Naša nedavna analiza podataka Ministarstva gospodarstva o odvojenom prikupljanju otpada pokazala je da su samo tri grada u zemlji dosad uspjela dostići iz EU propisanu stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, a tek nekoliko ih je nadomak. Jedan od njih je i Grad Cres koji je u 2020. ostvario stopu od 44,49 odvojeno prikupljenog otpada i tako se pozicionirao kao šesti najuspješniji grad u zemlji. S obzirom, pak, da su u protekloj godini ostvarili rast od gotovo pet posto u odnosu na 2019., te su uvjerljivo najjači po količini odvojeno prikupljenog otpada – čak 385 kilograma po stanovniku, za očekivati je da će se i Cres do kraja godine naći u društvu gradova koji su ostvarili cilj od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada. Koliko su građani Cresa osviješteni i napredni u odvojenom prikupljanju otpada najbolje govori usporedba njihove brojke od 385 kilograma po stanovniku sa ostatkom zemlje u kojemu su samo još dva grada sakupila iznad 300 kilograma po stanovniku i samo još devet gradova iznad 100 kilograma, a svi ostali su višestruko ispod te količine….
Cres je, uostalom, jedan od prvih gradova u Hrvatskoj koji je uveo suvremeni sustav odvojenog prikupljanja otpada i kontinuirano ga nadograđuju. Na cijelom otoku postavili su polupodzemne spremnike velikog kapaciteta za odvojeno prikupljanje otpada, te prvi u županiji izgradili pretovarnu stanicu i tako stvorili uvjete da se još od 2017. godine na otoku više ne odlaže komunalni otpad već se on odvozi u županijski centar.
Nabavka polupodzemnih spremnika s odgovarajućim kamionima za njihovo pražnjenje koštala je oko 2 milijuna kuna uz 60-postotno sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Takvi spremnici ne zauzimaju puno prostora iznad površine i imaju ugrađene otpadomjere koji se otvaraju pomoću čip-kartice koju ima svako kućanstvo. Svako se otvaranje evidentira i na taj način točno se zna koliko je otpada odložilo koje kućanstvo, a ujedno sustav zna koliko otpada ima i spremniku i kad ga treba prazniti.
Nadalje, prošle su godine izgradili reciklažno dvorište i tako sustav podigli na još višu razinu. Projekt „Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta Pržić“ sufinanciran je iz Kohezijskog fonda u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020“. U sklopu projekta izgrađeno je i opremljeno reciklažno dvorište Pržić i na taj način dovršena infrastruktura neophodna za uspostavu cjelovitog sustava odvojenog prikupljanja otpada na području Grada Cresa. Uz izgradnju reciklažnog dvorišta lani su proveli niz aktivnosti radi informiranja i edukacije stanovništva o projektu, korištenju reciklažnog dvorišta i pravilnom odvajanju otpada – tiskani su leci i brošure koje su sva kućanstva dobila uz račune za komunalne usluge, snimljen je video-film o pravilnom odvajanju otpada koji je distribuiran preko društvenih mreža, te su održane edukacije za djecu i odrasle.
‘Smatram da su lani provedene informativno-edukativne aktivnosti značajno doprinijele povećanju stope odvajanja i recikliranja otpada i smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagalište. Ukupna vrijednost projekta izgradnje reciklažnog dvorišta je 3.076.290,25 kn, a iznos EU bespovratnih sredstava 2.577.680,00 kn. Osim toga, prošle godine smo uložili dodatnih 300.000 kuna u opremanje novih lokacija sa spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada, posebice u manjim mjestima na otoku. U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i taj je projekt financiran europskim sredstvima. Prošle godine u kolovozu započeli smo još jedan važan projekt na području nekadašnjeg creskog smetlišta Pržići, sanaciju i zatvaranje odlagališta otpada, ukupno vrijedan 10,8 milijuna kuna. Od tog iznosa se 85 posto bespovratno sufinanciralo iz europskog Kohezijskog fonda, 10 posto su sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok je ostatak uložio Grad Cres’, kaže nam gradonačelnik Marin Gregorović.
Sanacijom je postojeći otpad prikupljen na manju površinu, a potom prekriven gornjim brtvenim sustavom koji će se na kraju ozeleniti travom te će tako umjesto hrpe smeća na tom mjestu osvanuti zeleni brežuljak. Zatvaranje odlagališta značajno doprinosi „ublažavanju negativnih učinaka na javno zdravstvo i ljudsko zdravlje, okoliš, klimu i na turizam“, kako je navedeno u cilju projekta. Ugradnjom završnog pokrovnog sloja spriječeno je procjeđivanje oborinske vode kroz odloženi otpad, a odlagališni plin se skuplja i obrađuje na biofilterima. Time je ostvaren zadani cilj jer podaci monitoringa pokazuju da metana ima samo u tragovima, a sve se otpadne vode prikupljaju i odvode u taložnik. (m.p.d.)
