, odnosno 2.345.561 euro više nego godinu prije, čime se našao među deset gradova s najvećim povećanjem izdvajanja. Na igralištu u Bregani postavlja se umjetna trava koja će zadovoljavati FIFA standarde, uz montažne tribine za 300 gledatelja. Projekt vrijedan više od milijun eura Grad sufinancira uz 300.000 eura potpore Ministarstva turizma i sporta. Uređen je i drugi službeni park za pse, u Južnom naselju, površine 677 četvornih metara.
Ulaganja u kulturnu i turističku infrastrukturu povezuju očuvanje baštine s razvojem novih sadržaja. Vila Allnoch, obnovljena europskim sredstvima, postala je prostor kulturnih događanja i izložbi, a završena je i energetska obnova Etno kuće i dvorca Livadić. Uređuju se muzejski prostori i priprema novi stalni postav koji će predstaviti povijest, tradiciju i identitet samoborskog područja. Rekonstrukcija se planira i za Samoborsku tržnicu, za koju je arhitektonsko-urbanističkim natječajem odabrano rješenje otvorenog natkrivenog i zatvorenog dijela s prodajnim prostorima, ugostiteljskim sadržajima i podzemnom garažom. Obnovljen je i planinarski dom Ivica Sudnik na Velikom dolu, kao i prostor vinarsko-vinogradarske udruge Brenta.
Zelene politike prate uređenje javnih površina i ulaganja u energetsku učinkovitost. U Samoboru je otvoren prvi javni urbani voćnjak s više od stotinu sadnica starih sorti voćaka, a tijekom protekle godine posađeno je 876 novih stabala. Na krovu zgrade gradske uprave postavljena je solarna elektrana, dok se mogućnosti korištenja geotermalne energije razmatraju na temelju izrađene tehničke studije, u planu su i solarne elektrane na krovovima Malog Tehnopolisa (MTS-a)…
Razvojni projekti oslanjaju se i na europska sredstva. Samobor je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti povukao 14,35 milijuna eura, ponajprije za gradnju i dogradnju škola, predškolske ustanove te obnovu zgrada oštećenih u potresu. U 2025. godini povukao je oko 8,5 milijuna eura iz europskih fondova, što je 5,74 milijuna eura više nego godinu prije i treći najveći nominalni rast među gradovima prema dostavljenim podacima.
– Grad Samobor realizirao je brojne kapitalne projekte i za mnoge ostvario znatna EU sredstva. Svaki euro iz europskih fondova ne samo da doprinosi rastu proračuna, već omogućuje da vlastita sredstva usmjerimo prema strateškim inicijativama koje dodatno poboljšavaju kvalitetu života naših građana- istaknula je Petra Škrobot, gradonačelnica…
Za 2026. godinu Grad je donio proračun od 137.584.602 eura, što je 3,76 posto više nego 2025. Uz obrazovanje, socijalne programe i komunalnu infrastrukturu, sredstva su usmjerena i u sigurnost. Za vatrogastvo i civilnu zaštitu u proračunu je osigurano 2.775.546 eura, a Javna vatrogasna postrojba dobila je nedavno novo vozilo za gašenje šumskih požara s pogonom 4×4 i spremnikom za 2.500 litara vode, vrijedno više od 272.000 eura.
-Odgovornim i transparentnim raspolaganjem proračunskim sredstvima gradimo stabilnu i sigurnu budućnost našega grada. Odgovornim politikama i jasnom vizijom razvoja odgovaramo na potrebe građana i nastavljamo razvijati moderan grad bogate povijesti- poručuju iz Grada Samobora. Ovogodišnji plasman u obje kategorije nastavlja niz Samoborovih uspjeha u izboru Najbolji grad. U dosadašnjim izdanjima osvojio je pet gospodarskih titula, 2020., 2021., 2022., 2024. i 2025., uz priznanje za najveći napredak u kvaliteti života 2023. U aktualnoj završnici pokušat će potvrditi gospodarsku konkurentnost i prvi put osvojiti naslov najboljega velikog grada za kvalitetu života. Pobjednici devetog izdanja izbora bit će proglašeni u Šibeniku, 21. listopada. (P.L.)
