Ministarstvo demografije i useljeništva šestu godinu zaredom prikupilo je i obradilo podatke o demografskim mjerama jedinica lokalne i regionalne samouprave. Kako bi se građane informiralo o demografskim mjerama u njihovim i drugim sredinama, poticalo primjere dobre prakse među JLS-ovima, ali i osiguralo dovoljno podataka za razna istraživanja, sastavljen je Upitnik na koji je pristiglo 570 odgovora. U skraćenoj prezentaciji predstavljeni su odabrani rezultati za četiri kategorije demografskih mjera, odnosno, novčane potpore za rođenje djeteta, program predškolskog odgoja, zdravstvo i obrazovanje te stambeno zbrinjavanje mladih obitelji.

Novčane potpore za rođenje djeteta isplaćuju gotovo sve jedinice lokalne, odnosno, regionalne samouprave, tek njih šest ne provodi ovu mjeru, a što se tiče pojedinačnog iznosa, u usporedbi s prošlom godinom, ostvaren je rast u općinama i gradovima, ali i pad u županijama. Potpore za prvo dijete u gradovima se kreću oko 472 eura, u općinama 509, a županijama 106 eura. Rođenje drugog djeteta u gradovima podrazumijeva prosječnu potporu od 636 eura, u općinama 641, a županijama 112 eura. Za treće dijete gradovi će isplatiti oko 1.159 općine 918, a županije 218 eura dok za četvrto  dijete roditelji u gradovima mogu u prosjeku računati na potporu u iznosu od 1.305, u općinama 1.097 i županijama 238 eura. Za peto i svako sljedeće dijete gradovi izdvajaju potpore od 1.343, općine 1.247 i županije od 261 euro.

Otočac je među gradovima hrvatski rekorder po visini potpore za prvo dijete koja iznosi 1.990 eura, dok je općenito prva Općina Sali koja roditeljima prvorođenih dodjeljuje potporu od čak 7.963 eura. Po visini iznosa potpore za drugo dijete među gradovima prednjači Imotski koji daje 2.654 eura, a ukupno i u ovom slučaju dominira Općina sali budući da je iznos potpore isti kao i za prvo dijete, dakle, 7.963 eura.

 

Najviši iznos za rođenje trećeg, četvrtog i petog djeteta daje Grad Novska (po 10.000 eura) dok među općinama po visini potpora za treće dijete prednjače općine Blato i Sali (7.963 eura), a za četvrto i peto dijete najviše izdvaja Općina Vir s iznosom potpore od 13 odnosno 26 tisuća eura.

Većina jedinica lokalne samouprave ima organiziran program predškolskog odgoja i za vrtićku i za jasličku dob, njih 63 posto, organiziran program isključivo za vrtićku dob ima 20 posto jedinica, samo predškolu ima 13 posto JLS-ova, a u četiri posto jedinica uopće nema organiziranog predškolskog odgoja. Što se tiče prosječne cijene roditeljskog udjela u dječjim vrtićima, za prvo dijete u gradovima valja prosječno izdvojiti 80 eura, u općinama 78, za drugo 59 odnosno 58 eura, a za treće 21 odnosno 29 eura, dakle, nema većih promjena u odnosu na prošlu godinu. Cijena jaslica je prosječno nešto viša pa se za prvo dijete u gradovima izdvaja 86, a u općinama 92 eura, za drugo 63, odnosno 67 eura, a za treće 24 odnosno 29 eura.

Liste čekanja za upis u vrtić i dalje su aktualna tema budući da u 53 posto gradova i 38 posto općina još uvijek nema dovoljno mjesta za svu djecu. Ove godine zamijećeno je  neznatno povećanje postotka broja djece na listi čekanja za upis u jaslice, odnosno, u 69 posto gradova i 49 posto općina nema mjesta za svu djecu u jaslicama. Evo još malo statistike vezane uz predškolski odgoj; polovica hrvatskih gradova u vrtiće ulaže između 10 i 20 posto svog proračuna, a najviše je onih općina (47 posto) koje za predškolski odgoj izdvajaju do 10 posto općinskog budžeta. Više od 30 posto gradskog odnosno općinskog budžeta daje 5 posto gradova i 7 posto općina. Dobra vijest za mnoge roditelje mališana jasličkog i vrtićkog uzraste je da raste i broj JLS-ova koji nude uslugu besplatnog predškolskog programa pa je tako, zasad, sedam gradova i 25 općina u kojima je vrtić potpuno besplatan za svu djecu koja ostvaruju pravo upisa. Riječ je o gradovima Ploče, Umag, Belišće, Sinj, Trilj, Vrlika i Obrovac te općinama Nova Rača, Oriovac, Pojezerje, Smokvica, Bale, Saborsko, Gola, Kalinovac, Sokolovac, Čeminac, Draž, Kneževi Vinogradi, Koška, Magadenovac, Čaglin, Baška, Mrkopalj, Dvor, Okrug, Otok, Biskupija, Ivankovo, Nijemci, Vir i Vrsi. Od rujna će uslugu besplatnog dječjeg vrtića, kako je najavljeno, imati i građani Velike Gorice.

U području zdravstva, ove godine 79 gradova, 150 općina i 16 županija sufinanciraju troškove svojim građanima, a za sufinanciranje nabave školskih udžbenika srednjoškolcima te radnih bilježnica i ostalih obrazovanih materijala osnovnoškolcima sredstva je izdvojilo 38 gradova, 75 općina i samo jedna županija. Smještaj studentima sufinancira 11 gradova, 68 općina i sedam županija, a na sufinanciranje prijevoza studenti mogu računati u 104 grada, 312 općina i 19 županija.

U 2024. godini rastao je broj jedinica lokalne, odnosno, regionalne samouprave u kojima se provode mjere stambenog zbrinjavanja mladih obitelji. Naime, u 258 JL(R)S-ova potpora ove vrste i dalje nema, ali ih lani nije bilo u 289 jedinica, što je ipak napredak. U spomenute mjere spada sufinanciranje kupnje prve nekretnine, smanjenje plaćanja komunalnog doprinosa, subvencioniranje kamate na stambene kredite, sufinanciranje najamnine za stanovanje i koncesija odnosno darovanje zemljišta. Ove je godine tako 11 posto gradova, 25 posto općina i 15 posto županija sufinanciralo kupnju prve nekretnine.

Namjeru provođenja mjera u području poticanja demografske obnove, promicanja ravnopravnog roditeljstva te edukacije roditelja s ciljem osnaživanja njihovih roditeljskih kompetencija izrazilo je tek 17 posto jedinica lokalne odnosno regionalne samouprave.

Od primjera dobre prakse u dokumentu Ministarstva među gradovima su istaknuti Otočac, Imotski i Novska kao predvodnici u novčanim potporama za rođenje djeteta te Grad Dubrovnik koji dodjeljuje stalnu godišnju naknadu za treće i svako sljedeće dijete u iznosu od 4.459,49 eura.  Na koncu, u objavljenom dokumentu istaknute su i demografske mjere koje se provode, a nisu obuhvaćene dosadašnjim pitanjima. Riječ je o sufinanciranju medicinski potpomognute oplodnje, učenika deficitarnih zanimanja, obrta za čuvanje djece te novčane pomoći samohranim roditeljima. (V.H.)