Beli Manastir drugu se godinu zaredom našao u finalu našeg izbora za najbolji grad u kategoriji EU fondovi, a hoće li ovog puta i trijumfirati saznat ćemo 1. prosinca 2022. na svečanom proglašenju pobjednika u Opatiji gdje će odmjeriti snage s Osijekom, Rijekom, Slavonskim Brodom i Zagrebom.
Kako bi se utvrdili najuspješniji gradovi u kategoriji povlačenja sredstava iz EU fondova korištena su konsolidirana izvješća. Gradovi imaju mogućnost povlačiti sredstva iz EU izravno ili neizravno, preko institucija centralne države, a za izračune učinka gradova korišteni su podaci od 2018. do 2021. te su izravne i neizravne pomoći zbrojene kako bi se dobio podatak koliko su gradovi ukupno povukli sredstava iz EU tijekom četverogodišnjeg razdoblja. Nakon toga formirana su dva pokazatelja; prvi je iznos EU sredstava po stanovniku dobiven na način da su podijeljena ukupna EU sredstva koja je povukao pojedini grad s brojem njegovih stanovnika, a drugi se odnosi na udio povučenih sredstava EU za pojedini grad u ukupnom iznosu svih sredstava, odnosno u sveukupnome iznosu sredstava koja su povukli gradovi iz EU u četverogodišnjem razdoblju. Nakon izračuna spomenutih pokazatelja, oni su standardizirani i agregirani u zajednički skupni indeks korištenjem metodologije Ministarstva regionalnog razvoja.
Grad Beli Manastir plasirao se u završnicu izbora zahvaljujući prosjeku od 10.893,81 kunu povučenog novca po stanovniku. Ukupno je između 2017. i 2020. ovaj gradić u Osječko-baranjskoj županiji iz EU fondova povukao 36,1 milijun kuna.
Kada je u pitanju ugovaranje projekata uz sufinanciranje Unije, gradska uprava Belog Manastira navela je kako je od 2017. do danas ugovorila projekata u ukupnoj vrijednosti od 200,9 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva iznose 163,5. Od ukupno navedenog iznosa na EU projekte odnosi se 167,8 milijuna kuna, odnosno 143,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Svi EU projekti koji se provode u Belom Manastiru sufinancirani su iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Najvažniji završeni projekti uz sufinanciranje Unije u Belom Manastiru su ‘Kuća Baranjskog kulena’ kojim je izgrađen i opremljen novi prostor za proizvodnju ovog tradicionalnog baranjskog specijaliteta te uređen prostor za degustacije, prezentacije, ali i edukacije o najpoznatijem baranjskom suhomesnatom proizvodu (vrijedan 12,5 milijuna kuna), zatim ‘PEER centar’, nekad derutna zgrada te vrijedna industrijska baština koja se transformirala u multifunkcionalni prostor gdje su se smjestile dvije vrtićke skupine, poduzetnički inkubator, hostel, sportsko-rekreacijski sadržaji i Stambena zajednica “Sunčica” odnosno prostor namijenjen djeci bez roditeljske skrbi koji izlaze iz sustava udomiteljstva (32,5 milijuna kuna), potom ‘Bike&Boat’ koji je realiziran u programu prekogranične suradnje s Mađarskom u vrijednosti 3,6 milijuna kuna, a pridonijet će dodatnom pozicioniranju Belog Manastira kao popularne destinacije za bicikliste, domaće i turiste te povećati sigurnost biciklista. Na koncu, tu je i rekonstrukcija društvenih domova, projekt vrijedan 10,5 milijuna kuna kroz koji će se oživjeti prigradska naselja Branjin Vrh i Šumarina.
“Uložili smo u obrazovanje djelatnika gradske uprave, otvorili smo se građanima i poduzetnicima, a kad se slože svi ti elementi, rezultati su neizbježni” – rekao nam je gradonačelnik Belog Manastira, Tomislav Rob. Ono što je istaknuo kao najveći pomak u radu Gradske uprave tijekom prošle godine značajni je zaokret prema održivim energetskim izvorima i ekološkom upravljanju gradskim otpadom.
“U planu je postavljanje solarnih sustava za proizvodnju električne energije na sve objekte u gradskom vlasništvu čime se planira smanjenje troškova energenata te emisija CO2. Prvi od projekata u provedbi je postavljanje solarnih sustava za proizvodnju električne energije na Kući baranjskog kulena, što će biti financirano sredstvima Norveškog fonda za obnovljive izvore energije u iznosu do 225.100,00 kuna (85% ukupnih troškova), a ostatak će investirati Grad. Kuća baranjskog kulena imat će minimum troškova za električnu energiju. Nadalje, sve divlje deponije na širem području grada bit će očišćene, a u tijeku je sanacija preostalih projektom sufinanciranim od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ukupnog iznosa od 1,2 milijuna kuna” – pojasnio je gradonačelnik te dodao kako je Hrvatska radio televizija nedavno analizirala podatke Zavoda za zaštitu okoliša o razvrstavanju otpada prema jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj te se Beli Manastir istaknuo kao šesti grad koji najviše odvaja otpad na području RH. Gradonačelnik Rob napominje kako, radeći na poboljšavanju smanjenja količine miješanog otpada i boljem odvajanju korisnog otpada, Grad nabavlja još 2520 spremnika za bio otpad što će se također sufinancirati sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti ukupne vrijednosti 700 tisuća kuna.
Kaže i kako se, slijedeći već postojeće navike građana, u užem gradskom središtu krenulo s pilot-projektom postavljanja sustava podzemnih spremnika za otpad, a za sada su postavljena tri. Grad će se, najavljuje Rob, i dalje javljati na natječaje za nabavku dodatnih spremnika koji će se postaviti u drugim dijelovima grada.
