Grad Dubrovnik do 2017. nije povukao niti kune iz EU fondova da bi u posljednje dvije godine ugovorili i povukli 270 milijuna kuna, a do kraja mandata planiraju dosegnuti milijardu kuna ostvarenih EU sredstava
Iako su na čelu Grada Dubrovnika tek tri godine, Mato Franković i njegov tim ostvarili su rezultate kojima su se trajno upisali u povijest grada kao gradska uprava koja ne samo da je spasila grad od potpunog zagušenja i kolapsa koje su donosile sve veće turističke gužve, već su ga nizom mjera i projekata za poboljšanje kvalitete života uspjeli etablirati kao najbolji grad za život u zemlji i lider na smart-city planu. Uz to, napravili su totalni boom sa korištenjem EU fondova – Grad Dubrovnik naime do 2017. nije iskoristio niti kunu iz EU fondova, da bi u protekle tri godine povukli 270 milijuna kuna a krajnji cilj im je do kraja mandata doći do milijarde.
Kada je Mato Franković prije tri godine preuzeo gradonačelničku dužnost u Gradu Dubrovniku, zbog nepodnošljivih ljetnih gužvi Grad Dubrovnik našao se na ‘where not to go’ listama nekih od najutjecajnijih svjetskih medija, a bujalo je i nezadovoljstvo građana kojima je život u ljetnim mjesecima postao doslovno nepodnošljiv. Činilo se da će Dubrovnik postati školski primjer žrtve vlastitog turističkog uspjeha. Upravo zato, jedan od prvih projekata Mate Frankovića, s kojima je 2017. krenuo u svoj prvi mandat na čelu Dubrovnika, bila je borba protiv turističkog zagušenja i za razvoj održivog turizma uobličena u program ‘Respect the City’. Zahvaljujući niz mjera– od ograničenja broja kruzera do oslobađanja stare gradske jezgre od štandova i prenatrpanih ugostiteljskih stolova i stolica, grad je konačno opet ‘prodisao’, a ‘Respect the City’ na svjetskoj turističkoj sceni prepoznat i priznat kao ogledni primjer mjera za održivi turizam.
Digitalizacija gradske uprave – otvaranje svih računa građanima
Među prvima u zemlji krenuli su u projekt digitalizacije rada gradske uprave kojom digitaliziraju sve gradske procese pa će građani u konačnici moći pratiti sve svoje predmete u gradu, kvalitetu rada gradskih djelatnika, a imat će i uvid u sve gradske financije i račune. Od ove godine kreću i sa izravnim uključivanjem građana u kreiranje proračuna. Iako su neki gradovi već ranije krenuli s participativnim budžetiranje, Grad Dubrovnik bit će apsolutni rekorder po iznosu kojega će prepustiti građanima – čak 25 milijuna kuna.
Niz je projekata kojima je Grad Dubrovnik zaslužio titulu jednog od najnaprednijih gradova na smart-city planu, poput car-sharinga, aplikacije za smanjenje prometnih gužvi te brojača posjeta u staroj gradskoj jezgri. Među najvećima i za same građane najznačajnijima je svakako novi smart parking sustav kojega su uveli prošle godine. Sustav je vrijedan 3,2 milijuna kuna, svojim obuhvatom i rješenjima je među najnaprednijim sustavima koji u ovom trenutku postoje u svijetu.
Naime, postavili su i u sustav povezali 1.909 parking senzora na području čitavog grada, pa građani preko aplikacije mogu pronaći slobodno parkirno mjesto, uz pomoć navigacije se do njega dovesti, a preko aplikacije se i plaća parking. Za one koji ne koriste aplikaciju, postavljeni su javni displayevi koji prikazuju stanje slobodnih mjesta i nekoliko ulica ranije.
I u krizi zbog pandemije Grad Dubrovnik stao je uz svoje građane i gospodarstvenike. ”Bilo je važno dobro gospodariti javnim novcima i u ovim teškim trenutcima imati financijsku stabilnost koju Grad Dubrovnik sada ima. Grad nikoga nije ostavio sa strane, svima smo pomogli u ovim teškim vremenima i dalje smo čvrsti i stabilni i to ćemo ostat i u budućnosti, a jednini smo grad u Republici Hrvatskoj koji je izvodio preko 70 milijuna kuna za pomoć malim ljudima i gospodarstvenicima, kao i za pomoć svim društvima u vlasništvu Grada Dubrovnika”, kazao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković zaključujući predstavljanje rada ove gradske uprave u posljednje tri godine.
Stanovi za mlade
Franković i njegova gradska uprava istaknuli su se u protekle tri godine i nizom mjera kojima poboljšavaju standard i kvalitetu života građana, a posebno mladih obitelji. S obzirom da je, zbog enormnih cijena nekretnina, najveći problem mladih stambeno pitanje, Franković je pokrenuo poseban model stanogradnje. Grade tako 43 stana za mlade obitelji koje će im davati u najam po cijeni od 1.500 kuna mjesečno na rok od 10 godina nakon čega će ih korisnici će moći otkupiti po povoljnoj cijeni. Nakon ovih, u planu su i novi stanovu u Solitudu. Kako bi, pak, osigurali što bolju zdravstvenu skrb u gradu, Grad Dubrovnik uložit će oko 10 milijuna kuna u gradnju stanova i apartmana za liječnike u Dubrovačkoj bolnici.
Najveće ulaganje u obrazovanje u 30 godina
Samo prošle godine Grad Dubrovniku u obrazovanje je uložio preko 97 milijuna kuna, što je najveće ulaganje u 30 godina.
Krenuli su naime u gradnju nove škole vrijedne 75 milijuna kuna, izgradili su novi vrtić vrijedan Palčica vrijedan preko 11 milijuna kuna, još jedan u Mokošici (3,5 milijun kuna), te dogradili vrtić u Zatonu. U energetsku obnovu vrtića i škola uloženo je gotovo deset milijuna kuna. Ove godine vrata će otvoriti i Studentski dom u koji je grad uložio 30 milijuna kuna.
Osigurali su 14 milijuna kuna iz EU fondova, uz Grada Zadar najviše od svih, za projekt poboljšanja uvjeta i rada u vrtićima. Uveli su tako poslijepodnevno radno vrijeme te rad subotom i tako velikih briga riješili roditelje koji rade u smjenama, nabavili su didaktičku i drugu opremu, te zaposlili dodatne kadrove kako bi djeci osigurali najbolje uvjete u vrtiću.
Najveći EU projekt usmjeren u osnovno školstvo je projekt asistenata u nastavi za učenike sa poteškoćama u razvoju, za koje su pak osigurali 5,6 milijuna, odnosno 80 posto od ukupne vrijednosti projekta vrijednog preko sedam milijuna kuna.
Osigurali su i besplatan voćni/mliječni obrok za 3.569 učenika u osnovnim i srednjim školama, što im EU financira u potpunom iznosi od 121.346 kuna.
Jedan od većih projekata financiran EU novcem je i energetska obnova škola i vrtića – za obnovu tri škole i dva vrtića povukli su gotovo deset milijuna kuna, a predviđa se da će se obnovom postići uštede energije od najmanje 50 posto. U uređenje i obnovu dječjih igrališta uložili su preko tri milijuna kuna.
Povećali su naknade za bebe, sufinanciraju učenicima nabavu školskog pribora, a kraj prošle godine Mato Franković je obilježio i odlukom o stopostotnom povećanju sredstava za studentske stipendije – sa milijun kuna, koliko je bilo osigurano u 2019. na dva milijuna u 2020. godini.
Niz je projekata kojima Grad Dubrovnik iskazuje socijalnu osjetljivost i brigu prema najosjetljivijim skupinama i starima. Počeli su gradnju Doma za umirovljenike na Gružu vrijednog 11 milijuna kuna, a u pripremi su i projekti Doma za starije pored Opće bolnice te prihvatilišta za beskućnike . Projektom ‘Halo pomoć’ osiguravaju, pak, 24 satni nadzor nad starim i nemoćnim korisnicima putem posebnih narukvica.
Obnova Lazareta, gradnja stanova, Doma za starije i vaterpolo muzeja
EU novcem obnovljeni su Lazareti, projekt vrijedan 33,8 milijuna kuna, energetski su obnovljene škole i igrališta, otvorene nove ambulante pedijatrije i logopedije, a uz 43 stana za mlade koje smo gore spomenuli, izgrađeno je i 65 stanova za branitelje. U Dubrovniku se gradi i prvi muzej vaterpola u svijetu, a u planu je i tenis dvorana na Lapadu.
Grad je preuzeo vlasništvo nad Vilom Čingrijom u kojoj će biti smješten regionalni Centar kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo, za što su osigurana 72,3 milijuna kuna iz EU fondova.
EU sredstva osigurana su i za nabavu 11 novih autobusa za gradski prijevoz ukupne vrijednosti preko 22 milijuna kuna, od čega je 18 milijuna bespovratnih EU sredstava. Tu je još čitav niz projekata iz cestogradnje, uređenje rive, groblja, sanacija odvodnih kanala ispod Straduna, te novih parkirališta, koji građanima itekako znače poboljšanje kvalitete života. (Marija Pulić Drljača)
