Triput zaredom osvajali su naslov najboljih na tom polju, do lani, prošle su godine bili u finalu, a ove su se ponovno vratili na tron izbora i ponijeli glavnu nagradu portala Gradonačelnik.hr i Hanza Media namijenjenu najboljem hrvatskom gradu u kategoriji obrazovanja i mladih, u konkurenciji malih gradova s manje od deset tisuća stanovnika. Ne ističu se samo demografskim mjerama, programima i projektima, finale su također izborili u kategoriji -gospodarstva…
Novu titulu u petom uzastopnom finalu su, tako, zaslužili temeljem niza mjera i projekata kojima naročito pomažu roditeljima i podupiru odrastanje i razvoj najmlađih i mladih otočana. Kada je u pitanju rangiranje u tradicionalnom izboru najboljeg grada, četvetrostruki nositelj naslova status laureata zavrijedio je zahvaljujući visokim izdvajanjima za učenike i studente, u vrhu su bili po iznosima stipendija i školarina po stanovniku u kategoriji malih gradova (151,45 kuna), u samom vrhu po broju odgojitelja u vrtićima (3,4 djeteta po odgojitelju), u top 15 su po broju učitelja u školama (6,04 učenika po učitelju), u top 10 po broju visoko obrazovanih stanovnika (svaka 4,66 osoba je visoka obrazovana), sve u kategoriji malih gradova.
Rangiranje i nominacija gradova u kategoriji obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi, dodajmo, odvijalo se tako da su se dobiveni pokazatelji indeksirali prema metodologiji Vladine Uredbe o indeksu razvijenosti kako bi se dobila što objektivnija slika o dostignućima gradova.
Rado naglašavamo da je Grad Cres prepoznat upravo po tome što od rođenja do završetka obrazovanja prati svoju djecu, učenike i studente, a to dokazuje i status Grada – prijatelja djece koji nosi još od 2018. Prioriteti gradskog proračuna već su godinama, kažu nam, sredstva za vrtić i škole, za aktivnosti mladih, poticajne nagrade za novorođenčad ili proračunske stavke za stipendije, a upravo te stavke u proračunu nikad nisu smanjivali, već naprotiv, iz godine u godinu sve su veće i davanja financijski sve izdašnija.
Važan je podatak da se blizu 20 posto proračuna izdvaja upravo za najmlađe, primjerice za rad Dječjeg vrtića Girice koji je usput u našem izboru uzeo drugu poziciju najboljih vrtića u RH. Prva je to energetski obnovljena predškolska zgrada javnog sektora u Hrvatskoj, projekt realiziran 2016. prema Programu energetske obnove zgrada javnog sektora Vlade RH, a među posebnostima je vrtića, u kojem su uspješno uveli i uvode učenje talijanskog i engleskog jezika, sportski i glazbeni program i program za darovitu djecu, što Grad sufinancira prijevoz djece iz manjih naselja na otoku do vrtića i jaslica.
-Više je tu projekata na koje možemo biti ponosni s obzirom da je Cres grad od jedva 3.000 stanovnika. Imamo odličnu suradnju s ravnateljima škole i vrtića te stoga, koliko je god u našim mogućnostima, financijski podržavamo i sudjelujemo u svim njihovim projektima. Obje zgrade, i vrtića i škole, energetski su obnovljene, a predlani je dovršen veliki projekt dogradnje vrtića. Osim toga, u odlično opremljenoj školi uveli smo dvije grupe produženog boravka, a vrtić stručno ekipirali što nije bilo lako jer je pravi izazov na otoku osigurati ostanak i dolazak kvalitetnih stručnjaka – ističu nerijetko iz Grada.
Podsjetimo i kako su 2020. i 2021. godine proveli najvrjedniji projekt Grada Cresa u segmentu odgoja i obrazovanja, dogradnju i adaptaciju vrtića ukupne vrijednosti 3,4 milijuna kuna kod čega se 1,3 milijuna sufinanciralo iz Programa ruralnog razvoja RH. Tim je projektom ostvaren osnovni cilj – povećanje kapaciteta vrtića, čime se, dodaju nam, posebno podupire daljnji rast i razvoj Cresa.
Zahvaljujući dogradnji zgrade, prošle su godine u DV Girice otvorili novu jasličku skupinu „Macmalići“ u koju je uključeno 10 djece dobi od 1. do 3. godine života. U vrtićki program se 2021./22. upisalo i četvero djece s teškoćama u razvoju, informirali su nas iz Grada dodajući kako, osim u poboljšanje prostornih uvjeta za rad, u vrtiću kontinuirano ulažu u edukaciju odgajatelja i stručnih suradnika. Dvije odgajateljice su u srpnju 2022. položile završni ispit za program Montessori – jaslica. Dvije stručne djelatnice su lani završile Program stručnog usavršavanja za samostalan rad s potencijalno darovitom djecom rane i predškolske dobi, pa dok se u medijima može čitati o problemima koje drugi vrtići imaju s kadrovima i materijalnim uvjetima, u creskom vrtiću se i više nego uspješno drže pedagoškog standarda.
Prošle pedagoške godine u vrtić su primljena i sva djeca čiji su roditelji zatražili upis, devetero više nego 2021.,a prijem djece u vrtić moguć je tijekom cijele godine, bez liste čekanja. Roditeljima se nudi nekoliko opcija redovnog programa, primjerice cjelodnevni program u trajanju od 9 i pol sati te poludnevni šestosatni ili petosatni programi. Osim prije nabrojanih, u vrtiću se provodi niz posebnih programa, svaki je prošao verifikaciju pri Agenciji za odgoj i obrazovanje, kao i Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Čak 85 posto ekonomske cijene vrtića i jaslica pokrivao je Grad Cres, a roditelji ispod 15 posto troškova. Uz to, ako u vrtić ide dvoje djece iz iste obitelji, umanjivala se cijena – konkretno 10 posto za svako dijete, a treće i svako sljedeće dijete iz iste obitelji vrtić je pohađalo besplatno, naveli su nam iz Grada.
No, napominju, ni s građevinskim radovima se nije stalo, ove godine postavili su sunčanu elektranu snage 20 kW na dijelu krova DV Girice u sklopu nacionalnog projekta »Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju« kojim se nastoji povećati proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.
Stalno ulaganje u vrtić je jedna od najjednostavnijih, a vrlo efektnih demografskih mjera koja je na raspolaganju Gradu kako bi se osigurao što kvalitetniji predškolski odgoj i stvorilo najbolje moguće uvjete za daljnji razvoj mališana. To je posebno važno u ruralnim sredinama i na otocima jer su ograničeni svojim kapacitetima i resursima…
U Proračunu Grada za 2023. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 27 eura za učenike i učenice od 1. do 4. razreda te 40 eura za učenice i učenike od 5. do 8. razreda, za sufinanciranje nabave radnih bilježnica i dodatnog materijala roditeljima učenika OŠ Frane Petrića, s prebivalištem na području Cresa.
Dijele stipendije studentima i srednjoškolcima. Grad s 22.09 eura po glavi stanovnika i sa 132.72 eura iznosa učeničke stipendije nalazi se u Top 10. hrvatskih gradova na dva polja istraživanja kada su u pitanju izdvajanja za stipendije iz Proračuna. Već je uobičajeno da svi koji se prijave mogu ostvariti pravo na stipendiju od 500 kn mjesečno, te 600 kn za darovite studente s prosječnim uspjehom iznad 4,0 i učenike s prosječnim uspjehom iznad 4,5. Novost su stipendije od 1000 kn za deficitarna zanimanja, čime se i time nastavlja pronatalitetna politika Grada Cresa koji se posljednjih godina etablirao kao jedan od gradova s najvećim ulaganjima u tom za otok iznimno značajnom polju i području života.
Osim stipendija, svaki student i učenik ima pravo na 8 povratnih putnih karata godišnje od mjesta prebivališta do mjesta školovanja ili studiranja, čime im se omogućuje da što češće posjećuju svoj otok i ostanu povezani s lokalnom zajednicom, informiraju nas iz Grada. U proračunu je osigurano 60.000 eura za stipendije i 13.000 eura za sufinanciranje prijevoza.
Daju u najam i stanove u vlasništvu Grada Cresa, tako i na taj način pokušavaju riješiti i olakšati stambeno pitanje mladim obiteljima…
-Pomažemo mladima. Ulaže se naročito u sve razine znanja i tako će se nastaviti. Uvijek kada je tema razgovora obrazovanje volim istaknuti – otkad se rodite, pa do završetka škole ili studija Grad Cres vas podržava. To je ozbiljan poduhvat, a prostor za poboljšanje vidim u stimuliranju deficitarnih zanimanja. Imamo puno naselja diljem otoka i u nekima od njih raste broj mladih obitelji. Obveza je Grada to poticati i osigurati svim ljudima adekvatan komunalni standard- naglašava i ponavlja u nizu navrata Marin Gregorović, gradonačelnik Cresa.
Iako su turističko mjesto smatra i da se kao gradska administracija prvenstveno trebaju fokusirati na podizanje kvalitete života svojih stanovnika kako bi onda mogli pružiti ugodno mjesto za odmor i svojim gostima…
Grad se ističe i pomaganjem obiteljima i kućanstvima. Pružanje usluge izvaninstitucionalne skrbi odnosi se na razne vrste podrške pretežito starijim osobama koje žive najčešće u samačkim kućanstvima. Roditeljima su sufinancirali cijenu vrtića za drugo i svako sljedeće dijete, pomoć za novorođenče, potrebitima jednokratnu novčanu pomoć, pripremu i dostavu obroka. Jednokratna novčana pomoć (250 eura) odobrava se i roditelju (skrbniku) djeteta s teškoćama u razvoju radi zadovoljavanja osnovnih životnih potreba i podrške pojedincu i obitelji u svrhu unaprjeđenja kvalitete života sufinanciranjem dodatnih troškova i terapije djeci s posebnim potrebama. Navedene mjere potvrđuju kako Grad Cres kontinuirano skrbi o svojim sugrađanima, od najmlađih do najstarijih, a posebice o onima kojima je posebna skrb prijeko potrebna.
Cres se plasirao među najbolje male gradove za gospodarstvo jer je drugi mali grad u zemlji po prosječnom dohotku po stanovniku (36302,2 kuna po stanovniku), a četvrti je po prosječnim izvornim prihodima po stanovniku u kategoriji malih gradova (6610,3 kuna po stanovniku). Nadalje, u top 5 je po stopi siromaštva prema dohodovnoj metodi u kategoriji malih gradova (10,7% stanovništva), u top 15 (12 mjesto) po prosječnom broju nezaposlenih na svakih 1000 stanovnika u kategoriji malih gradova (19,1 nezaposlenih na 1000 stanovnika), te u top 10 (7 mjesto) po broju obrtnika na svakih 1000 stanovnika u kategoriji malih gradova (59,77 obrtnika na 1000 stanovnika).
-Grad Cres kontinuirano radi na stvaranju uvjeta za razvoj gospodarstva, posebno u poduzetničkoj zoni Volnik. Prilagodili smo urbanistički plan i smanjili komunalni doprinos u zoni, sve kako bismo poduzetnicima olakšali poslovanje, novim inicijativama nudimo mogućnost pokretanja poslova kroz pravo građenja, što im značajno smanjuje početne troškove, a od osnivanja Lokalne akcijske grupe u ribarstvu „Vela vrata“ redovito se raspisuju natječaji za dodjelu sredstava za unapređenje ribarstva i do sada je ukupno dodijeljeno 1.610.000 eura. Među poticaje treba ubrojiti i subvenciju cijene vode na sjevernom dijelu otoka koji nije pokriven vodovodnom mrežom zahvaljujući kojoj se olakšava rad gospodarstvenicima na tom području. Turizam je naša najvažnija gospodarska grana, a zadatak gradske uprave je da priprema prostornu dokumentaciju i sve druge uvjete kako bi gospodarstvenici što jednostavnije realizirali svoje investicije i vodili poslovanja. Ove godine otvoren je jedan novi smještajni objekt, u izgradnji je i hotel kategorije pet zvjezdica što će dodatno osnažiti naše turističko gospodarstvo i podignuti mu kvalitetu. Svega toga ne bi bilo bez stvaranja prostornih i infrastrukturnih uvjeta, za što se pobrinuo Grad Cres, ulazak u finale u kategoriji Gospodarstvo u izboru za Najbolji grad pokazuje nam da smo na dobrom putu i nastavit ćemo jednakim intenzitetom brinuti o našim gospodarstvenicima- tvrde i najvljuju iz Grada.
-To je četvrti put da smo dobili prestižno priznanje za najbolji grad unazad pet godina. Izuzetno nam je drago da se naš rad s mladima i za mlade može prepoznati, da se vrednuju i prepoznaju naša ulaganja, da to nije tek naš subjektivan dojam, već da su to uostalom prepoznali i službena statistika i stručna metodologija u nizu institucionalnih analiza i izračuna. Ulažemo kontinuirano u kvalitetno obrazovanje, u našu djecu, naše mlade na otoku, tako ćemo naravno i nadalje nastaviti koliko je to u našoj moći. Nagrada dakako nije samo nagrada Gradu, nego i zasluga cijeloga kolektiva, zajednička nagrada svima koji brinu o našim mladima i najmlađima, od predškolskog odgoja do područnog gimnazijskog odjela na našem otoku, a onda i šire, ne samo na polju obrazovanja već i na svim ostalima bitnima mladim ljudima. Oni su budućnost našeg grada- kazao nam je Marin Gregorović, gradonačelnik Cresa. (Pero Livajić)
Dominacija primorskih i otočnih središta među malim gradovima
Konkurenciju u izboru za najbolji mali grad za obrazovanje i mlade, zanimljivo, činili su i ove godine redom priobalni gradovi, među njima su, uz Buje i Crikvenicu, dva otočna, Krk i Komiža. Podsjetimo tu i kako su osim Cresa, naslov najboljeg malog grada za obrazovanje i mlade dosada osvojili samo primorski- lanjski pobjednik Crikvenica, odnosno „bodulski“– Grad Pag. U završnicu su kategorije prethodnih godina ulazili još neka otočka gradska središta poput Supetra na Braču, Grad Krk trijumfirao je u 2021. kao smart city, ali i najbolji mali grad za život, također po treći put zaredom, „lovorovim vijencem“ se u Kvaliteti života prošle i aktualne godine „okitio“ Rab, u Gospodarstvu po drugi put Hvar, prethodno je pak Mali Lošinj u 2020. proglašen najboljim malim gradom za gospodarstvo u RH. Postav ovogodišnjih finalista napose je u tom pogledu indikativan- u konkurenciji malih gradova u tri kategorije – gospodarstvo, demografija i kvaliteta života- svih 15 gradova su primorski, priobalni i otočni, računamo tu i Buje premda ne izlazi izravno na more, pa su npr. u kategoriji demografija, obrazovanje, mladi i socijalna politika, konkurenciju malih gradova činili pobjednik Rab, Cres, Krk i Hvar, uz Nin koji iako primorski jedini nije i otočni grad, što sve skupa osnažuje ocjenu da se na hrvatskim otocima, unatoč i usprkos otegotnim okolnostima, posljednjih godina značajno poboljšala kvaliteta života…
