Velika Gorica ponovno je među finalistima izbora za Najbolji grad, koji devetu godinu zaredom organiziraju Gradonačelnik.hr, Jutarnji list i Ipsos, i to u dvije važne kategorije – Kvaliteta života, najobuhvatnijoj kategoriji izbora, i Eco City, koja prepoznaje gradove s najboljim politikama i projektima zaštite okoliša. Nakon što je prošle godine ponijela titulu najprivlačnijega grada u Hrvatskoj, Velika Gorica ove godine u završnicu ulazi s rezultatima koji obuhvaćaju ulaganja u zelenu infrastrukturu i obnovljive izvore energije, uz dostupnije javne usluge, gospodarski rast, snažnu potporu obiteljima…
U kategoriji Kvaliteta života, u kojoj se među velikim gradovima za naslov natječu Dubrovnik, Samobor, Velika Gorica i Varaždin, grad se izdvaja nizom pokazatelja koji povezuju financijsku stabilnost, zaposlenost i mjere usmjerene prema građanima. U Eco City kategoriji konkurencija je također jaka, tu pak o pobjedniku odlučuje stručni žiri na temelju prijava gradova i njihovih ostvarenja u zaštiti okoliša, gospodarenju otpadom, energetskoj učinkovitosti i održivoj mobilnosti. Velika Gorica u toj kategoriji ističe se ulaganjem u solarne elektrane na javnim objektima, modernizacijom javne rasvjete, širenjem biciklističke infrastrukture i projektima ozelenjivanja i prilagodbe klimatskim promjenama.
Velika Gorica u svom drugom finalu u “kategoriji svih kategorija”, kvalitete života, ima naravno i konkretne čitav niz brojčanih aduta. Prema podacima korištenima u ovogodišnjem rangiranju, pokrivenost proračunskih rashoda prihodima iznosi 99 posto, a prosječni dohodak po stanovniku 6.433 eura. Grad za naknade za novorođenčad izdvaja 472 eura po djetetu, dok se prema broju nezaposlenih, kojih je 13 na 1.000 stanovnika, nalazi na trećem mjestu među velikim gradovima. Prosječna stopa poreza na dohodak iznosi 25 posto. U ovoj se kategoriji, podsjetimo, uspoređuje 29 pokazatelja iz područja gospodarstva, gradskih financija, porezne politike, demografije, obrazovanja i drugih segmenata važnih za svakodnevni život. U obzir se uzimaju i prioriteti građana, koje Ipsos istražuje na uzorku većem od 1.000 ispitanika.
Velikogorički rezultati u demografiji i socijalnoj politici već su prepoznati u prethodnim izdanjima izbora. Grad je 2021. i 2024. godine osvojio titulu najboljega u kategoriji obrazovanja, demografije, socijalne politike i mladih, finala u istoj kategoriji dohvatio je i svih godina izbora, osim u 2025., a prošle je godine proglašen i najprivlačnijim gradom u RH. Prema migracijskim podacima za promatrano razdoblje, ostvario je ukupni migracijski saldo od 1.320 stanovnika, odnosno u ukupnom stanovništvu 2,1 posto, dok je saldo domaćih migracija iznosio 617 stanovnika ili jedan posto ukupnog stanovništva.
Jedan od prepoznatljivih poteza gradske uprave u posljednjih nekoliko godina zasigurno je uvođenje besplatnih dječjih vrtića i lokalnog javnog prijevoza. Vrtići su besplatni za svu djecu od 1. rujna 2024., a besplatan lokalni prijevoz uveden je 1. srpnja 2025. Broj autobusnih linija povećan je s 11 na 16, čime su bolje povezani i dijelovi grada koji ranije nažalost nisu imali odgovarajuću prometnu povezanost. Prema gradskim podacima, promjene su usmjerene na olakšavanje svakodnevnog života građana, uz smanjenje prometnih gužvi i poticanje kontinuiranog korištenja javnog prijevoza…
Potpora obiteljima i učenicima vidljiva je i u proračunskim izdvajanjima. Za školsku godinu 2026./2027. Velika Gorica osigurala je ukupno 866.000 eura za pomoć učenicima i učenicama, čime se kada se izuzme Zagreb svrstala na vrh među gradovima. Od toga je 530.000 eura namijenjeno osnovnoškolcima, za koje su osigurani besplatni radni materijali, prehrana i prijevoz, dok je za srednjoškolce izdvojeno 336.000 eura, odnosno po 140 eura za nabavu udžbenika za oko 2.400 učenika. Grad financira i produženi boravak, kao i pomoćnike u nastavi, za što je osigurano 2,5 milijuna eura.
Visoku kvalitetu života prate i ulaganja u infrastrukturu koja bi trebala odgovoriti na daljnji rast broja stanovnika. U tijeku je investicijski ciklus u obrazovanju vrijedan više od 65 milijuna eura, koji obuhvaća izgradnju novih škola u Kurilovcu i na području Rakarja i Plesa, ali i dogradnju škola u Novom Čiču, Šćitarjevu i Vukovini. Grad istodobno priprema izgradnju Centra za starije osobe vrijednog 13,76 milijuna eura, novih vrtića i dnevne bolnice koja bi trebala omogućiti dostupniju specijalističku i dijagnostičku skrb bez odlaska u zagrebačke bolnice svim svojim građanima.
Važan dio budućeg razvoja čini i gospodarska dinamika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih u Velikoj Gorici tijekom 2025. povećan je s 20.211 na 27.800, odnosno za 7.589 osoba, što je najveći apsolutni rast među hrvatskim gradovima. Poduzetnici sa sjedištem u gradu ostvarili su 205,9 milijuna eura konsolidirane neto dobiti, 22,3 posto više nego 2024. godine, a prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod njih iznosila je 1.341 euro. Uz postojeće poslovne zone Rakitovec i Meridian 16, novi razvojni potencijal otvara se pripremom Poduzetničke zone Kušanec-Istoka.
Upravo spoj gospodarskih mogućnosti, dostupnih usluga, obrazovanja, prometne povezanosti i brige o okolišu čini važan dio šire slike kvalitete života u Velikoj Gorici. Grad se pritom suočava i dakako s izazovom kako nastaviti rasti, a istodobno sačuvati prostor i dostignute standarde stanovanja zbog kojih iz godine u godinu privlači dolazak novih stanovnika…
U kategoriji Eco City Velika Gorica u također drugom svom “ekološkom” finalu, nakon završnice 2024., nastupa s nizom projekata kojima se nastoji smanjiti potrošnja energije, povećati udio obnovljivih izvora, poboljšati održiva mobilnost i sačuvati zelene površine, a među najvažnijim ulaganjima je projekt „Velika Gorica – Solarni grad – odbrojavanje”, u sklopu kojega su sunčane elektrane postavljene na 22 gradske ustanove, njihova ukupna instalirana snaga iznosi 588,4 kWp, a očekivana godišnja proizvodnja premašuje 604.000 kilovatsati električne energije, napominju iz Grada.
Proizvedena energija koristi se za vlastite potrebe objekata, čime se smanjuju troškovi i ovisnost o električnoj energiji iz mreže, a projekt vrijedan više od 654.000 eura financiran je sredstvima Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, uz 81,48 posto bespovratnih sredstava. Prema podacima Grada, solarne elektrane danas pokrivaju oko 37 posto potreba za električnom energijom obuhvaćenih zgrada, a plan je takva rješenja primjenjivati i na novim javnim objektima.
Energetska učinkovitost unaprijeđena je i modernizacijom javne rasvjete, u sklopu koje su sva ekološki neprihvatljiva rasvjetna tijela zamijenjena LED svjetiljkama. Energetska obnova provedena je i na 25 višestambenih zgrada uz pomoć europskih sredstava. Grad ujedno istražuje mogućnosti korištenja geotermalne energije, koja bi u budućnosti mogla pridonijeti dekarbonizaciji sustava grijanja.
Geotermalni potencijal potvrđen je istražnom bušotinom na dubini od oko tri tisuće metara, gdje je izmjerena temperatura viša od 100 stupnjeva Celzijevih. Prema rezultatima istraživanja, toplina iz bušotine mogla bi zadovoljiti gotovo 60 posto potreba velikogoričkog toplinskog sustava. U listopadu je potpisan i ugovor vrijedan 35,29 milijuna eura za projekt razvoja geotermalne energije, kod čega 30 milijuna eura čine bespovratna sredstva. Druga faza predviđa izradu dodatne, utisne bušotine, čime bi se stvorili tehnički uvjeti za korištenje geotermalne topline u postojećem ili planiranom toplinskom sustavu, navode i najavljuju nam iz Grada.
Značajan ekološki iskorak očekuje se i od novog postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, investicije vrijedne gotovo 36,8 milijuna eura koja je dio projekta Aglomeracije Velika Gorica, ukupno vrijednog 104 milijuna eura. Za izgradnju samog pročistača osigurano je 88 posto sredstava iz vanjskih izvora, uključujući europska bespovratna sredstva i sredstva Hrvatskih voda i nadležnog ministarstva.
Novo postrojenje projektirano je za 74.000 ekvivalentnih stanovnika, više nego dvostruko u odnosu na kapacitet starog sustava iz 1973. Uz moderniju tehnologiju obrade otpadnih voda, predviđena je i posebna jedinica za pročišćavanje zraka, što bi trebalo ukloniti neugodne mirise koji su dosad opterećivali stanovnike u okolici. Projektom se stvaraju i uvjeti za dodatnih 5.000 priključaka, uz 145 kilometara kroz aglomeraciju izgrađenog fekalnog cjevovoda.
Važan element održivosti je i iskorištavanje mulja koji nastaje tijekom pročišćavanja. Procesom anaerobne digestije proizvodit će se bioplin, koji će se u kogeneracijskom sustavu pretvarati u električnu i toplinsku energiju za potrebe postrojenja. Time se otpadni materijal pretvara u energetski resurs, a očekivane uštede trebale bi pridonijeti smanjenju operativnih troškova.
-Konačno, nakon toliko godina i problematičnih situacija, ovaj projekt se bliži kraju i ulazimo u završnu fazu realizacije projekta odvodnje, pročistač bi trebao biti gotov iduće godine na ljeto, kada bi u probni rad trebao biti pušten cijeli sustav- istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar prilikom obilaska radova, dodajući kako se očekuje da će novi sustav riješiti i problem neugodnih mirisa.
Velika Gorica ulaže i znalajna sredstva u razvoj biciklističke infrastrukture i korištenje vozila s manjim emisijama. Građanima su dostupni javni bicikli na pet lokacija, dok udio biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica iznosi 10,68 posto, prema podacima iz Grada dovršena je i gotovo 900 metara duga pješačko-biciklistička staza uz jezero Čiče, u pripremi je nova staza s nogostupom kroz Kurilovec, dulja od dva kilometra. Projekt vrijedan 1,1 milijun eura sufinancira se s više od 930.000 eura europskih sredstava.
Za vlasnike električnih vozila na raspolaganju je sedam punionica, uključujući jednu brzu, a pet punionica u gradskom vlasništvu građani mogu koristiti besplatno. Grad planira širiti mrežu u skladu s rastom broja električnih vozila. Održivijem prometu pridonosi i besplatan lokalni prijevoz, koji koristi gotovo milijun putnika godišnje, a gradskom kružnom linijom prometuju električni autobusi, dodaju nam.
Uz prometnu infrastrukturu, posebna se pozornost posvećuje ozelenjivanju i povezivanju postojećih zelenih površina. Kroz projekt „PAUK u VG” uređene su javne površine u Buševcu uz sadnju više od stotinu stabala, u gradu je formiran i urbani koridor s dodatnih stotinjak stabala. Projekt „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković” predviđa ozelenjivanje i obnovu četiriju školskih igrališta i uređenje triju urbanih koridora.
Dodatni okvir za razvoj zelene infrastrukture postavljen je izmjenama Prostornog plana, kojima je obvezni udio zelenih površina na građevnim česticama višestambenih zgrada povećan na 45 posto. Uvedena su i pravila očuvanja postojećih stabala, sadnje drvoreda uz nove prometnice i ozelenjivanja većih parkirališta. Time se želi osigurati da se širenje grada prati očuvanjem zelenila i boljim urbanističkim standardima.
U sklopu projekta „Zeleni laboratorij” provode se mjere prilagodbe klimatskim promjenama, od sadnje stabala i grmova do izrade plana zelene i plave infrastrukture, uređenja šetnica i edukacija građana. Projekt uključuje i prikupljanje kišnice s krova Osnovne škole Nikole Hribara, koja će se koristiti za navodnjavanje periurbanog voćnjaka namijenjenog građanima, kao i razvoj automatskog sustava navodnjavanja. Projekt je vrijedan 461.028 eura, uz 80 posto sufinanciranja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Njegov je cilj povećati udio zelenila, povezati postojeće zelene zone i ublažiti u Velikoj Gorici učinak visokih temperatura u izgrađenim dijelovima. Grad je usvojio i Strategiju razvoja zelene infrastrukture te program mjera za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.
U gospodarenju otpadom građanima su dostupna četiri reciklažna dvorišta, uključujući mobilno, a prema raspoloživim podacima odvojeno se prikuplja oko 40 posto otpada. Grad je proveo i informativne i edukativne kampanje o pravilnom odvajanju otpada i smanjenju njegova nastanka.
Velika Gorica tako u dvije kategorije ovogodišnjeg izbora predstavlja različite, ali povezane aspekte razvoja: od gospodarskih pokazatelja i dostupnosti javnih usluga do ulaganja u energiju, promet i zelenu infrastrukturu. Hoće li joj ti rezultati naposljetku donijeti i nova priznanja, doznat ćemo definitivno vrlo skoro u Šibeniku, na svečanoj dodjeli nagrada, 21.listopada. (P.L.)
