U ovogodišnjoj završnici u kategoriji najboljih gradova po povlačenju sredstava iz fondova Europske unije većina je onih koji su i prije bili među finalistima. Petrinja i Osijek bili su među pet najboljih i prošle godine, Zadar je 2019. odnio pobjedu, a Rijeka je po povlačenju sredstava EU bila najbolja tri godine kasnije. Tituli najboljeg ove se godine nada i Bjelovar.
Za izračun najboljih gradova u kategoriji povlačenja sredstava iz fondova EU korištena su konsolidirana izvješća gradova od 2020. do 2023. Gradovi mogu povlačiti sredstva iz EU direktno ili indirektno, odnosno preko institucija središnje države.
Kako bi doznale koliko su ukupno europskih sredstava gradovi povukli u odabranom četverogodišnjem razdoblju, direktne i indirektne pomoći su zbrojene. Kako bi usporedba među gradovima bila bolja, stvorena su dva važna pokazatelja. Prvi je iznos sredstava EU po stanovniku, koji je dobiven tako da su ukupna sredstva EU koja je povukao pojedini grad podijeljena s brojem njegovih stanovnika. Drugi pokazatelj da je grad bio uspješan u privlačenju europskih sredstava njihov je udio u ukupnom iznosu svih sredstava koje su povukli gradovi.
U dosadašnjim izborima najboljih u ovoj kategoriji dva je puta pobijedila Virovitica, a po jedna titula najboljeg grada pripala je Rijeci, Križevcima i Zadru. Analiza podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova, koju je proveo Gradonačelnik.hr, pokazala je da su u 2023. povukli najviše sredstava EU – čak 459,3 milijuna eura u odnosu na 226,5 milijuna eura iz prethodne godine. U početku je iznos povučenog novca bio skroman. U 2015. godini hrvatski su gradovi povukli oko 35,7 milijuna eura, a godinu poslije još manjih 11,8 milijuna. Tri godine nakon toga iznos se udeseterostručio (na 118,4 milijuna eura), 2020. se povećao na 184 milijuna eura, u 2021. na 198 milijuna, a 2022. na spomenutih 226,5 milijuna eura.
Bjelovar je prošle godine povukao 13,96 milijuna eura, što je, prema izračunu portala Gradonačelnik.hr, najveći rast od svih hrvatskih gradova u odnosu na 2022. (čak 11,7 milijuna eura više). U promatranom četverogodišnjem razdoblju u taj je grad povučeno 2,2 posto ukupnog iznosa svih povučenih sredstava. Od 2021. godine traje novi krug projekta “Zaželi”, kojim se želi povećati socijalna uključenost i prevencija institucionalizacije ranjivih skupina tako što im se osigurava dugotrajna potpora, skrb i podrška u svakodnevnom životu. Vrijednost projekta je 1,49 milijuna eura, a riječ je o 100 posto bespovratnim sredstvima. Sufinancirani su gradnja i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada u tom gradu, energetska obnova zgrada javne namjene, osigurana je školska prehrana za djecu u riziku od siromaštva. EU sudjeluje i u financiranju gradnje i opremanju dječjeg vrtića u Ulici Viktora Bubnja.
U razdoblju od 2014. do 2022. u Osijek je stiglo čak 39,8 milijuna eura europskih sredstava, a 2023. je uspješni trend nastavljen s novih 12,6 milijuna eura. U prošlom četverogodišnjem razdoblju stiglo je 3,9 posto ukupnog iznosa povučenih sredstava u svim hrvatskim gradovima, što Osijek svrstava u top tri grada koja znaju iskoristiti mogućnosti fondova EU. Krajem prošle godine završen je podvožnjak u Ulici sv. Leopolda Bogdana Mandića vrijedan 10,6 milijuna eura, koji je riješio prometne čepove stare 50-ak godina, uloženo je u gradnju najsuvremenijeg pročistača otpadnih voda, prošle je godine 29. Proljetnim sajmom svečano otvoren Gospodarski centar Osječko-baranjske županije u kojem će se održavati sajamske i druge gospodarske aktivnosti. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti se u cijelosti financira deset novih niskopodnih tramvaja, a i radovi na prugama, stajalištima i kontaktnim mrežama najvećim su dijelom financirani europskim sredstvima. Iz Kohezijskog fonda sufinancirana je i nabava novih autobusa, a financiran je i dio investicije u osječki IT park.
Petrinja se u finalu u ovoj kategoriji izbora za najbolji grad našla treći put do sada. Prema analizi prošlog četverogodišnjeg razdoblja, ovaj grad u Sisačko-moslavačkoj županiji po stanovniku je povukao 1555,49 eura. Ujedno je među tri najbolja grada po drugom pokazatelju jer je 2,93 posto od ukupnog iznosa svih povučenih sredstava za sve gradove otišlo u Petrinju. Prošla je godina bila vrlo uspješna – povukli su 16,9 milijuna eura, što je čak 9,2 milijuna više nego 2022. U lipnju 2023. svečano je otvoreno novouređeno multifunkcionalno igralište uz rijeku Petrinjčicu vrijedno pet milijuna kuna, a od kojih je čak 4,2 milijuna financirano iz europskih fondova. Ključni infrastrukturni projekt zamjene vodoopskrbne i kanalizacijske infrastrukture također je financiran sredstvima iz EU, a u sklopu “Strategije zelene urbane obnove Grada Petrinje”, projekta koji traje od 2021. do 2026., unaprijedit će se tamošnji otvoreni prostor i revitalizirati napuštene i slabo korištene građevine. Od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2023. provodio se Program dodjele bespovratne potpore za razvoj poduzetništva na tom području. Europski fondovi pomogli su i u sanaciji štete od potresa.
Grad Rijeka u analizirane je četiri godine povukao 2,82 posto ukupnih sredstava EU koja su stigla u hrvatske gradove, što ga svrstava među pet najboljih. Po iskorištavanju europskih fondova, ovaj je grad već godinama na samom vrhu, pa je 2022. osvojio titulu najboljeg grada u toj kategoriji prema izboru Jutarnjeg lista i Gradonačelnik.hr. Energetski su obnovili brojne vrtiće, otvorili centar za podršku beskućnicima, Tehnološko-edukacijski poduzetnički inkubator. Kontinuirano osvježavaju autobusni vozni park – samo od lipnja 2021. do prosinca 2023. u Rijeku je stiglo 37 novih autobusa. Kroz projekt RInkluzija financirana je selekcija, edukacija i rad pomoćnika u nastavi koji će pružati podršku učenicima s teškoćama u 24 riječke škole. Tako se pridonijelo socijalnoj uključenosti i integraciji učenika s teškoćama u razvoju u redovitim školama i dvije posebne odgojno-obrazovne ustanove: Centru za odgoj i obrazovanje i Centru za autizam. Europska unija je sufinancirala i projekt kojim su poboljšati usluge javnih knjižnica za slijepe i slabovidne korisnike korištenjem ICT alata i obukom knjižničnog osoblja.
Zadar je u promatranom četverogodišnjem razdoblju povukao 2,5 posto svih sredstava usmjerenih u hrvatske gradove. Projekti na koje su ih iskoristitli su različiti. Europskim sredstvima sufinancirana je digitalizacija gradske uprave. Projekt POKRET 2+ pomaže u prevenciji institucionalizacije i unapređivanju kvalitete pružanja usluga potpore i podrške u starijim osobama i osobama s invaliditetom. Putem Mehanizma za oporavak i otpornost u ožujku je započeta nadogradnja i rekonstrukcija zadarskog vrtića Pčelica, vrijedna 1,3 milijuna eura, koji će proširiti kapacitete za osam novih vrtićkih skupina i vrtića Smiljevac (vrijedna 1,5 milijuna eura) s dodatnih osam vrtićkih skupina. Tako će se stvoriti mjesta za 256 dodatnih vrtićanaca. Kroz projekt RescuME, koji je nastao u okviru programa Obzor Europe, Zadar surađuje s drugim gradovima na razvijanju inovativnih rješenja za zaštitu europske kulturne baštine i kulturnih krajolika od klimatskih promjena, rizika od katastrofa i drugih štetnih faktora. (Karla Zupičić/Jutarnji list)
