Ovogodišnji pobjednici izbora najboljih gradova u organizaciji Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos biti će proglašeni krajem tekućeg mjeseca.
Finalisti u izboru najboljeg velikog grada unutar kategorije kvaliteta života isti su kao i prošle godine. Naime, Zagreb, koji brani titulu najboljeg velikog hrvatskog grada po kvaliteti života opet je u društvu Čakovca, Dubrovnika, Samobora i Varaždina. Štoviše, Zagreb, Dubrovnik, Samobor i Varaždin u finalu su se našli i 2018., ali tada im je društvo umjesto Čakovca pravila Koprivnica.
Riječ je o najprestižnijoj kategoriji izbora najboljih gradova a u pripadajući izračun uključeno je čak 26 kriterija. Oni su, među ostalim, prosječni dohodak po stanovniku, udio izdvajanja za zaštitu okoliša u proračunu, udio izdvajanja za subvencioniranje cijene prijevoza u proračunu i indeks starenje stanovništva. Specifičnost izbora najboljeg grada unutar ove ‘kategorije svih kategorija’ jest to što su u njega kroz ankete uključeni i građani, te su obzir uzeti njihovi stavovi, potrebe i prioriteti vezani uz uvjete života.
Čakovec: U obrazovanje ulažu više od polovice proračuna
Grad Čakovec i ove se godine našao u top pet najboljih gradova unutar ove kategorije između ostalog i na temelju izdvajanja sredstava iz proračuna namijenjenih obrazovanju, socijalnoj politici i mladima (50,57% proračuna). U top pet su gradova po iznosu stipendija i školarina, ali i po efikasnosti gradske uprave, odnosno prosjeku ukupnih prihoda grada po zaposlenome. Nadalje, drugi su grad u državi po zaposlenosti (radi 53 posto ukupnog stanovništva), imaju najveći udio studenata među mladim stanovništvom, te pozitivni vitalni inedks (veći je broj rođenih od umrlih).
Već dugi niz godina obrazovanje i njegova kvaliteta nameću se kao prioritet u politici gradske uprave u Gradu Čakovcu, a ulaganja u obrazovnu infrastrukturu te uvođenje novih programa u obrazovanje posebno se intenziviralo posljednjih nekoliko godina te je Čakovec danas grad koji je, ne samo u Hrvatskoj, poznat kao sredina kojoj je obrazovni standard njegovih vrtića i škola na prvom mjestu. To i ne čudi jer je u Proračunu za 2020. godinu za obrazovanje, bez plaća zaposlenih u školama, predviđeno nešto preko 60 milijuna kuna, što je 22 % ukupnog proračuna grada.
Unatrag dvije godine, Grad Čakovec je u ustanovama kojima je osnivač izgradio nove jaslice, dogradio dva vrtića te ih nekoliko obnovio. Izgrađena su i dva nova privatna vrtića, a ukupno je u predškolskim ustanovama smješteno oko 80 posto sve djece vrtićke dobi koja žive na području grada.
Čakovec je Grad prijatelj djece od samih početaka, a kako kažu u gradskoj upravi, svake godine taj status nastoje potvrditi novim programima i projektima. Preko programa Koordinacijskog odbora Grada-prijatelja djece kao i preko Društva „Naša Djeca“ Čakovec odnosno sufinanciranjem projekata samih ustanova, djeci i mladima predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske dobi nude se brojni obrazovni programi i aktivnosti usmjerene njihovom napretku i dobrobiti.
Grad Čakovec je već 2015. godine svojim osnovnoškolcima počeo kupovati obvezne udžbenike, a kako je taj projekt država preuzela na sebe od ove školske godine svakom čakovečkom osnovnoškolcu plaćene su radne bilježnice, geografski atlas te pribor za tehnički odgoj. Grad je svakom učeniku osigurao i komplet bilježnica te ove godine, zbog situacije s COVID-19 virusom, i dvije platnene, perive maske za lice. Već niz godina u čakovečkim školama organiziran je produženi boravak, Grad u potpunosti financira prijevoz svih osnovnoškolaca, a besplatna prehrana u školama osigurana je svoj djeci slabijeg imovinskog stanja.
Od ove godine u Čakovcu su uveli i nove demografske mjere pa za svako drugorođeno dijete u obitelji Grad daje 5 tisuća kuna, a praksa koja je još ranije uvedena jest darivanje svakog novorođenog djeteta s iznosom od tisuću kuna. Obitelji s više djece imaju pravo i na popuste u dječjim vrtićima i školama (produženi boravak), za četvrto i svako slijedeće dijete vrtić i produženi boravak su besplatni. Sve ove aktivnosti rezultiraju mjerljivim neposrednim i posrednim pokazateljima pa je tako Čakovec danas grad koji ima najveći postotak obuhvaćenosti djece predškolskim obrazovanjem u odnosu na broj rođene djece u zemlji, a imaju i najveći broj studenata s obzirom na broj stanovnika.
U posljednjih pet godina na području Čakovca i okolnih općina povećana je stanogradnja. Grade se novi stanovi i obiteljske kuće u koje doseljavaju mlade obitelji. Prema pokazateljima nadležnih službi, unatoč iseljavanju u Čakovcu se broj stanovnika povećava te će sigurno, tvrde u gradskoj upravi, nakon obavljenog popisa stanovništva broj stanovnika najsjevernijeg županijskog središta u Hrvatskoj biti veći od današnjih službenih 27.820 stanovnika, koliko ih ima prema popisu iz 2011. godine. Uostalom, Čakovec je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj u kojem se kontinuirano više ljudi rađa nego umire.
Čakovec je, a na to ukazuju brojni pokazatelji i nezavisne analize, uistinu grad po mjeri svojih stanovnika te sredina u kojoj se istovremeno može lijepo živjeti (među pet najboljih su i po prosječnom vitalnom indeksu 112,71%), graditi poslovna karijera te sigurno podizati obitelj i kvalitetno obrazovati djeca, poručuju iz gradske uprave.
Dubrovnik: U godinu dana otvorili 13 novih vrtićkih skupina, izgradili prvu novu školu nakon 35 godina, grade stanove za mlade, a za kulturu izdvajaju 20,7 % proračuna
Dubrovnik je u ovoj kategoriji trijumfirao 2018., a sada će taj pothvat pokušati ponoviti lepezom pokrenutih projekata i ulaganja u školstvu, predškolskom odgoju, prometu, komunalnoj infrastrukturi i stanogradnji.
Što se tiče službenih brojki, finale su osigurali jer su u top pet gradova po prosječnom dohotku po stanovniku (38.130 kuna), po broju obrtnika na 1.000 stanovnika (36), po izdvajanjima za zaštitu okoliša i kulturu za koju izdvajaju preko 20 posto proračuna. Također, među deset su najboljih gradova po prosječnoj zaposlenosti per capita (39 zaposlenih na svakih 100 stanovnika).
Uspješno se noseći s javno-zdravstvenim aspektima pandemije, Grad Dubrovnik ove je godine osigurao stabilnost javnih financija podmirujući samo nužne troškove zbog čega su brojni pripremljeni planirani projekti i kapitalne investicije privremeno stavljeni na čekanje. Usprkos takvim okolnostima i dalje se provode ranije ugovoreni projekti koji su u postupku realizacije kao i oni čije je financiranje osigurano izvanproračunski, u prvom redu iz dostupnih fondova Europske Unije. Svi ti projekti, i oni u tijeku i oni planirani usmjereni su povećanju kvalitete života građana Dubrovnika.
Pri nabrajanju vlastitih aduta Grad Dubrovnik na prvo mjesto stavlja najmlađe. Iz gradske uprave naglašavaju kako Grad predano radi na unapređenju rada i boravka u ustanovama predškolskog odgoja te ispunjavanju zahtjeva pedagoškog standarda u svakom objektu.
Samo u 2019. i prvom dijelu 2020. otvoreno je 13 novih vrtićkih grupa, provedena je energetska obnova dvaju objekata (uz dva vrtića energetski su obnovljene i dvije osnovne škole) i to uz sufinanciranje EU sredstvima, a provodi se i EU projekt “Grad ZA djecu – poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika” ukupne vrijednosti 14.080.986,10 kuna. I u narednom razdoblju planirane su brojne investicije u nove kapacitete predškolskog odgoja.
Nakon punih 35 godina u rujnu je, pred početak školske godine, otvorena nova osnovna škola – OŠ Montovjerna. Ova investicija Grada Dubrovnika ujedno je najveći pojedinačni kapitalni projekt u osnovnoškolskom obrazovanju od 80-ih godina prošlog stoljeća, a vrijednost joj je preko 75 milijuna kuna. Nova škola u potpunosti ispunjava potrebe nastavnog programa i kapacitete za organizaciju nastave u jednoj smjeni.
U kontekstu demografskih mjera spomenimo prve stanove za mlade obitelji Grada Dubrovnika koji se po modelu Dubrovačke stanogradnje grade se u Novoj Mokošici. Investicija je realizirana u suradnji sa Ministarstvom branitelja, s obzirom da će od 108 stanova njih 65 biti dodijeljeno braniteljima – stradalnicima Domovinskog rata s područja Grada Dubrovnika, dok će 43 stana pripasti Gradu, koji će ih prema kriterijima dodijeliti u najam mladim dubrovačkim obiteljima s mogućnošću otkupa nakon 10 godina.
Takav rejting svakako doprinosi i kvaliteti života, a što se ne odražava isključivo na elitni, turistički dio grada već i na život u okolnim naseljima, kojima se, između ostalog, ulaganjem u prometnu infrastrukturu nastoje osigurati preduvjeti za gospodarski razvoj. Ishođenjem posljednje građevinske dozvole, čija je pravomoćnost nastupila 3. rujna, uklonjene su sve formalne prepreke za početak realizacije projekta sveobuhvatne rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale. Kapitalno ulaganje u prometnu infrastrukturu u samom centru Dubrovnika vrijedno 70 milijuna kuna u potpunosti je financirano fondovima Europske unije i državnim sredstvima, a prema očekivanjima radovi bi mogli započeti već u prvoj polovici 2021. godine.
Dubrovnik je grad koji je i po izdvajanjima za zaštitu okoliša među pet najboljih, a tu svakako treba spomenuti projekt kanalizacijskog sustava Lopuda kao prvo u nizu ulaganja u komunalnu infrastrukturu Elafita. Projekt je vrijedan 12 milijuna kuna, provodi ga gradska tvrtka Vodovod Dubrovnik, a radovi su započeli ovog ljeta.
Nadalje, u okviru 44 milijuna kuna vrijedne investicije izgradit će se sustavi vodoopskrbe u Štikovici, u Malom Zatonu te u Mokošici, a tu je i izgradnja kolektora oborinske odvodnje i cjelovitog uređenja Ulice kardinala Stepinca. Radi se o značajnoj investiciji kojom se rješava problem oborinske odvodnje dijela Lapada, a ujedno je i jedna od prethodno najzapuštenijih ulica na užem gradskom području dobila i posve novo ruho.
Samobor: U vrhu po primanjima stanovnika, obrtništvu i efikasnosti gradske uprave, u prometnice uložili rekordnih 35 milijuna kuna
Grad Samobor po treći put je u samom finalu izbora za najbolji grad život i to jer je među top pet gradova s najvišim prosječnim dohotkom po stanovniku (40.940 kuna), najvišom porodiljnom naknadom po novorođenom djetetu (3.132 kune), ali i po efikasnosti gradske uprave, te prosječnoj nezaposlenosti (2,3 nezaposlena na 100 stanovnika). U vrhu je i po broju obrtnika, te po indeksu općeg kretanja stanovništva.
Samobor se u završnicu izbora u ovoj kategoriji plasirao i nizom infrastrukturnih investicija kojima se podiže ionako visoka kvaliteta života u tom središtu Zagrebačke županije. Visinom investicije i značajem izdvajaju se izgradnja dječjeg vrtića Paučnjak vrijedna 4,2 milijuna kuna, te ulaganje od 35 milijuna kuna u samoborske prometnice.
Iz godine u godinu rastu izdvajanja Grad Samobora za predškolski odgoj i obrazovanje, a cilj im je omogućiti svakom djetetu da bude obuhvaćeno programom ranog i predškolskog odgoja, s posebnim naglaskom na postizanje cilja EU2020, tj. da obuhvat djece od četvrte godine života do polaska u osnovnu školi iznosi 95% naviše. Cijena roditeljske uplate za redoviti, cjelodnevni program u gradskim dječjim vrtićima iznosi 580 kuna te se od 2010. godine nije mijenjala. Program za djecu koja pohađaju privatne dječje vrtiće sufinanciran je s tisuću kuna mjesečno po djetetu, a na isti iznos imaju pravo i djeca koja su na čuvanju kod dadilja ili pak pohađaju dječje vrtiće u okolnim općinama i gradovima.
Posebnu pozornost posvećuje se djeci s teškoćama u razvoju kojima je osiguran asistent, dok se za djecu koja su upućena u specijalizirane ustanove u potpunosti podmiruju troškovi programa. Posebnost Grada Samobora je i raznolikost programa koje nude dječji vrtići. Tako roditelji, uz redoviti, cjelodnevni program, mogu birati između Montessori programa, Waldorfskog programa, cjelodnevnog programa na engleskom jeziku, poludnevnog programa na njemačkom jeziku, programa katoličkog odgoja, a planira se i uvođenje cjelodnevnog sportskog programa.
Unatoč brojnoj i razgranatoj mreži objekata predškolskog odgoja, radi pozitivnog migracijskog salda, odnosno doseljavanja mahom mladih obitelji s djecom, potrebna su daljnja ulaganja u proširenje kapaciteta objekata predškolskog odgoja. Trenutno je u tijeku izgradnja objekta dječjeg vrtića u naselju Paučnjak. Objekt će biti izgrađen prema najvišim pedagoškim, energetskim i ekološkim standardima, a moći će primiti dvije odgojne skupine tj. oko 48-ero djece. Vrijednost investicije procjenjuje se na 4,2 milijuna kuna bez PDV-a, a prve mališane očekuje se s početkom pedagoške godine 2021./22. Uz kapitalna izdvajanja na izgradnji novih i proširenju postojećih objekta dječjih vrtića vrijedno je istaknuti i sustavno održavanje istih.
Tako je početkom ove pedagoške godine djecu iz područnog objekta DV Grigor Vitez u Galgovu dočekalo potpuno obnovljeno igralište s novim igalima, anti stres podlogama i umjetnom travom. I unutrašnjost objekta će se obnoviti novim namještajem, bijelom tehnikom, didaktikom i drugom opremom. Na odgojno obrazovnim ustanovama s područja Samobora, a čiji je osnivač Grad izvršeno je čak devet značajnih građevinskih projekata.
U OŠ Mihaela Šiloboda u Svetom Martinu pod Okićem završeni su radovi na III etapi energetske obnove škole što je tek nastavak četverogodišnjih ulaganja u OŠ Mihaela Šiloboda. Nadograđena je OŠ Samobor, prošireni su prostori školske kuhinje, a uređene su prostorije školske kantine, administrativnih prostorija na katu škole, zbornica, tajništvo, računovodstvo i prateći sanitarni prostori. U tijeku je izrada projekata za ishođenje građevinske dozvole za izgradnju dvodijelne rukometne dvorane i dogradnje škole s četiri nove učionice za OŠ Milana Langa u Bregani, a u Bregani su također završeni i radovi na sanaciji podova u starom dijelu DV Izvor.
Spomenimo i tri višestambene zgrada koje su u protekloj godini u potpunosti energetski obnovljene, a čime je Grad Samobor započeo put prema tome da se u doglednoj budućnosti što veći broj višestambenih zgrada renovira sukladno najvišim energetskim standardima, a što je velik doprinos kvaliteti života njegovih stanovnika.
Varaždin: Projekt aglomeracije vrijedan 800 milijuna kuna za veću sigurnost i kvalitetu života
Grad Varaždin opet je u finalu i bori se za titulu najboljeg grada za život u zemlji jer je, među ostalim, u top pet po prosječnom dohotku po stanovniku (37.886 kuna) i po prosječnoj zaposlenosti per capita (59 zaposlenih na 100 stanovnika), kao i po izdvajanjima za stipendije i školarine. Nadalje, u vrhu je po izdvajanju za zaštitu okoliša te po izdvajanju za sport.
Među adutima Varaždina u nastojanju da postane najbolji veliki grad u kvaliteti života su, među ostalim, uređenje komunalne infrastrukture, subvencije energetske obnove zgrada i uređenje šetnice iz Dravu. Samo u projekt aglomeracije sjedište Varaždinske županije će uložiti 800 milijuna kuna.
U nabrajanju aduta grada Varaždina spomenimo i činjenicu da imaju jedne od najuređenijih vrtića u državi, a nedavno je otvoren novi Dječji vrtić u Donjem Kućanu vrijedan 8 milijuna kuna.
Sve varaždinske osnovne škole rade u jednoj smjeni, što je bio dobar preduvjet za organizaciju nastave i vrijeme korona krize. Uz to, sve varaždinske škole bit će energetski obnovljene, a radovi se upravo odvijaju na drugoj i petoj osnovnoj školi. Sve škole imaju svoje sportske dvorane i osnovno školstvo je jedan od segmenata s kojim se grad Varaždin najviše ponosi kada se govori o kvaliteti života. Svim učenicima osigurani su besplatni udžbenici ali i svi potrebni radni materijali te radne bilježnice.
Kako je Varaždin grad s velikim zelenim površinama, pješačkim zonama, uređenim parkiralištima i prometnicama, jedan od prioriteta bilo je potpuno uređenje vanjskih sportskih terena te dječjih igrališta. Izgrađen je novi skate park, vanjska košarkaška igrališta te je obnovljena sportska infrastruktura. No mnogim, a pogotovo mlađim obiteljima bilo je važno uređenje 50 dječjih igrališta u svim dijelovima grada zbog čega je Grad osigurao nova igrala i klupice, uredio podloge, ograde i travnjake za siguran boravak djece na svježem zraku.
Veliku pažnju poklanjaju korištenju energije iz ekoloških izvora ( zelena energija, fotonaposka postrojenja ) te projektima energetske obnove ustanova ( škola i vrtića ), ali i privatnih kuća što u konačnici donosi uštede građanima na troškovima energije. Uz to što država nudi subvenciju tih projekata, Grad Varaždin je otvorio javni poziv svim vlasnicima obiteljskih kuća koji će pokrenuti energetsku obnovu za dodatno sufinanciranje projekata do 15 tisuća kuna po projektu. Uz to, Varaždin se ponosi činjenicom da su se njegovi građani u najvećem postotku prijavili na natječaj za postavljanje malih solarnih elektrana na krovove svojih kuća.
Kvaliteta života u gradovima odražava se često u malim projektima kojima se udovoljava traženjima i potrebama građana. Jedan od takvih originalnih je subvencioniranje kupnje i servisiranja bicikla. Varaždin je idealan ravničarski grad koji je svojom prometnom infrastrukturom izuzetno pogodan za razvijanje urbane mobilnosti biciklima. Varaždinci su mogli kupiti novi bicikl uz subvenciju grada od 300 kuna te popraviti svoj bicikl plativši tek pola cijene servisa.
Ovdje navedimo i kako su, unatoč korona krizi, ali uz odgovararajuće mjere, organizirani brojni zabavni i kulturni sadržaji u vrijeme popularnog Špancirfesta. Trash film festival prilagodio se novom formatu, a održane su i Varaždinske barokne večeri. Počela je i koncertna sezona u Varaždinu tijekom koje će u Varaždinu gostovati najpoznatija imena hrvatske estrade.
Zagreb: Najveća zaposlenost i plaće, niska zaposlenost i stopa siromaštva, na stotine milijuna kuna za vrtiće, učenike i studente
Aduti Zagreba za obranu naslova najboljeg velikog grada u zemlji po kvaliteti života su, među ostalim, najveći prosječni dohodak po stanovniku i bruta plaća zaposlenog, najviša prosječna zaposlenost per capita, niska stopa nezaposlenosti i stopa siromaštva, najbolja efikasnost gradske uprave, najveći iznos stipendija i školarina po stanovniku, te najizdašnije sufinanciranje cijene prijevoza.
– U lepezi mjera i programa što ih provodimo u cilju podizanja kvalitete života svih dobnih skupina su i mjere roditelji odgojitelji, subvencija vrtića u kojima ima mjesta za svako zagrebačko dijete, do, primjerice, mreže biciklističkih staza i čak 630 dječjih igrališta opremljenih za sigurnu igru – ističu u gradskoj upravi hrvatske metropole.
Zagreb, koji je danas postao nezaobilazna turistička destinacija, nalazi se u grupi Top 10 gradova budućnosti Jugoistočne Europe kao rezultat natječaja koji je provodio Financial Times 2016. godine zbog čega, kako kažu u gradskoj upravi, suvereno stoji rame uz rame s ostalim razvijenim europskim metropolama i ravnopravno im konkurira.
Nadalje ističu kako su glavna načela i okosnice razvoja grada Zagreba prije svega pozitivna demografska slika i briga o obiteljima i mladima, zatim obrazovanje i znanost kao podloga za otvaranje novih radnih mjesta kroz razvoj poduzetništva, obrtništva i startup scene. Sve su to preduvjeti za politiku gospodarskog prosperiteta, socijalne sigurnosti i solidarnosti koju Grad Zagreb provodi i demonstrira.
Zagreb ima sveobuhvatan pristup u kreiranju i provedbi raznih mjera; od novčane pomoći za novorođenčad (1.800 kuna za prvo, 3.600 za drugo i 54.000 za treće i svako iduće dijete), pomoći za roditelje odgojitelje, nabave udžbenika i drugih obrazovnih materijala za osnovne i srednje škole na području grada Zagreba te brojnih drugih.
Među mjerama usmjerenim na demografski razvoj spomenimo novčanu pomoć za roditelje odgojitelje, čime se jednom od roditelja koji brine za najmanje troje djece omogućuje ostvarivanje mjesečne financijske pomoći u iznosu 65 % prosječne bruto plaće djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje od prvog do osmog mjeseca prethodne godine. Ovu vrstu pomoći roditelj može ostvariti ako najmlađe dijete još nije polaznik osnovnoškolskog programa obrazovanja te se njom koristiti do djetetove 15. godine života. Osim toga, u ovoj godini za 400 djece osigurava se i pomoć u obiteljskim paketima i mliječnoj hrani.
Po socijalnom modelu sufinanciranja cijene programa dječjeg vrtića Grad Zagreb je jedinstven u Europi. Naime, ekonomska cijena vrtića iznosi 1.900 kuna, a Grad se pobrinuo da čak 45 % roditelja participira u cijeni vrtića u iznosu od 0 do 150 kuna dok je najviša participacija roditelja, a ovisno o imovinskom cenzusu, do 600 kuna.
Jednako tako provode se mjere poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva, razvoja poljoprivrede, podrške znanstvenoj i startup zajednici. Sve su to mjere radi čije se provedbe Zagreb danas demografski razvija te predstavlja grada koji pokazuje odgovornost i brigu za budućnost svojih sugrađana.
Zagreb je i poduzetnički grad te u njemu sjedište ima oko 33 % poduzetnika Republike Hrvatske kod kojih je zaposleno cca 40 % svih zaposlenih građana koji rade kod poduzetnika. Uz to, u Zagrebu posluje 7.142 obrta koji zapošljavaju oko 21.000 osoba, s kojima Grad Zagreb njeguje partnerski odnos u smislu financijskih potpora i drugih pogodnosti (povoljniji najam gradskih prostora, promidžba, edukacija i sl.) za opstanak i razvoj deficitarnih i tradicijskih obrta. Stopa nezaposlenosti u Zagrebu kreće se oko 3,5%., a Grad je među top pet po prosječnoj zaposlenosti per capita (43 zaposlenih na svakih 100 stanovnika), stopi siromaštva (9,8%) i prosječnom dohotku po stanovniku (44.733 kuna).
Osim spomenutog, Grad Zagreb je za nabavu udžbenika i drugih obrazovnih materijala za školsku godinu 2020./2021. izdvojio oko 60 milijuna kuna za osnovne i srednje škole, za besplatnu godišnju pokaznu kartu ZET-a, odnosno za besplatan prijevoz učenika i studenata, na što temeljem socijalnog statusa pravo ima njih oko 6.600, grad je prošle nastavne godine osigurao šest milijuna kuna, a svim ostalim učenicima i studentima Grad subvencionira cijenu pokazne karte čija mjesečna ekonomska cijena iznosi 360 kuna, ali je osnovnoškolci plaćaju 90, a srednjoškolci i studenti 100 kuna.
Grad Zagreb je, za produženi boravak u osnovnim školama, a što obuhvaća 14.500 učenika u 116 osnovnih škola te 686 odgojno-obrazovnih skupina, u ovoj godini osigurao sredstva u iznosu od oko 71.4 milijuna kuna, dok je za sufinanciranje prehrane u osnovnim školama za otprilike 44.300 učenika izdvojio više od 20,3 milijuna kuna.
Djeci s teškoćama u razvoju u dječjim vrtićima svakodnevno pomaže 333-oje dodatnih odgojitelja, pomoćnih radnika za njegu i skrb te stručnih komunikacijskih posrednika za koje se izdvaja iznos od 43,2 milijuna kuna, a učenicima s teškoćama u razvoju u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama svakodnevno pomaže 840 pomoćnika u nastavi i 17 stručnih komunikacijskih posrednika za koje se izdvaja iznos od 16,9 millijuna kuna, od čega je 4,6 milijuna osigurano u EU fondovima.
Grad Zagreb je do danas financirao i brojne stipendije učenicima i studentima s preko 430 milijuna kuna, a istraživanja gradonačelnik.hr-a pokazala su da su apsolutni rekorder po iznosu stipendija.
Nadalje, navedimo stanogradnju odnosno socijalnu inovaciju javnog najma stanova koje mlade obitelji mogu priuštiti u naseljima s uređenom cjelokupnom infrastrukturom (vrtići, škole, sportski i kulturni sadržaji, bazen, zelene površine, parkirna mjesta, povezanost javnim gradskim prijevozom). Osim naselja Novi Jelkovec u istočnom dijelu grada postoji i novo naselje Podbrežje u južnom dijelu grada gdje je izgrađeno 608 stanova.
Od projekata koji će pozitivno utjecati na kvalitetu života stanovnika grada Zagreba u gradskoj upravi ističu novu Žičaru Sljeme čija izgradnja je upravo u tijeku, te rekonstrukciju Rotora, odnosno, nova južna „vrata grada“ čija je ukupna vrijednost preko 330 milijuna kuna, od čega je 272,8 bespovratnih EU sredstava.
Što se tiče energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora, Grad Zagreb trenutačno provodi navedene prihvatljive aktivnosti za 25 objekata javnog sektora (škole i vrtići, domovi za starije i nemoćne, domovi zdravlja, objekti kulturnih centara, zgrade područnih ureda Gradske uprave i dr.) . (Vedrana Humski, Vedran Marjanović/Jutarnji list)
